Automobilski svijet je ostao zapanjen nakon premijere novog sportskog coupea nazvanog Opel Calibra na salonu IAA Frankfurtu 1989. godine. Nasljednika Mante predstavila je teniska kraljica i tada najpopularnija sportašica svijeta Steffi Graf, koja je tada rekla: “Najljepši auto uopće!”.
Calibra je zaista zapanjila svojim izgledom. Bila je kreacija dizajnera Waynea K. Cherryja i Erharda Schnella. Kao tvorac legendarnog Opela GT i stilski otac Opel Mante, Schnell je već dva puta dokazao kakvim izgledom treba povući publiku, a i s trećim, bitno drugačijim modelom je u potpunosti pogodio. Ravni i pravilni oblici Opel Calibre, bili su savršena sinteza dobrog izgleda i aerodinamičke efikasnosti. Koeficijent otpora zraka od 0,26 bi i danas bio itekako prihvatljiv, no tada je bio svijet za sebe. Ni jedan drugi auto nije mu bio niti blizu i proći će desetak godina prije nego što će neki drugi serijski auto to nadmašiti.
Pristupačni i jednostavni četverocilindrični motori bili su dovoljni da aerodinamični sportski automobil s četiri sjedala isporuči vrhunske performanse. Potražnja za Calibrom brzo je premašila proizvodni kapacitet Rüsselsheima pa je Valmet morao pomoći s proizvodnjom u svojim pogonima u Finskoj. Navala je bila toliko velika da je čak i postojalo crno tržište na kojima su se prodavali ugovori za kupnju auta koji će skoro biti spreman za isporuku, naravno uz veliku proviziju.
Konkurencija je nekako morala reagirati pa je Ford pokušao s Probeom, koji je na brzinu doveden s američkog tržišta, dok je veteran VW Scirocco ostao u ponudi uz VW Corrado dulje od planiranog. Ipak, pomama za Calibrom nije dugo trajala. Zapravo, entuzijazam kupaca za ovu vrstu auta tako je brzo splasnuo da nije ni doživjela drugu generaciju. Calibra je zapravo stigla u zadnji čas. Prije prije 30 godina coupé automobili su još mogli osvojiti mase, a samo deset godina sve se promijenilo i rijetki su ih više željeli. Tako da Opel, iako je razvoj auta stigao čak do pretprodukcijskog koncepta, odustao od ideje za nasljednika.
Calibra je bila apsolutna superzvijezda u posljednjoj eri kupea za mase. Automobil dugačak 449 cm privlačio je poglede gdje god se pojavio s klasičnim značajkama kao što su rastegnuta hauba, niska linija krova i oštri stražnji kosi dio. Osnovni dvolitreni motor od 115 KS bio je dovoljan za mnoge kupce, no Opel je ponudio i snažnije verzije, pa je posebno popularna bila verzija s dvije litre obujma i 150 KS koja je bila sposobna povući čak 223 km/h. kasnije su se pojavile i verzije za entuzijaste, prestižni 2,5-litreni V6 sa 170 KS i dvolitreni turbo s 204 KS i 4x4 pogonom s kojim je Opel u to doba bacio rukavicu u lice čak i Porscheu.
Vrlo zanimljivo je izgledalo kada se Calibra pojavila u prodajnim salonima u ljeto 1990. godine. Zainteresirani kupci umalo su srušili vrata prodajnih mjesta Opela svojom velikom navalom. Dugo čekanje od IAA debija do lansiranja na tržište početkom ljeta 1990. dovelo je do navale kakva se danas teško može ponoviti za bilo koji auto. Konkurencija je morala reagirati pa Ford brzo uvezao Probe s troja vrata proizveden u američkoj tvornici Flat Rock. Međutim, ovom američkom Fordu s Mazdinim turbo motorom nedostajalo je karizme da se natječe s Calibrom. Čak ni Fiat Coupé, kojeg je Pininfarina spektakularno dizajnirao 1994., nije se mogao natjecati s Calibrom, koja je godinama neprikosnoveno dominirala u svojoj klasi u Europi.
S gotovo 240.000 prodanih automobila, ovaj Opel bio je više nego dvostruko uspješniji od slavnog VW Corrada i čak tri puta uspješniji od Fiat Coupéa. Ipak, Calibra nije uspjela ponoviti proizvodne brojke svog legendarnog prethodnika Mante. Naime, era obiteljskih coupéa se bližila kraju, a posljednji vatromet zapalila je upravo Calibra. Ipak, Calibra nije uspjela ponoviti svoj uspjeh izvan Europe. S logom Holden u Australiji, Chevroletovom značkom u Južnoj Africi ili kao Vauxhall, Opelov coupe je igrao samo ulogu statista na ostalim tržištima.
Inače, vremena Calibre su bila i zlatna vremena za Opel koji je tada poslovao bolje nego ikada, i to ne samo zahvaljujući Calibri. Konkurenti su s velikom dozom zavisti gledali na bilancu njemačke podružnice GM-a, koja je 1990. zabilježila godišnju dobit od preko 1,1 milijardu maraka s dvostruko većom zaradom od cijele VW grupe. Opel je imao brdo novca pa se mogao baviti i sa sportskim aktivnostima, odnosno utrkama. S munjom "na prsima", Calibra je tada čak ganjala BMW M3 i AMG-Mercedes na utrkama touring automobila kao što su DTM i ITC. I to vrlo uspješno jer Calibra je 1996. s Manuelom Reuterom osvojila obje ITC titule u vozačkom i proizvođačkom prvenstvu.
Ukupno 238.647 Opel Calibra, uključujući 144.669 primjeraka iz Rüsselsheima i 93.978 primjeraka iz Valmeta završilo je na cesti. s 57.254 primjeraka 1992. godina bila je najuspješnija za Calibru.
Kronika modela Opel Calibra:
1987.: Na temelju tehničke osnove novopredstavljene Vectre A, Opel je razvio novi, još neimenovani coupé. Dizajn je nacrtao tim predvođen Wayneom K. Cherryjem i Erhardom Schnellom. Prva naznaka Calibre je bila studija koja je debitirala na Ženevskom sajmu automobila. Planiralo se da se u 18 mjeseci razvije i serijska verzija.
1989.: Opel Calibra slavi svoju svjetsku premijeru na sajmu IAA u Frankfurtu u rujnu.
1990.: 9. lipnja, Calibra je krenula u prodaju u Njemačkoj s dva motora od 115 i 150 KS. Kupci su uz oba motora mogli birati između prednjeg i 4x4 pogona s viskoznom spojkom. Calibra s pogonom na sva četiri kotača bila je drugi Opelov automobil s pogonom na sva četiri kotača nakon Vectre 4×4.
1991.: Proizvodnja Calibre također počinje u finskoj tvornici Valmet u Uusikaupunkiju.
1992.: Valmet razvija Calibra Cabriolet, koji ostaje unikat. Zatezači sigurnosnih pojaseva i zaštita u slučaju bočnog udara postaju dio standardne opreme od listopada. Predstavljena je gotovo 250 km/h brza Calibra Turbo s četverocilindrašem od 204 KS i s pogonom na sva četiri kotača, koja će biti dostupna od siječnja 1993.
1993.: Zračni jastuk za vozača dostupan je za Calibru od ožujka. U kolovozu je ponudi motora biti dodan novi 2,5-litreni V6 od 170 KS. Ipak, proizvodnja Calibre se prepolovila s 57 tisuća auta 1992. na 28 tisuća primjeraka.
1994: Od ožujka dostupan je i 2,0-litarski 16V benzinski motor sa 136 KS. Od srpnja se tehnologija pogona na sve kotače nudi samo za Calibru Turbo. Facelift u kolovozu sa suvozačevim zračnim jastukom, novim sjedalima i instrumentima s bijelom pozadinom. Opelov logo je od rujna na Calibrinoj maski hladnjaka., a imobilizator je standard od listopada.
1995: Kraj proizvodnje u Rüsselsheimu
1996: Kraj proizvodnje za Calibru Turbo 4x4 u svibnju. Od lipnja su za Calibru bila dostupna samo dva motora (136 KS i 170 KS).
1997.: Od siječnja poseban model Opel Calibra Last Edition. Proizvodnja u Finskoj završila je krajem srpnja nakon 5.583 proizvedenih primjeraka u posljednjoj godini proizvodnje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....