Hrvati skloni šopingiranju iznad svojih realnih mogućnosti isto kao i Amerikanci

Hrvati su skloni kompulzivnoj kupnji otprilike koliko i Amerikanci, pokazalo je istraživanje znanstvenog savjetnika na zagrebačkom Ekonomskom institutu Ivana-Damira Anića te docentica s riječkog Ekonomskog fakulteta Jasmine Dlačić i Lare Jelenc, koje je objavljeno kao znanstveni članak “Odrednice kompulzivne kupnje: slučaj trgovačkog centra u Hrvatskoj” u novom broju časopisa Privredna kretanja i ekonomska politika.

Prema njihovu istraživanju, 5,03 posto ljudi sklono je opsesivnoj kupnji koja premašuje njihove potrebe i novčanik. Istraživanje je izvršeno na temelju ankete provedene u jednom trgovačkom centru u Primorsko-goranskoj županiji u travnju 2014. godine. Upitnik je ispunilo 800 ljudi.

Istraživanje je, kako tvrde autori, pokazalo da su dob i primanja važne determinante kompulzivne kupnje, a spol se nije pokazao kao statistički značajan.

- Mlađi potrošači i oni s višim primanjima skloniji su kompulzivnoj kupnji od ostalih potrošača. Oni su skloniji na kraju mjeseca potrošiti preostali novac, kupovati stvari koje si ne mogu priuštiti, kupovati iako nemaju novca na računu i imaju grižnju savjesti što se tiče vlastitih kupovnih navika - ističu autori znanstvenog rada te dodaju da se navike mlađih potrošača kod kupnje modnih proizvoda, čija se kupnja smatra impulzivnom, mijenjaju pod utjecajem ekonomske krize.

No, što se tiče ponašanja muškaraca i žena u šopingu, istraživanje je pokazalo da se Hrvatska približava razvijenim zemljama. Sve je tanja granica kako se mijenjaju i društvene vrijednosti. - Danas se žene sve više uključuju na tržište rada, imaju veća primanja, ali i manje vremena za kupnju, dok se muškarci sve više uključuju u kupnju i postaju sličniji ženama u kupovnim navikama, pa i u impulzivnosti i u hrvatskom okruženju. Sve je više muškaraca koji kompulzivno kupuju - tvrde Anić, Dlačić i Jelenc.

Prema njihovim riječima, razlike između muškaraca i žena očituju se u tome što se muškarci usredotočuju na tehniku i predmete koji simboliziraju moć i prestiž, kao što su računala, automobili i mobilni uređaji, a žene daju prednost proizvodima vezanim uz izgled i ljepotu - odjeći, kozmetici, cipelama i nakitu.

Općeniti portret kompulzivnog kupca otkriva da je on hedonist koji uživa u kupnji i kada je u trgovačkom centru, izgubi pojam o vremenu. - Vrijeme im jednostavno proleti. Vole razgledavati trgovački centar jer se na taj način informiraju i skupljaju nove informacije. Za njih je kupnja u trgovačkom centru doživljaj - kažu autori.

Međutim, kako se može zaključiti iz odgovora u anketi, atmosfera u trgovačkom centru (glazba, boje, dekor i osvjetljenje proizvoda), asortiman i uslužnost osoblja ne potiču kompulzivnu kupnju.

Na kraju autori ističu da treba provesti daljnja istraživanja u drugim trgovačkim centrima i drugim formatima, kao na primjer u hipermarketima, supermarketima i robnim kućama te da bi analizu trebalo proširiti na razne kategorije proizvoda i usporediti razlike u ponašanju kupaca, kao i rezultate između županija u Hrvatskoj, ali i drugih razvijenijih i slabije razvijenijih država.