IZNENAĐUJUĆI PRITISAK NA TEČAJ NAŠE VALUTE Ovakav odnos kune prema euru nije viđen od 2011., evo što to znači za građane koji imaju kredit u eurima

Zahvaljujući prošlotjednim deviznim intervencijama HNB-a, kao i isplati mirovina, likvidnost sustava dosegnula je novu rekordnu razinu, iznos od gotovo 17 milijardi kuna.

Međutim, unatoč osjetnom povećanju ponude kuna, pritisak na njeno jačanje i dalje je prisutan. Na tečajnici HNB-a vrijednost domaće valute trenutačno iznosi 7,40 za euro i čak je neznatno veća nego što je bila prije dvije intervencije centralne banke (7,41), na kojima je od banaka otkupila 374 milijuna eura i u sustav pustila 2,78 milijardi kuna. To samo znači da bi u slučaju izostanka deviznih intervencija tečaj sigurno pao ispod 7,4 kune za euro. Na toj razini posljednji je put bio 2011. godine.

Oporavak ekonomije

U usporedbi s prethodnih pet godina, kada se prosječni tečaj kretao u rasponu od 7,51 do 7,63 kune za euro, očito je da će domaća valuta ove godine biti znatno jača. Prema procjeni analitičara RBA, prosječni tečaj ove će godine biti na razini od 7,44.

Kao što to uvijek biva kada kuna jača, izvoznici neće biti sretni, ali dužnici uz valutnu klauzulu kojima će rate kredita biti nešto manje sigurno nemaju ništa protiv toga.

Što su razlozi tako snažnog pritiska na jačanje kune od početka godine, čiji je intenzitet pomalo iznenadio i analitičare? Osim uobičajeno veće ponude deviza zbog turističke sezone, aprecijaciju tečaja potiče i oporavak ekonomije.

Devizni prihodi od izvoza roba i usluga, primjerice, rastu snažnim intenzitetom, a k tome, ni ove godine nije izostalo inozemnog zaduživanja države. Istodobno, smanjuje se deficit na računu platne bilance i korporativna potražnja za devizama je manja. Štoviše, poduzeća se na tržištu češće pojavljuju kao ponuđači deviza, bilo zbog investicija ili nekih drugih transakcija.

Devizne rezerve

Tijekom 2000-ih godina, kada je ekonomija bila u ekspanziji, pa i u prvim godinama recesije, centralna banka uglavnom je intervenirala na tržištu kako bi spriječila njeno daljnje jačanje. Kuna je malo oslabila tek u razdoblju od 2012. do 2016.

U idućem razdoblju, očito je, HNB će se opet češće pojavljivati na tržištu kako bi zaustavio aprecijaciju tečaja. No, to joj je ujedno prilika da ojača devizne rezerve.

Nikad se ne zna, možda dođe vrijeme kada će morati češće prodavati devize da bi se spriječio znatniji pad vrijednosti domaće valute.