BESPLATNE FINANCIJSKE RADIONICE Stanovništvo stari, pa će državna mirovina 2050. biti tek 38% plaće. Evo zašto treba štedjeti sada

U sljedeća tri mjeseca u šest hrvatskih gradova Jutarnji list, Ekonomski fakultet Zagreb i Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) organiziraju radionice “Financije za svakoga”, na kojima će docentice Dajana Barbić i Andrea Lučić pripremiti sudionike za donošenje važnih financijskih odluka. Prva je u Šibeniku u petak, 13. listopada, od 15 sati, u Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić”. Prijavite se na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. S Andrejom Lučić i Dajanom Barbić razgovarali smo o važnosti financijske pismenosti.

Kako financijsko obrazovanje može pomoći u donošenju dugoročno isplativih odluka?

Ideja financijskog obrazovanja jest omogućiti pojedincu da se upozna s financijskim konceptima, proizvodima i uslugama, da spozna svoja prava i obveze te rizike koji ga okružuju. Pomažući polaznicima u identificiranju realističnih financijskih ciljeva, ukazujući na važnost štednje i ulaganja te na probleme koje mogu izazvati rizično ponašanje i financijska neinformiranost, financijski obrazovni programi teže motiviranju i poticanju polaznika na razborito i oprezno upravljanje resursima i na planiranje štednje za sigurniju financijsku budućnost.

Kad počnemo planirati štednju, prvo pomislimo da nemamo dovoljno ni za troškove, a kamoli za štednju. Je li to najveća pogreška?

Važno je prvo brinuti o onome što nam je nužno za život i štednji, a tek onda o ostalim željama i troškovima. Warren Buffet je rekao: ‘Nemojte štedjeti ono što vam je ostalo nakon potrošnje, nego trošite ono što vam je ostalo nakon što ste izdvojili štednju’.

Kako mogu izračunati koliko mi treba za život u mirovini i zašto je važno što prije početi štedjeti za mirovinu?

Zbog loše demografske situacije mirovinski sustav postaje sve slabiji, a pojedinci odgovorniji za vlastitu štednju i standard koji će imati u mirovini. Prema podacima HZMO-a za prosinac 2016., prosječna starosna mirovina koju isplaćuje država iznosila je 2482 kune, što je tek 43 posto prosječne neto plaće. Do 2050. prosječna mirovina iz prvog mirovinskog stupa iznosit će samo 38 posto prosječne neto plaće, prema procjenama Ekonomskog instituta. Stoga je važno da su pojedinci informirani o stanju u mirovinskom sustavu kako bi promislili kakav život u mirovini priželjkuju te kako bi što prije počeli razmišljati o osiguranju vlastite mirovine i dodatnim opcijama štednje za mirovinu, kao što je dobrovoljna mirovinska štednja.

Što ćemo naučiti na radionicama u šest hrvatskih gradova?

Riječ je o radionicama koje na interaktivan i zanimljiv način upoznaju pojedince s osnovama planiranja mirovine, zaštite prava potrošača, odgovorne potrošnje, vođenja osobnog proračuna, planiranja štednje. Osim što su usmjerene na podizanje opće razine informiranosti, financijskih znanja i vještina građana, na radionicama se također radi na raskrinkavanju financijskih mitova, čestih financijskih pogreški te izgradnji pozitivnog i odgovornog ponašanja prema novcu i potrošnji općenito.

UPRAVLJANJE NOVCEM Tri najčešće pogreške

Nisu toliko problem impulzivna kupnja i manjak promišljanja koliko neodgovorno i neosviješteno korištenje složenih financijskih proizvoda, što s vremenom vodi u financijsko ropstvo.

1 Nepostojanje proračuna Život bez osobnog proračuna je život bez plana. Bez njega nismo svjesni stvarnih troškova i gdje nam novac curi. Iako ga neki vide kao ograničenje, osobni proračun nam daje slobodu da znamo na što i koliko trošimo te koliko još možemo potrošiti a da se ne dovedemo u opasnost.

2 Život na kredit i minimalna otplata revolving kredita Takva strategija dovodi do gotovo pa vječne otplate kamata i vrlo spore otplate stvarnog duga. Korištenje kreditnih kartica samo po sebi nije problem ako imamo visoku razinu samokontrole!

3 Nepostojanje štednje Nastupanje nekog neželjenog ili neplaniranog, a financijski zahtjevnog događaja uistinu može ugroziti naš svakodnevni život, zbog čega je nužno da uvijek držimo određeni dio novca u fondu za crne dane.