SAMOODRŽIVI VRT

Cvijeće kao pomagač u povrtnjaku

Uzgajanje cvijeća nije korisno samo zbog ljepote biljaka,  već i zbog njegove uloge u zaštiti povrća od nametnika i bolesti. Tako se u vrtu uspostavlja prirodna ravnoteža

Jedna od najčešćih zabluda o vrtlarenju je ta da je uzgajanje cvijeća u vrtnim gredicama trošak vremena i prostora. Ako biljka nije jestiva, njezina prisutnost u vrtu nije ni poželjna, cvijeće je samo estetski element okućnice i travnjaka. Možda to vrijedi za vrtove koji se isključivo oslanjaju na konvencionalne metode vrtlarenja, no u prirodnim vrtovima takve biljke nerazdvojni su dio ekosustava. Uzgajanje cvijeća u vrtovima bila je uobičajena praksa naših baka i djedova čiji je vrtove oplemenjivalo raznobojno cvijeće, poput nevena, rudbekije, šlajera, cinije, dalije i drugih. Razlog tome nije bila samo ljepota tih biljaka, nego njihova uloga u zaštiti povrća od nametnika i bolesti. Neven će, primjerice, raste li u blizini brokule i kelja, privući na sebe lisne uši, čak i ako je samo 30 cm od povrća. Tako se u vrtu uspostavlja prirodna ravnoteža, gdje se sustav brine sam za sebe, a smanjuje količina posla za vrtlara/icu.

Postoje brojni razlozi zbog kojih je uzgajanje cvijeća u vrtu korisno.

1. Cvijeće privlači kukce predatore, poput nevena (Calendula officinalis) koji će u vrt namamiti muhe cvjetare (obitelj Syrphidae) što svojim izgledom podsjećaju na osu ili pčelu, no riječ je o mimikriji kojom se služe u obrani od predatora.

2. Cvijeće koje odbija štetne kukce, kadifica (Tagetes), odbit će nametnike kao što su štitasti moljci ili bijela mušica (Trialeurodus vaporariorum) koja većinom napada biljke imuniteta oslabljenog zbog stresa ili loših uvjeta rasta. Začinsko bilje, kao što je kadulja i timijan, odbijaju razne vrste gusjenica, pelin i metvica štite od mnogih drugih insekata, a dragoljub štiti jabuke od napada lisne i krvave uši.

3. Cvijeće privlači kukce oprašivače. Biljke koje ovise o kukcima za razmnožavanje bogate su nektarom i peludom i često ih zovemo medonosnim, a postignemo li kontinuiranu cvatnju tijekom cijele sezone, prisutnost kukaca u vrtu je zajamčena. Iako možemo slobodno kombinirati boje po vlastitom osjećaju, trebamo uzeti u obzir da pčele više privlači cvijeće plave, ljubičaste, bijele i žute boje.

4. Sprečavaju rast korova na praznim gredicama. Biljke poput djeteline (Trifolium) osim što svojim cvijetom privlače kukce, ujedno prekrivaju golo tlo, obnavljaju strukturu i povećavaju količinu dušika u tlu. Sporo rastuće neinvazivno cvijeće s velikim listovima, poput primjerice biljke Limnanthes douglasii, posađene između redova povrća, pomoći će držati korov na minimumu.

5. Cvijeće koje odbija ostale životinje: ricinus posijan oko kuće odbija komarce, a razne vrste mlječika i svježe bazgine grančice odbijaju glodavce.

6. Biljke koje smanjuju napad bolesti: općenito se smatra da sve vrste luka dobro djeluju protiv plijesni. Pelin u ribizu smanjuje napad rđe, a bosiljak u krastavcima napad bolesti krastavaca.

7. Biljke koje privlače ptice: to su uglavnom grmolike biljke koje su bogate plodovima (bobicama) i prikladne za savijanje gnijezda.

Naravno, kombiniranje biljaka u vrtu uz sve prednosti ima i nekoliko nepraktičnih strana, osobito onih vezanih uz gnojidbu (različite biljke mogu zahtijevati različitu gnojidbu), nepraktičnost pri radu ili kreiranju plodoreda.

Korisno cvijeće u vrtu

Mnoge vrste cvjetnica pružaju staništa korisnim kukcima, ali postoji nekoliko njih koje oblikom, bojom i strukturom posebno odgovaraju zadatku:

Jednogodišnje bilje koje vole kukci

Kao što samo ime kazuje, jednogodišnje cvijeće traje samo jednu godinu, od proljeća do jeseni. Počinje se uzgajati na početku sezone u rano proljeće iz sjemena te u istoj godini stvara korijen i nadzemni dio koji sadrži izboje s listovima, cvjetove i plodove. U kasnu jesen nakon sazrijevanja plodova i sjemenki, biljke propadaju. Njihova cvatnja se odvija tijekom ljeta pa ih nazivamo i ljetno cvijeće.

Suncokret (Helianthus annuus)

Biljka koja je svojom korisnošću zaslužila mjesto u svakom vrtu. Dojmljivi zbog svoje visine, neke vrste mogu narasti i do četiri metra, s golemim žutim cvjetovima suncokreti su pravi mamci za pčele i bumbare. Suncokret je biljka koja privlači ptičice u vrt, poput sjenica koje će vrlo rado provesti poslijepodne u vašem vrtu hraneći se nutritivno bogatom hranom. Sjenice osim sjemenki jedu i kukce te svojim izmetom bogatim fosforom gnoje tlo u vrtu. Pripada porodici glavočika (Asteraceae), a riječ je o jestivoj, ljekovitoj i ukrasnoj biljci. To je biljka koja voli sunčane pozicije, ali i vodu, jednostavna je za uzgoj, a od bolesti je osjetljiva na pepelnicu.

Uresnica (Cosmos bipinnatus)

Nekad je svaka kuća imala ovaj cvijet negdje u kutu svog vrta. Od svih navedenih Cosmos je možda jedan od najljepših cvjetova koji će krasiti vrt cijelog ljeta sve do prvog mraza. Cvate u raznim nijansama, od bijele do tamnocrvene boje, a pčelama je posebno draga roza boja. Uspješno se sam zasije i traži minimum brige, no ako želimo da neprestano cvate, potrebno je uklanjanje svakog ocvalog cvijeta. Grmolikog je rasta i naraste više od 1,5 metara u dobrim uvjetima, ima nježne duge igličaste listove, cvate velikom cvjetovima sve do mrazeva te se sama nadalje razmnožava. Najbolje uspijeva na sunčanim gredicama i dobro podnosi sušu. S obzirom na to da je prilično visoka biljka, Cosmos je najbolje saditi uz ogradu ili potporanj.

Cinija (Zinnia elegans)

Potječe iz toplih područja Amerike i Meksika, a u našim krajevima često se naziva i “lijepi dečko”. U vrtu se uzgaja jer privlače leptire i bubamare koji se hrane lisnim ušima malim nametnicima koji crpe biljne sokove i time oslabljuju biljku. Uzgaja se i kao ukrasna biljka, a posebno su popularne visoke (90 cm) i srednje visoke cinije (40 cm), i mogu se naći u svim bojama. Stabljika je snažna i uspravna te je vrlo zahvalna za uzgajanje koja će zadovoljno rasti na sunčanom mjestu, neophodno joj je minimalno šest sati svjetla dnevno. Najbolje će rasti na tlu bogatom hranivima, a u sušnim razdobljima zahtijeva velike količine vode. Ako želimo produžiti cvatnju, potrebno ju je obilno zalijevati i redovito dohranjivati.

Kadifica (Tagetes)

U vrtovima se mogu naći tri vrste kadifica - Francuska kadifica (Tagetes patula), Afrička kadifica (Tagetes erecta) i mala niska kadifica (Tagetes tenuifolia). Potječe iz Južne Amerike i Meksika, no danas je raširena u cijelom svijetu. U vrtu je korisna zbog snažnog mirisa koji ne podnose mnogi štetnici i stoga služi kao prirodni insekticid. I dok odbija određene nametnike, puževi je jednostavno obožavaju i ako ih ima u većem broju, pojest će sve mlade biljke. Visina biljke varira od 10 do 60 cm, ovisno o vrsti koju smo posadili u vrtu. Stabljika je razgranata i uspravnog rasta, a listovi su tamnozelene boje i podsjećaju na paprat. Cvjeta od srpnja do jeseni zlatnožutim, narančastim i baršunasto smeđim cvjetovima. Uzgaja se na sunčanim gredicama, voli plodno, propusno tlo i dobro podnosi sušu. Na kraju sezone treba ostaviti nekoliko cvjetova da se osuše kako bi pokupili sjeme. Zaboravimo li, kadifica će se uspješno zasijati sama.

Neven (Calendula officinalis)

Neven je neizostavan cvijet u vrtu. Osim što svojim veselim cvjetovima narančaste boje oplemenjuje vrtne gredice, neven je koristan jer sprečava pojavu nematoda u tlu i tako štiti povrće od tog nametnika. Riječ je o jednogodišnjoj biljci koja u umjerenoj klimi može prezimiti i u rano proljeće ponovo početi rasti. Odgovara mu bogato tlo, a prvi cvjetovi procvatu 40 dana nakon nicanja i cvatu sve do jačih mrazova u jesen. U vlažnim uvjetima bez zraka biljka je sklona gljivičnim bolestima pa je važno da je posađen na sunčanoj lokaciji s dovoljnim razmakom između biljaka.

Boreč (Borago officinalis)

Prelijepi plavi zvjezdoliki cvjetići koji krase ovu biljku ne samo da privlače kukce, nego su i jestivi za čovjeka i imaju okus sličan krastavcu. Dovoljno je baciti sjemenke na sunčano mjesto i godinama će se sam zasijavati, baš kao i suncokret.

Dragoljub (Tropaeoloum majus)

Ovisno o sorti, dragoljub raste kao grmić i doseže visinu oko 30 cm, visoke sorte mogu narasti više od dva metara, ali kako nema vitice kojima bi se biljka penjala na potpornje, uglavnom puže po tlu, stvarajući tako predivne grmove koji su idealna zaštita tla od isušivanja i ispiranja. Cvijet dragoljuba privlači bumbare i veoma je privlačan lisnim ušima i gusjenicama pa ga je dobro posaditi u blizini rajčice i kupusnjača. Dragoljub će najbolje uspijevati na siromašnijim tlima jer ako je tlo bogato dušičnim gnojivom, može se dogoditi da biljka razvije veliku zelenu masu, ali da cvatnja bude oskudna ili pak da izostane.

Začinske i ljekovite biljke kao pomagači u vrtu

Začinske i ljekovite biljke osim što su vrijedne za čovjeka, korisne su u vrtnim gredicama, bilo da cvijetom privlače razne oprašivače i druge kukce ili aromatičnim mirisom odbijaju nametnike, poput muha, lisnih uši, komaraca i grinja. Tako se, primjerice, bosiljak (Ocimum basilicum) sadi uz rajčicu koju štiti od štetnika jer svojim cvjetovima privlači korisne kukce. Također se smatra da rajčice koje su rasle pokraj bosiljka imaju mnogo ukusnije plodove. Biljke iz porodice štitarki (Apiaceae), poput kopra (Anethum graveolens), komorača (Foeniculum vulgare) i drugih, cvijetom privlače mnoge korisne kukce, poput muhe cvjetare, ali i pčele koje obožavaju medonosni cvijet komorača.

U vrtu obavezno treba ostaviti mjesta za ljekovite biljke, kao što je kamilica (Matricaria recutita) koja je prirodni mamac za biljne uši, pogotovo crne, pa ako je posadimo uz bob, špinat, blitvu, grah i mahune, veće su šanse da će taj nametnik napasti kamilicu umjesto to povrće. U povrtnjacima je iznimno dobro sijati kamilicu uz krumpir i kupusnjače, jer im poboljšava okus, a sastojak je i brojnih prirodnih recepata za biljne juhe za zaštitu biljaka.

Stolisnik (Achillea millefolium), biljka iz porodice glavočika (Asteraceae), iznimno je ljekovita biljka koja prisustvom privlači kukce oprašivače, ponajprije pčele i bumbare, jer je odlična medonosna biljka. Također je prirodni repelent koji odbija mrave, muhe i komarce. Koristi se u biodinamičkoj poljoprivredi, gdje se od stolisnika pripremaju preparati za zaštitu biljaka. Njegovo prisustvo također ukazuje da je struktura tla siromašna hranjivim tvarima, posebno dušikom.

Aromatični grm lavande (Lavandula) sigurno će privući pčele i bumbare jer se smatra da je jedna od medonosnijih biljaka kod nas. Njezina prisutnost u vrtu povećat će bioraznolikost, a s obzirom da je fitoncidna biljka, spriječit će pojavu lisnih ušiju i mrava.

Tip vrta za uzgajanje cvijeća

Od svih tipova vrtova, permakulturni vrtovi najviše pozornosti polažu na uspostavljanje uravnoteženog sustava uzgajanja hrane koji integrira cvijeće kao sastavni dio dizajna. Biovrtlarstvo je drugi tip organskog vrtlarenja, gdje se polazi od iste pretpostavke pri kreiranju vrta u skladu s prirodnim zakonitostima.

Pri dizajniranju prirodnog vrta postoji nekoliko opcija kako uklopiti cvijeće u vrtne gredice. Različite vrste cvijeća možemo saditi u blizini povrća koje želimo zaštititi od određenog nametnika ili radi oprašivanja kad su primjerice u pitanju tikvice. Druga opcija je da unutar vrta posvetimo cijeli red ili gredicu takvim biljkama kako bismo si olakšali brigu oko okopavanja, gnojenja i drugih radnji vezanih za brigu o povrću. Također treba uzeti u obzir visinu i izgled cvijeća koje planiramo saditi, što će sigurno utjecati na poziciju unutar gredice, poput suncokreta koji je najbolje saditi uz rub ograde zbog svoje veličine.

Bez obzira o kojem je tipu vrta riječ, zapravo je svaki pogodan za uzgajanje cvijeća, bilo da je riječ o jednogodišnjem, dvogodišnjem ili trajnicama. Pretvorite vrt u mjesto inspiracije koje obiluje biljnim i životinjskim vrstama, bogatstvom i šarolikošću boja, zvukova i mirisa. Ovakva mjesta osim što su ugodna našim osjetilima i predstavljaju mjesta inspiracije i rekreacije, ujedno su prirodna staništa mnogih biljaka i životinja. Za kakav god pristup da ste se odlučili, potičemo vas da pružite priliku cvijeću i stvorite prirodni raj u vrtu gdje vrtlarite u skladu s prirodom, a ne protiv nje.

Treba uzeti u obzir visinu i izgled cvijeća koje planiramo saditi, primjerice, suncokret je najbolje saditi uz rub ograde zbog veličine

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. prosinac 2024 16:51