Izradi vrt u svojoj dnevnoj sobi

Odlučio sam vam u ovome članku pokušati objasniti ponešto o zimskim vrtovima te vam dati ideje kako sami napraviti i urediti vrt u vlastitoj sobi. U ne tako davnoj prošlosti, uzgoj povrća i voća bazirao se isključivo na godišnjim dobima i vremenskim prilikama. Međutim, u novije doba, ljudi su došli do spoznaje i u zimskom periodu, počeli povlačiti vrtove u zatvorene prostore, ne bi li zaštitili bilje od nepovoljnih vremenskih prilika. Pa tako nastaju plastenici, staklenici i zimski vrtovi. “Zimski vrt” predstavlja sve zatvorene prostore u koje možete spremati svoje bilje, pa tako tu spadaju i plastenici i staklenici, i ostakljeni dijelovi uklopljeni u arhitekturu kuća, koje poznajemo pod nazivom “zimski vrt”. Englezi na sličan način označavaju sve zatvorene vrtove kao “GREENHOUSE”, što u doslovnom prijevodu znači “zelena kuća”, koje pak, prema materijalu od kojeg su izrađene, dijele na staklene (“glass greenhouse” = staklenik) i plastične (“plastic greenhouse” = plastenik).

Povijest nastanka zimskih vrtova

Sama ideja zaštite bilja unošenjem u zatvorene prostore datira još iz Rimskog doba, kada su rimski vrtlari sadili krastavce u svojevrsna kolica, koja su danju izlagali sunčevoj svjetlosti na otvorenom, potom ih, noću unosili u zatvorene prostore, kako bi ih zaštitili od hladnoće. U 13. stoljeću u Italiji su izgrađeni neki od prvih staklenika, a služili su za skladištenje egzotičnog bilja, koje su talijanski istraživači donosili iz svojih pohoda u tropske zemlje, a zvali su ih “giardini botanici”, što u prijevodu znači “botanički vrtovi”. U Nizozemskoj i Engleskoj prvi zimski vrtovi pojavili su se u 17. st., međutim, zbog loše kvalitete materijala u tom periodu, vrtlari su se borili sa zadržavanjem topline u prostorima. U to vrijeme Europljani su eksperimentirali s dizajnom zimskih vrtova, a razvojem novih tehnologija poboljšana je kvaliteta stakla i konstrukcije. Kao jedan od proizvoda tog doba nastaje i staklenik u Versaillesu (Francuska). Procvat su zimski vrtovi doživjeli u Engleskoj, u viktorijansko doba, kada su dizajnirani prvi veliki staklenici. Jedan od pionira u izradi modernih staklenika bio je Joseph Paxton, koji je izradio staklenik tako da je ugradio staklo u željeznu konstrukciju te je tako nastao “The Crystal Palace” u Londonu.

PODJELA ZIMSKIH VRTOVA

TOPLI – produžetak dnevnog boravka, ispunjen tropskim biljem, u kojem je prosječna dnevna temperatura oko 20°C

TEMPERIRANI – temperatura je između 8°C i 15°C, omogućuje uzgoj egzotičnog bilja, ali prostorija nije pogodna za cjelodnevni boravak, obzirom da se ne grije do temperature ugodne za boravak.

HLADNI VRT – negrijani prostor, omeđen staklom, koji služi pretežno za pohranu bilja tijekom zimskog perioda. U njemu je temperatura obično do 5°C.

Vremena se mijenjaju, tehnologija napreduje, pa tako naši zimski vrtovi postaju sve sofisticiraniji.Naime, danas je već razvijena rasvjeta koja omogućuju da uzgojite biljke doslovno u zatvorenom prostoru, bez sunčeve svjetlosti. Jedna od trgovina, koje imaju takvu rasvjetu je IGrow na zagrebačkoj Trešnjevci. Takva rasvjeta vam omogućava da smjestite vrt u stan, doslovno u dnevnu sobu, ako to želite.

IZRADA MINI ZIMSKOG VRTA UNUTAR KUĆE ZA SVIJETLE PROSTORIJE

POTREBAN MATERIJAL:

• mali staklenik (možete ga nabaviti u jednom od vrtnih centara),
• plastična folija,
• supstrat (zemlja za cvijeće),
• usitnjena kora drveta,
• mahovina,
• nožić,
• škare,
• grane,
• prskalica,
• najlonska nit („flaks“),
• tropsko bilje manjih dimenzija.

1. Dno staklenika obložite plastičnom folijom, kako biste zaštitili konstrukciju i eventualno, jednog dana lakše izvadili zemlju ukoliko se odlučite nešto drugo posaditi. Konstrukcija ovog staklenika bila je izrađena od lima, koji bi mogao reagirati na vlagu, stoga je u ovom slučaju bilo neophodno zaštititi je. Međutim, ukoliko radite u akvariju, zaštita folijom nije nužna. Ja sam koristio foliju od vreće supstrata. Na foliju stavite supstrat (zemlju za cvijeće).

2. Nakon toga pripremite grane. Ukoliko imate prijatelje, susjede, poznanike, koji su nedavno radili rezidbe u svojim vrtovima i voćnjacima, zamolite ih nekoliko, nešto debljih, grana. Što su neobičnijeg oblika, biti će zanimljivije u vašem vrtu.

3. Mahovinom, koju smo izrezali sa tla, kamena i slično, obložimo grane i učvrstimo ih najlonskom niti.

4. Te, obložene grane, položimo na supstrat, zatim oko njih poslažemo željeno bilje, koje smo izvadili iz teglica ili iz vrta i otresli kako bismo očistili zemlju sa korijenja. Predlažem nešto manje bilje kako bi vizualno bilo efektnije. Ja sam koristio paprati, orhideje, bilbergiju (Billbergia nutans), kućnu sreću (Helxine soleirolii) i bromelije.

5. Nakon što smo utvrdili raspored bilja, vrijeme je za sadnju. Ispod orhideja stavimo mješavinu u kojoj su bile posađene u teglici ili je sami napravimo na način da pomiješamo usitnjenu koru drveta i mahovinu.

6. Potom, prekrijemo korijenje supstratom, a supstrat mahovinom, koja će zadržavati vlagu i dati efekt male prašume u vašem domu.

7. Staklenik stavite na toplo i svjetlo mjesto u vašem stanu. Svakodnevno orošavajte bilje prskalicom. Nemojte ga zalijevati, jer se zbog stakla na dnu, višak vode ne može iscijediti, pa postoji mogućnost da dođe do truljenja bilja zbog prevelike vlage. Prskanjem ćete održavati optimalnu vlažnost i pomoći pri stvaranju mikroklime unutar vašeg staklenika.

IZRADA MINI ZIMSKOG VRTA UNUTAR KUĆE ZA TAMNE PROSTORE

Ukoliko želite napraviti zimski vrt u stanu, u kojem nemate dovoljno sunčeve svjetlosti tijekom dana, uz pomoć današnje tehnologije i modernih sustava svjetlosti, možete i to.

1. Potreban vam je stakleni ormar, lampe i bilje.

2. Pripremite razne vrste bilja u lončićima sa podlošcima, kako se višak vode ne bi iscjeđivao po unutrašnjosti ormarića.

3. Poslažite bilje u stakleni ormarić, dobro ga orosite. Ukoliko nema dovoljno svjetlosti u prostoriji, ugradite iznad ormarića lampu, sa spektrom svjetlosti, koji omogućava rast i razvoj bilja. Redovito orošavajte bilje unutar ormarića. Za takav uzgoj, posebno je pogodno tropsko bilje.

BILJE POGODNO ZA DRŽANJE U ORMARIĆIMA

1. Fitonia gigantea

2. Codiaemum variegatum

3. Clorophytum comosum

4. Epipremium aureum

5. Syngonium podophylum „pixie“

6. Aglaonema simplex

7. Cyperus sp.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media