Pogledate li prirodu, primijetit ćete da se mijenjaju boje. Živa u termometru naglo se spustila, a lišće je počelo poprimati žućkaste tonove. Proljetni cvjetovi odavno su se zametnuli u plodove koji su počeli poprimati nove boje. Nerijetko ćete u krošnjama stabala uočiti crvene jabuke, žute kruške ili sočne grozdove koje vise na sad već pomalo ogoljelim čokotima.
Prilično nečujno, polako, ušuljala se jesen u naše vrtove. Došlo je vrijeme da odradimo neke malo veće radove.
PREKOPAVANJE
Štihati ili ne pitanje je s kojim se susreće svaki vrtlar. Hoćemo li uzeti štihaču u ruke ili mehanički pripremiti tlo za narednu sezonu ovisi o: tipu tla, njegovim fizikalnim svojstvima i trenutačnom stanju. U našem vrtu tlo je glinaste strukture, zemlja zbijena i teška te ako svake jeseni počinjemo ispočetka, trebalo bi je štihati svake sezone. Prevrtanjem tla nastaju, naime, krupni grumeni u kojima se tijekom zime smrzava voda; oni se šire i drobe pa tlo postaje sipko i mrvičasto. Osim toga, štihanjem se kompost, stajnjak ili organsko gnojivo pomiješa s tlom te se popravljaju njegova kemijska i fizikalna svojstva u obradivu sloju.
Ako radimo s plodnim tlom, humozne strukture, nije potrebno preokretati zemlju, nego gredicu lagano prorahliti ručnim kultivatorima ili vilastom štihačom prije sljedeće sezone. Najbolje vrijeme za te poslove ovisit će o količini vlage u tlu, odnosno najpovoljnije je za obradu kad je umjereno vlažno.
NAČINI ŠTIHANJA:
1. Ručno štihanje dio je vrtlarskih poslova i hoćemo li u tome uživati ili ne, ponajviše ovisi o kvaliteti alata i vremenskim uvjetima. Tehnika štihanja je jednostavna, ali zahtjevna fizička aktivnost te je potrebno nabaviti kvalitetan alat odgovarajuće veličine. Kad je tlo spremno, odnosno dovoljno vlažno, štihača se cijelim rubom zabije okomito u zemlju, nogom pritisne do kraja i preokrene.
2. Motorne kopačice, freze i kultivatori idealni su za vrtove jer skraćuju vrijeme obrađivanja tla, a i jednostavni su za korištenje bez obzira na fizičku kondiciju vrtlara ili vrtlarice.
PREDNOSTI I NEDOSTACI ŠTIHANJA
Iako je štihanje za mnoge osnova plodnih povrtnjaka, danas se sve više govori o prirodnijim metodama pristupa održavanja tla. Prednost jesenskog štihanja tla ponajviše se odražava na činjenicu da će nas na proljeće dočekati zemlja mrvičaste strukture zato što je tlo tijekom zime promrzlo. Također se omogućuje bolja kontrola rasta korova, ali kad se sagledaju nedostaci, može se tvrditi da dugoročno štihanje donosi više štete nego koristi.
NEDOSTACI
1. Duboka obrada tla s vremenom smanjuje humusni sloj koji se nalazi na 10 do 30 cm dubine tla.
2. Preokretanjem tla uništavaju se mikroorganizmi ključni za stvaranje humusnog sloja. U gornjem sloju tla borave aerobne (zračne) bakterije, a u donjim slojevima anaerobne bakterije.
3. Tlo je više izloženo eroziji i nakon nekog vremena zemlja prestaje biti mrvičaste strukture te postaje tvrda kora, čime se smanjuje vlažnost tla.
4. Takvo slijepljeno tlo ne propušta kisik, a teško prolazi i voda.
Hrvoje je pripremio vrt za motorno prekopavanje. Nakon što je uklonio sav biootpad, izvadio je i sve oblice sa staza kako bi omogućio pristup za motorno frezanje. Nakon frezanja zemlja je bila pročišćena, rahla i spremna za jesensku sadnju.
IZRADA PLASTENIKA
Unutar plastenika se stvara mikroklima koja u jesen održava vlažnost i temperaturu tla pa sjeme lakše klija, a zimi sprječava smrzavanje povrtnica.
U izradi Hrvoju je pomogla studentica Mia s Agronomskog fakulteta, koja je cijelu godinu vrijedno pomagala pri održavanju D&D vrta.
1. Potreban materijal: najlon, elastične cijevi (gumene, plastične), žica, metalne šipke, klamerica, pilica za rezanje plastičnih cijevi, metar, čekić, kliješta, nožić.
2. Odredite mjesto i veličinu plastenika, metrom izmjerite željenu dužinu i u svaki rub umetnite metalnu šipku. Ja sam odlučio napraviti plastenik 200x100 cm.
3. Nakon toga raspodijelite dužinu u pravilnim razmacima, pa umetnite šipku u zemlju. Ja sam koristio 8 metalnih šipki i 5 plastične cijevi (4 komada dužine 170 cm i 1 kom 200 cm), stoga sam na svakih 67 cm stavljao u zemlju po jednu metalnu šipku, do polovice njezine dužine. Svrha metalnih šipki je da drže konstrukciju od elastičnih cijevi. Na metalne šipke uvedite krajeve plastičnih cijevi tako da od njih formirate lukove.
4. Lukove povežite PET elastičnom cijevi (200 cm), stavite je na svod i učvrstite žicom uz pomoć kliješta.
5. Konstrukciju prekrijte najlonom.
6. Rubove zatrpajte zemljom.
7. Nakon što ste preko rubova lukova navukli najlon
8. Nakon prekrivanja zaštitite konstrukciju od vjetra tako da u rubove najlona zarolate štapove, koje ćete lakše učvrstiti za tlo.
POVRTNICE PRIKLADNE ZA JESENSKU SJETVU
LUK - Allium cepa L.
LUK KOZJAK (ljutika) - Allium cepa L. var. aggregatum G. Don.
ČEŠNJAK - Allium sativum L.
RABARBARA - Rheum undulatum Pal.
ŠPINAT - Spinacia oleracea L.
SALATA - Lactuca sativa L.
MATOVILAC - Valerianella locusta L.
MRKVA - Daucus carota L.
Sjetva zimskog povrća
Nakon što sam izradio plastenik, odlučio sam posijati zimske povrtnice.
1. S obzirom na to da su brojne povrtnice tijekom cijele godine rasle na njoj, zemlja je bila poprilično iscrpljena. Stoga je prije sadnje trebalo prihraniti zemlju. To smo učinili kombinacijom supstrata za klijance, organskim gnojivom (Plantela) i glistalom.
2. Nakon što sam pobacao mješavinu gnojiva po zemlji, poredao sam povrtnice kako bi odredio mjesta sjetve. Zatim sam sijao luk kozjak u pravilnim razmacima. Isto tako i luk srebrenac.
3. Posijao sam još špinat, rikolu, matovilac i salatu, a nakon toga sam obilježio posijane gredice drvenim daščicama na koje sam napisao nazive posijanih povrtnica. Na kraju sam sve obilno zalio.
4. Nakon sadnje sjemena dobro je obilježiti posijane gredice drvenim daščicama ili sličnim prirodnim oznakama na koje ćete napisati nazive pojedinih biljaka
