Jorgovan opojni miris omiljenog proljetnog cvijeta

.Jorgovan je listopadni grm ili malo stablo iz porodice maslinovki lat. Oleaceae. Može narasti od dva do 10 metara, s deblom promjera od 20 do 30 cm. Smatra se da je u 16. stoljeću iz Male Azije pristigao u Europu. Prirodno ga nalazimo na jugoistoku Europe po kamenim padinama. Voli laka, pjeskovita tla pa do srednje teška, ilovasta i teška glinena tla (ovisno o kultivaru). Uspijeva na neutralnim i lužnatim tlima. A može podnijeti i vrlo lužnata tla. Voli dobro osunčana i vlažna mjesta. Loše podnosi sjenu, stoga izbjegavajte sadnju na takvim mjestima. Često se sadi kao pojedinačno dekorativno stabalce ili za izradu mirisne, ukrasne živice. Rod Syringa danas broji oko 20 vrsta. Međutim, osim vrsta nađenih u prirodi, danas postoji i nekoliko hibridnih vrsta kao i brojni kultivari. S obzirom na to da se radi o biljci iznimne hortikulturalne vrijednosti, smatra se da je do danas razvijeno gotovo 1000 različitih kultivara, koji su često dobivali nazive prema svojim uzgajivačima.

Tako je npr. izraz francuski jorgovan, koji se koristi kao naziv za kultivar jorgovana duplih cvjetova, nastao zahvaljujući njegovu uzgajivaču Victoru Lemoineu.

Period cvatnje počinje od sredine proljeća pa do ranog ljeta, ovisno o vrsti. Cvate u razdoblju od samo tri tjedna, međutim neke vrste mogu cvasti i nekoliko puta tijekom godine.

Cvatovi su grozdastog oblika, sastavljeni od niza sitnih cvjetića. Opojnog su, prepoznatljivog mirisa, intenzivne boje. Svaki cvjetić promjera je 5-10 mm, a čini ga vjenčić sastavljen od četiri latice i uske cjevčice dužine 5-20 mm. Cvjetići su dvospolni, s prašnicima i stigmom u svakoj cjevčici. Obično su u različitim nijansama ljubičaste, ali mogu se pronaći bijeli, svijetložuti i ružičasti primjerci. Postoje čak i izrazito tamni primjerci u boji crvenog vina.

OBREZIVANJE

Jorgovan cvate na starijim granama i cvate bogatije ako ga ne obrezujete. Ako se orezuje, biljka nastoji što brže obnoviti izgubljene grane tako da stvara brzorastuće mlade vegetativne izboje, bez cvijeća. Ponekad je potrebno nekoliko godina prije nego što nove grane sazru dovoljno da počnu cvjetati. Ako je orezivanje neophodno, to trebate učiniti odmah nakon završetka cvatnje. Moja je preporuka da uklanjate isključivo ocvale cvatove. Na taj način nećete oštetiti biljku da mora “nadoknađivati” volumen, a potaknut ćete razvoj novih cvjetova za iduću godinu.

Iako, kao vrtlar, često naglašavam da nisam ljubitelj rezanog cvijeća, moram napomenuti da, dobijete li buketić jorgovana, slobodno se zapitajte što vam darovatelj želi poručiti. Naime, smatra se da ružičasti jorgovan govori o prvoj ljubavi, a bijeli upućuje na nevinost. Nerijetko su mladići, u ne tako davnoj prošlosti, poklanjali odabranicama srca svoga upravo buketiće jorgovana u ružičastoj boji.

Jorgovan je dobra medonosna biljka. Svojim intenzivnim bojama i opojnim mirisom privlači brojne pčele i leptire, koji ujedno oprašuju njegove dvospolne cvjetiće. Rezultat tog oprašivanja su plodovi. Glatki, smeđi tobolci dužine od 1 do 2 cm koji dozrijevaju u kolovozu i rujnu. Nakon što sazru, mahuna se raspuca na dva dijela i iz nje se oslobađaju četiri duguljaste, smeđe sjemenke.

LJEKOVITOST

Jorgovan je u narodnoj medicini poznat već stoljećima. Smatra se da u svojim cvjetovima, listovima i stabljici skriva brojna ljekovita svojstva. Pa ćete u brojnim narodnim ljekopisima pronaći da liječi krv, jetra, probavu, ali i psihičke tegobe. Smatra se da konzumacija sirovih cvjetova može pomoći u slučaju vjetrova i začepljenja. Lišće i plodovi jorgovana koriste se kao sredstvo koje uništava crijevne parazite i pomaže ih izbaciti te protiv groznice. Kao tonik može se koristiti kao astringent (steže i suši kožu), pa pomaže masnoj i problematičnoj koži. U tu svrhu može se pripremiti hladna ili topla infuzija za lice. Infuzija se može koristiti i u slučaju svrbeža kože, posjekotina i drugih pojava na koži. Koru ili lišće mogu žvakati djeca koja osjećaju bolove u usnoj šupljini. Jorgovan je kao ljekovita biljka vrlo popularan u homeopatiji.

Provedena su brojna istraživanja, a rezultati su potvrdili da cvjetovi i listovi običnog jorgovana sadrže 15 makroelemenata i mikroelemenata od kojih je najzastupljeniji silicij. Prisutno je do 15 aminokiselina, od kojih su visokozastupljeni alanin, leucin, asparaginska i glutaminska kiselina, što bi išlo u prilog narodnim ljekopisima. Međutim, prije bilo kakve konzumacije, obavezno se posavjetujte s liječnikom.

Razmnožavanje jorgovana

Jorgovani se mogu razmnožiti sjemenom i vršnim reznicama (u lipnju i srpnju). Evo kako se radi razmnožavanje vršnim reznicama.

1. Potrebne su vam vrtlarske škare, nož, hormon rasta, supstrat i odrezane grančice s vrha (vršne reznice).

2. Uzmite grančicu koja se račva poput rašlja.

3. Prstima je razdvojite (“otrgnite”). Na taj način ćete dobiti takozvani “trganac”.

4. Površina rane takvog “trganca” je veća nego što bi bila da ste grančicu odrezali škarama. Na taj način će se na toj površini lakše stvoriti tzv. kalus, a kasnije i korijen.

5. Nožićem ili škarama uklonite listove s reznica (ostavite tek nekoliko na vrhu).

6. Ranu umočite u hormon rasta kako biste potaknuli brže stvaranje korijena.

7. Zatim utisnite reznicu u pripremljeni supstrat.

JORGOVAN KAO HRANA

Jeste li znali da su cvjetovi jorgovana jestivi i da se mogu koristiti za kolače ili u koktelu? Za konzumaciju se koriste sirovi cvjetovi ili se motaju, pa prže kao pomfrit.

Najpoznatije vrste:

OBIČNI JORGOVAN - lat.Syringa vulgaris L.

Najraširenija vrsta. Stablo može narasti do 7m u visinu. Stablo jorgovana je gusto i tvrdo, pa se tradicionalno koristi za izradu instrumenata, posebice frula.

Obični jorgovan odlično uspijeva na sunčanom ili polusjenovitom mjestu. Voli bogata, blago alkalna tla. Smatra se da ga je bolje što manje orezivati, kako bi davao više cvjetova, međutim potrebno periodično orezivanje zbog šiba, koje rastu iz korijena. Uputno je to napraviti nakon cvatnje. Zbog takve razgranatosti, preporučuje se saditi stabla jorgovana na klizne terene, kako bi spriječio klizišta.

Neki od kultivara običnog jorgovana, koje možete vidjeti u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu:

1. Syringa v. „sensation“

2. Syringa v. „nadezhda“

3. Syringa v. „mmm. Lemoine“

4. Syringa v. „krasavitsa moskvy“

5. Syringa v. „romance“ (slika 33)

6. Syringa v.“Frank Peterson“

7. Syringa v.“primrose“

8. Syringa v. „Edward J. Gardner“

9. Syringa v. „doctor Brethour“

10. Syringa v. „Alexei Maresyev“

Hibridne vrste:

1. Syringa x hyacinthiflora „Esther Staley“

2. Syringa x hyacinthiflora „maiden`s blush“

FESTIVALI JORGOVANA

U Sjevernoj Americi svake se godine tradicionalno održavaju festivali jorgovana. Neki od poznatijih su u Highland Parku (Rochester, New York), Spokaneu (Washington), Lombardu (Illinois) i u Arnold Arboretumu (Boston, Massachusetts)

JESTE LI ZNALI?

Jorgovan i maslina spadaju u istu porodicu. Radi se o porodici Oleaceae (maslinovki). Jorgovan pripada rodu Syringa, čiji je latinski naziv izveden iz riječi Syrinx, imena grčke nimfe koja je bježeći od ljubavi boga Pana došla do obale rijeke i zamolila riječne nimfe da joj pomognu. Prema predaji, one su je pretvorile u riječnu trsku koja ima šuplju unutrašnjost. Pan je odrezao trsku i od nje napravio svoju prvu frulu koja je poznata pod nazivom syrinx.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media