Fermentirana hrana je prije svega puna živih dobrih bakterija poznatih kao probiotici, a pored toga, fermentirano voće i povrće obiluje antioksidansima neophodnim za jak imunitet.
Fermentirana hrana: Koje su njene najvažnije zdravstvene koristi
Zdravstvene koristi fermentirane hrane dobro su poznate. Kombinacija sastojaka iz prirodno kiselih namirnica i tečnosti vode u kojoj se dodatno kiseli i odvija proces fermentacije utječe na povećanje korisnih svojstava. Fermentirana hrana je prije svega puna živih dobrih bakterija poznatih kao probiotici. Pored toga, fermentirano voće i povrće obiluje antioksidansima neophodnim za jak imunitet. Slana kiselina koja se stvara fermentacijom čini fermentiranu hranu pogodnom za osobe s dijabetesom, a neke studije su dokazale da može pomoću u stabilizaciji nivoa šećera u krvi.
Kiseli kupus: je li to najzdravije fermentirano povrće?
Kiseli kupus obiluje vitaminom C, beta karotenom, kalijem, magnezijem i sumporom, a i ima veoma malo kalorija. Jedan je od najjačih prirodnih probiotika. Odličan je izvor vlakana, uz vitamine i minerale. Bogat je enzimima koji pomažu tijelu da lakše razgradi hranu što je značajno za apsorpciju hranjivih sastojaka. Dobre bakterije iz kiselog kupusa su "melem" za probavni sustav, a kada nam je on zdrav ćelije imunološkog sustava djeluju kao barikada za neželjene supstance i toksine.
Ono što kiseli kupus još izdvaja i stavlja ga na vrh liste zdravih namirnica jest vitamin K2, koji pomaže u sprečavanju nakupljanja naslaga kalcija u arterijama. To je i najznačajniji faktor za pojavu ateroskleroze. Mana kiselog kupusa je sol, uz veliku količinu natrija.
Kiseli krastavci
I oni spadaju u omiljene namirnice. Sadrže veliku količinu vitamina K, C i vitamina A. Uz dobre digestivne karakteristike, mogu utjecati na smanjenje nivoa šećera u krvi, a zanimljivo je da sok od kiselih krastavaca može umiriti grčeve u mišićima. Vitamini B grupe (B6, B12), zatim riboflavin, niacin i tiamin također se nalaze u kiselim krastavcima. Tu su i velika količina vode, proteina, malo masnoća i dosta vlakana. Što se tiče minerala, u njima su željezo, kalij, natrij i fosfor.
Pored toga što dobro utječu na probavu, istraživanja pokazuju da kiseli krastavci mogu da stabilizirati nivo hemoglobina.
Cvjetača: za mnoge iznenađenje, ali…
Cvjetača je povrće koje ne sadrži masnoće i natrij. Obiluje vitaminima C, K, B1, B2, B3, B5, B6 i B9, mineralima i fitokemikalijama. Dobar je izvor vlakana, proteina, kalija i fosfora. Cvjetača djeluje preventivno na pojavu kardiovaskularnih oboljenja zbog alicina, a visok sadržaj omega-3 masnih kiselina smanjuje upalne procese.
Ako redovno konzumiramo cvjetaču, smanjujemo rizik od nastanka artritisa, gojaznosti i dijabetesa, a ovo povrće pozitivno utječe na cirkulaciju. Glukozinolati u cvjetači pogoduju eliminaciji štetnih materija iz organizma, a sve je više istraživanja koja potvrđuju da cvjetača ima potencijale u prevenciji malignih bolesti, zahvaljujući izotiocijanatima. Kombinacija selena i vitamina je značajna za imunitet i dobar nivo kolesterola u krvi. Kako sadrži najmanje soli u odnosu na kiseli kupus i krastavce, jasno je da je cvjetača možda i najbolji izbor.
Je li fermentirana hrana opasna zbog količine soli koju sadrži?
Za osobe kojima ne smeta povećan unos soli i ne ugrožava im zdravlje prije svega srca, kiseli kupus i svako drugo ukiseljeno povrće i voće je odličan izbor. Stručnjaci napominju da je kontrola unosa soli veoma važna i za kardiovaskularne bolesnike i osobe sa dijabetesom. Međutim, druge prednosti fermentirane hrane ne bi trebalo zanemariti, a unos soli je preporučljivo kontrolirati kroz druge namirnice koje također sadrže visok postotak soli: suhomesnati proizvodi, sirevi, grickalice…
