Kvalitetna zaštita

Marija Martinović otkriva kako izraditi staklenik u kojem ćete vrtlariti tijekom cijele godine

 Berislava Picek/ CROPIX
Donosimo koje materijale koristiti za izradu staklenika, kako pripremiti tlo, koje biljke i kada saditi te kako ih kombinirati

Kada govorimo o kontroliranim uvjetima u vrtlarstvu, najbolji primjer toga je vrtlarenje u stakleniku, prostoru i uvjetima koje sami stvaramo. Već od samog početka definiramo veličinu i dubinu gredica u kojima ćemo uzgajati željene biljke koje se najčešće zbog ograničenog prostora uzgajaju kao hrana. Ukras, onaj cvjetni dio, u pravilu se sadi s vanjske strane staklenika kako bi se sačuvao unutarnji prostor, te osim ukrasa, zadatak mu je privući oprašivače što bliže biljkama koje se nalaze u stakleniku.

No, krenimo od početka – od same izrade staklenika. Iako se na tržištu mogu pronaći već gotovi staklenici različitih oblika i dimenzija, nekako je originalnije, ali i ekonomičnije staklenik izraditi sam. Osim dimenzija, u ovom slučaju možete birati oblik, veličinu gredica te visinu krova, ali i materijal za izradu.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Ono najvažnije prilikom izrade je čvrst temelj. Temelj i okvir samog staklenika osnova su cijele priče. On mora biti čvrst, jer cijela konstrukcija, zidovi i krov, bit će postavljeni na njemu. Kako biste spriječili vrlo nezgodne situacije prilikom loma stakla na prozorima, isto možete zamijeniti prozirnom čvrstom folijom koja se vrlo lako može montirati spajalicama. Održavanje ovakve folije puno je jednostavnije od klasičnog stakla, jer ne iziskuje ribanje i pranje da bi bila kristalno čista. Dovoljno je blagom sapunicom oprati površine i posao je gotov. Ako dođe do oštećenja, mijenja se jednostavno samo dio oštećene površine, bez potrebe odlaska staklaru.

Ekonomičnije je samostalno izraditi staklenik, pri čemu okvir mora biti čvrst jer se cijela konstrukcija postavlja na njega. Ukrasni, cvjetni dio u pravilu se sadi s vanjske strane kako ne bi zauzimao unutarnji prostor

Smisao cijele ove građevine je da biljkama daje zaštitu od vremenskih prilika i neprilika, ali istovremeno im daje gotovo idealne uvjete rasta. Iz tog razloga se za krov koristi prozirna valovita ploča, koja propušta sunčeve zrake, prijeko potrebne biljkama.

Cirkulacija zraka važna je zbog suzbijanja bolesti i štetnika koji se pojavljuju u vlažnim i zatvorenim uvjetima. Zato ako nemate mogućnost postavljanja na otvore gustu mrežu, osigurajte ventilator u prostoru. Gusta mreža postavlja se kako bi se spriječio ulazak divljači i glodavaca u staklenik, ali i omogućio ulazak zraka.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Ovakav način vrtlarenja omogućava uzgoj hrane tijekom cijele godine. Dobra priprema tla ključ je cijele sezone. Zato treba prilikom svake sadnje oplemenjivati tlo hranjivim sastojcima, poput gnojiva i zrelog komposta. Ovisno kakva se vrsta biljaka sadi takvo se i gnojivo koristi.

Tu govorimo o izuzetno malom prostoru za uzgoj, zato treba dobro pripaziti na kombinaciju biljaka, kako bi se što bolje iskoristio prostor. Preporuka je u stakleniku saditi biljke koje su vrlo osjetljive na vremenske prilike na otvorenom i samim time sklone pojavi bolesti, poput paprika, rajčica, krastavaca i jagoda. Osim toga, te su biljke vrlo primamljive divljači, pa ako ih imate u blizini, bolje je spriječiti razočaranje kada srne ili zečevi krenu u pohod po vašim vrtnim gredicama.

KAKO USPJEŠNO VRTLARITI TIJEKOM CIJELE GODINE?

UZGOJ KROZ SEZONU

image
Berislava Picek/ CROPIX

ZIMA (studeni – veljača)

Tijekom zime, dok većina biljaka miruje, u stakleniku možete uzgajati svoje omiljeno lisnato povrće. Zbog kontroliranih uvjeta, temperatura je nekoliko stupnjeva viša nego na otvorenom, te ne postoji mogućnost mraza ili smrzavanja.

Priprema tla za zimski uzgoj vrlo je jednostavna. Dovoljno je narahliti gornji sloj tla, oplemeniti ga gnojivom za lisnato povrće, te krenuti u sjetvu. Od biljaka tijekom zimskih mjeseci možete uzgajati zimske salate, špinat, matovilac, radič, rotkvice i blitvu. Sjeme na traku idealno je za sjetvu u stakleniku, jer osim što osigurava pravilan razmak između biljaka, sprječava da gladni insekti, koji još uvijek ne spavaju zimski san, odnesu sjeme i time unište sjetvenu sezonu.

Ono najvažnije kod zaštite biljaka u stakleniku je i osiguravanje konstantne mikro klime. To možete učiniti polijeganjem zimskog agrotekstila ili debljeg sloja slame oko posijanih biljaka. Slama za razliku od sijena omogućava vrlo važnu cirkulaciju zraka do tla, dok se sijeno uslijed zalijevanja zbija i pretvara u svojevrstan nepropusni oklop za vodu, svjetlost i zrak bez kojih biljke ne mogu uspijevati.

Ne treba zaboraviti na zalijevanje, jer u zatvorenim uvjetima biljkama je potrebno osigurati umjerenu vlažnost tla da bi uopće rasle.

image
Berislava Picek/ CROPIX

PROLJEĆE (ožujak – svibanj)

Proljeće je vrijeme kada gotovo dva mjeseca ranije nego na otvorenom možete započeti sjetvu i sadnju omiljenih biljaka. Više je razloga za to – temperature su u stakleniku više za nekoliko stupnjeva, tlo nije vlažno i hladno za sjetvu, nema bojazni od pojave mrazeva. Već početkom ožujka možete posaditi jagode, sijati rane salate, špinat, blitvu, grašak, kupusnjače za presadnice, saditi luk i češnjak, a u travnju, bez bojazni od temperaturnih razlika, početi saditi plodovito povrće poput rajčica, paprika, krastavaca i patlidžana.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Dobra prihrana tla i oplemenjivanje zrelim kompostom, kao i sve intenzivnije zalijevanje ključne su radnje tijekom proljetnih mjeseci. Malčiranje je poželjno, jer će zadržati prijeko potrebnu vlagu u tlu.

Proljeće je također idealno vrijeme za popunjavanje cvjetnjaka s vanjske strane staklenika, jer se u ovo vrijeme bude oprašivači, koji će vam biti od izuzetne važnosti u narednim mjesecima.

image
Berislava Picek/ CROPIX
image
Berislava Picek/ CROPIX

LJETO (lipanj – kolovoz)

Tijekom ljetnih mjeseci, zbog izuzetno jakog sunca i visokih temperatura, krov staklenika će najvjerojatnije trebati zasjenjivati, a biljkama osigurati konstantno navodnjavanje. Kada posađeno plodovito povrće krene cvjetati, potrebno ih je dodatno prihranjivati, a to je najbolje učiniti dodavanjem tekućeg gnojiva prilikom zalijevanja. Da biste si olakšali posao, razmislite o uvođenju sustava za zalijevanje kap po kap. Tijekom ovih mjeseci u stakleniku možete sijati baby salate te redovitom berbom spriječiti da procvjetaju uslijed visokih temperatura.

image
Berislava Picek/ CROPIX

U jesenskim danima mogu se uzgajati grašak, salate, luk, mrkva... a mogu se saditi i jagode. Zima je, pak, “rezervirana” za špinat, matovilac, radič, rotkvice i blitvu

JESEN (rujan – studeni)

I dok s početkom jesenskih dana još možete uživati u plodovima uzgojenima u kontroliranim uvjetima, vrijeme je da krenete u obradu tla za nove biljke. Tijekom jesenskih dana u stakleniku možete uzgajati grašak, salate, luk, matovilac, mrkvu, radič, endiviju, blitvu, ali i saditi jagode. Dodavanje gnojiva i komposta imperativ je nakon čišćenja površina na kojima je raslo plodovito povrće. Osjetljive biljke poput čilija mogu čak i uz dobru zaštitu prezimiti u stakleniku, te ih možete uzgajati kao višegodišnje biljke. Tijekom jesenskih dana dobro je očistiti površine staklenika kako bi se spriječilo eventualno širenje bolesti i štetnika unutar zatvorenog prostora.

Nadam se da će vas ovaj kratki i jednostavan pregled potaknuti da se i sami okušate ne samo u izradi, već i u uzgoju biljaka u zatvorenom prostoru, u uvjetima koje svi stvarate gdje točno znate što dobivate za ono što dajete.​

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. prosinac 2024 10:42