U gostima

Okusi, mirisi i boje Azije u zagrebačkom stanu poznatog gastroblogera: Sve je počelo u Japanu..

 Marko Miščević/CROPIX
Tijekom putovanja po Aziji.., gdje je i pronašao inspiraciju za nove recepte, Darka Debića su fascinirale egzotične biljke

PROFIL

  • Info: stan površine 50 kvadrata ispunjen biljkama
  • Lokacija: zapadni dio Zagreba
  • Vlasnik: Darko Debić
  • Uređenje: vlasnik

Sve je, kaže, počelo putovanjem u Japan prije 15 godina. Do tada mu je najbliža bila mediteranska kuhinja, no vrlo brzo se nepovratno zaljubio u azijsku. Često se vraćao, a kontinent mu je toliko prirastao srcu da je čak naučio i japanski jezik. Bio je i u Kini, Indoneziji, Maleziji, Singapuru... Ondje je isprobavao razna bezmesna jela pripremljena s egzotičnim namirnicama, inspirirajući se za svoje nove gastro kreacije.

image
Marko Miščević/CROPIX
image
Marko Miščević/CROPIX

U interijeru su korištene bazne, neutralne boje kako bi biljke došle do izražaja. Na zidovima se vide suveniri s putovanja, uglavnom kaligrafije i drvorezi

image
Marko Miščević/CROPIX
image
Marko Miščević/CROPIX

U međuvremenu je dao otkaz u prestižnom zagrebačkom hotelu, gdje je radio više od dvadeset godina, pola tog vremena kao sous-chef. Počeo je raditi kao privatni kuhar i voditelj kulinarskih radionica te je, na nagovor svojih prijatelja koji su ga opetovano tražili recepte za isprobana jela, pokrenuo blog “Samo jedan griz”. Riječ je, dakako, o Darku Debiću, školovanom kuharu, gastro entuzijastu, food blogeru, obožavatelju i poznavatelju azijske hrane.

image
Marko Miščević/CROPIX
image
Marko Miščević/CROPIX

Tijekom svih njegovih putovanja po Aziji razvijala se i ljubav prema egzotičnim dekorativnim biljkama, a upravo one vode glavnu riječ u njegovu zagrebačkom domu, dvosobnom stanu površine 50 kvadrata na zapadnom dijelu grada s otvorenim pogledom prema obroncima Medvednice. Uselio se prije pet godina i, kako kaže, točno je znao što želi kad je u pitanju njegovo uređenje.

image
Marko Miščević/CROPIX
image
Marko Miščević/CROPIX

Monsteru deliciosu, koju je dobio od majke, a ona od svoje sestre, nedavno je skratio jer je narasla do stropa. Odrezani dio sačuvat će kao dio obiteljskog nasljeđa

image
Marko Miščević/CROPIX

- Nit vodilja bila je jednostavnost i funkcionalnost. Htio sam iskoristiti svaki dio prostora, ali pritom izbjeći osjećaj natrpanosti te koristiti više neutralnih boja kako bi biljke i detalji došli do izražaja. Dubinu prostora za blagovanje postigao sam uporabom sive, a to je ujedno i jedini zid u boji. Budući da je dnevni boravak prostor u kojem najviše boravim, posvećujem mu najviše pažnje, što znači da povremeno mijenjam raspored sjedenja i dodajem neke nove detalje - kaže Darko, koji je pri uređenju koristio umjetnička djela i predmete koje je donio s putovanja, tako da su na zidovima uglavnom kaligrafije i drvorezi.

image
Marko Miščević/CROPIX
image
Marko Miščević/CROPIX

No, nas je svakako zanimalo nešto više o njegovoj raznovrsnoj i bogatoj kolekciji biljaka.

- Još od ranih dana, u obiteljskom stanu, bio sam u doticaju s biljkama i pomagao u njihovu održavanju. Samostalno sam ih počeo uzgajati u svojem prvom stanu, a kolekcija se samo širila. Tu se nalaze klasične i starinske biljke poput asparagusa, sobne lozice, klorofituma, scindapsusa i tradeskancija, koje sam dobio od majke. Najstarija biljka koju sam dobio od mame je monstera deliciosa, ona ju je dobila od sestre, moje tete, a narasla je do plafona pa sam ju nedavno morao skratiti. Odrezani dio koji je dug više od jednog metra sam stavio u vodu te posadio kad je pustio korijenje. Sada još jedna biljka nastavlja obiteljsko nasljeđe - ponosno kaže.

image
Marko Miščević/CROPIX
image

Bambus je zimu preživio na lođi, a uskoro ovdje idu alokazije i većina biljaka koje su trenutačno u hodniku

Marko Miščević/CROPIX

Prepričava nam i koliko su ga se dojmile biljke na putovanjima u tropske krajeve.

- Vidio sam sobne biljke, koje sada imam u domu, u njihovu prirodnom okruženju. Ostao sam zatečen njihovom veličinom i grandioznošću, poput rascvjetale monstere koja se uspinjala uz drvo desetak metara na Šri Lanci, zatim ogromnih alokazija pod čijim se listom možete zakloniti od kiše na Tajlandu, velike paprati na Borneu, mesožderki i kaladija na Sejšelima, scindapsusa u Indoneziji i Maleziji... - nabraja.

image
Marko Miščević/CROPIX
image
Marko Miščević/CROPIX
image
Marko Miščević/CROPIX

U jugoistočnoj Aziji je prvi put vidio kalateje različitih oblika listova, boja i uzoraka. Po povratku u Hrvatsku htio ih je nabaviti za svoju kolekciju, ali tada još nisu bile dostupne i popularne kao danas. Sad ih ima nekoliko vrsta, a zanimljive su po tome što pomiču listove ovisno o dobu dana.

- Reagiraju na svjetlost. Kako kalateje u prirodi rastu u kišnim šumama ispod ogromnih krošnji, preko dana svoje listove spuštaju, odnosno šire jer žele imati što veću površinu lista izloženu svjetlosti. Preko noći ih, pak, uspravljaju i skupljaju jer na taj način vjerojatno gube manje topline - pojašnjava nam.

image
Marko Miščević/CROPIX
image
Marko Miščević/CROPIX

Osim klasičnih i “starinskih” vrsta, uzgaja kaladije koje mu se sviđaju zbog nježnih listova intenzivnih boja te zanimljivih uzoraka i kalateje koje pomiču listove reagirajući na svjetlost

image

Darko uzgaja i curry tree (Murraya koenigii). Lišće ove indijske biljke koristi se u južnoindijskoj kuhinji, a poznata je i po ljekovitim svojstvima

Marko Miščević/CROPIX
image
Marko Miščević/CROPIX

Ima i kaladije, koje mu se sviđaju zbog nježnih i tankih listova intenzivnih boja i zanimljivih uzoraka.

- Listovi bijelih vrsta izgledaju gotovo prozirno. No, zadaju mi dosta muke pri uzgoju jer vole visoku vlažnost zraka i stalnu temperaturu. Kako im listovi sadrže malo klorofila, imaju veću potrebu za svjetlošću, ali nikako ne smiju biti direktno izložene suncu. Životni ciklus kaladija je takav da biljka na jesen gubi lišće te prestajemo sa zalijevanjem. U zemlji ostaje gomolj koji čuvamo do proljeća te ga presađujemo u novi supstrat. Nakon par tjedana biljka će ponovo krenuti s rastom i imat će opet divne šarene listove - pojašnjava.

S obzirom na pozamašan broj biljaka, svaki dan odvoji malo vremena i posveti se cvijeću, a kad izbiva iz doma, uvijek pazi da netko dolazi u stan, obilazi i njeguje biljke. Najčešće je to njegova majka.

Iako biljke imaju različite i specifične zahtjeve za zalijevanjem i prihranom, pristao je dati nam nekoliko općenitih savjeta koji vrijede za većinu biljaka.

image

U doticaju je s biljkama još od ranih dana, kad ih je u obiteljskom stanu pomagao u njihovu održavanju. Samostalno ih je počeo uzgajati preseljenjem u svoj prvi stan

Marko Miščević/CROPIX

- Nemojte se oslanjati na tjedni raspored zalijevanja, provjerite stvarnu vlažnost zemlje u svakoj tegli i zalijte samo ako je to potrebno, to jest ako zemlja nije više vlažna. Biljke najčešće propadaju zbog previše, a ne premalo zalijevanja - upozorava.

Kolekciju stalno nadopunjuje. Nedavno je nabavio i reznicu monstere deliciose albo variegata i, kako kaže, jedva čeka da se ukorijeni, počne rasti i puštati svoje divne listove prošarane bijelom bojom.

image
Marko Miščević/CROPIX

Začinsko bilje najbolje mu uspijeva na lođi, a često ga koristi u desertima

Iskoristili smo priliku i upitali ga nešto i o pripremi jela. U svojim receptima, kaže, pokušava koristiti lokalno uzgojene namirnice, prateći sezonu kad su na vrhuncu svoje nutritivne vrijednosti. Porok su mu, priznaje, slatka jela. U svim jelima, slanim i slatkim, koristi i začinsko bilje, koje također uzgaja u stanu.

- Najbolje mi uspijeva na otvorenom, na lođi. Ne zahtijeva pretjeranu brigu, iako treba paziti na insekte nametnike kojima je začinsko bilje jednako ukusno kao i nama - ističe Darko, dodajući da su mu timijan i bosiljak omiljeni, a često ih koristiti i u desertima. Krema s bosiljkom je, kaže, odlična, a voli i voće poput marelica i breskvi mariniranih u timijanu..

Ovom prilikom pripremio nam je panna cottu s estragonom i ukuhanim jagodama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. studeni 2024 13:33