Unos svježeg kelja, prokulice, brokule, cvjetače, korabice, blitve ili špinata ne godi našoj najvažnijoj žlijezdi jer mogu potaknuti stvaranje kvržica, a evo i zašto...
Postoji povrće koje se ne smije jesti svježe jer može stvoriti čvorove na štitnjači, a često ga sirovo stavljamo u popularne frapee. O tome govori prof. dr. Vesna Dimitrijević Srećković, endokrinolog, te objašnjava kako ih je najbolje čuvati kako bi se uništilo njihovo trombogeni učinak.
- Zeleno povrće - kelj, prokulica, brokula, cvjetača, korabica, blitva i špinat sadrže strumogene tvari koje mogu potaknuti stvaranje čvorića na štitnjači. Dovoljno je to povrće termički obraditi nekoliko minuta na pari i te strumogene tvari će nestati - kaže prof. dr. Dimitrijević Srećković za kurir.rs.
Špinat
Špinat je bogat nutrijentima, posebno željezom, magnezijem, kalcijem i cinkom, ali se ti nutrijenti lakše apsorbiraju kada se špinat kuha. To je zato što je špinat pun oksalne kiseline koja blokira apsorpciju željeza i kalcija. Zagrijavanjem špinata oslobađa se vezani kalcij, čineći ga tijelu dostupnijim za apsorpciju. Istraživanja pokazuju da špinat kuhan na pari održava razinu folata, vitamina B9, koji može smanjiti rizik od određenih vrsta raka.
Blitva
Blitva se obično kuha na pari. Nema razloga da je jedete sirovu, jer za razliku od većine ostalog povrća i voća, blitva ima više dostupnih hranjivih tvari kuhanjem i, što je najvažnije, termička obrada blitve na pari od nekoliko minuta iz nje će ukloniti strumogene tvari.
Kelj
Kelj je najzdraviji lagano kuhan na pari jer deaktivira enzime koji tijelu onemogućuju korištenje joda, potrebnog za rad štitnjače koja pomaže u regulaciji metabolizma.
Korabica
Može se kuhati cijela oko 30 minuta, ili narezana desetak minuta, da bude mekana. Bit će ukusna i ako se kuha na pari, pirja, pošira ili cijela zapeče u pećnici. Mladi listovi i stabljike korabice također su jestivi i sadrže više vitamina i minerala, osobito karotena i fosfora, od mesnatog ploda.
DO BERBE LISNATOG POVRĆA DIJELI VAS NEKOLIKO TJEDANA
Evo kako napraviti vertikalni vrt za sadnju sitnog voća i povrća.
ZMAG-ov permakulturaš Bruno Motik je u sklopu Konvencije prirodnog graditeljstva održane na Recikliranom imanju u Vukomeriću, pokazao kako izraditi vertikalni vrt visok dva i širok jedan metar od drvenih dasaka i plastičnih žardinijera.
POTREBAN MATERIJAL
- dvije drvene daske
- 18 drvenih okruglih štapova
- vijci za drvo
- bušilica
- svrdlo 3, 8 i 22 mm
- devet plastičnih žardinijera
- metalni kutnici
- supstrat za sadnju
- zeleno lisnato povrće
POSTUPAK
1. Dvije obrađene drvene daske dimenzija 2000x200x18 mm treba probušiti svrdlom 22 mm jer će se kasnije u njih utaknuti okrugli štapovi promjera 22 mm.
Na svakoj dasci potrebno je 18 rupa, raspoređenih s razmakom od 220 mm, kako je označeno na nacrtu.
2. U svaku rupu treba ubaciti po jedan drveni štap promjera 22 mm. Za tu svrhu koristite drške za metle jer dolaze u točno takvim dimenzijama koje trebaju, a i relativno su jeftine.
3. Nakon toga drugu dasku s već probušenim rupama treba staviti s gornje strane, tako da u svaku rupu ulazi po jedan štap.
4. Svaki štap je potrebno učvrstiti vijcima za drvo kako bi se cijeli drveni okvir ukrutio i postao čvrst. Na mjestima gdje okrugli štapovi ulaze u rupe najprije treba izbušiti jednu tanju rupicu svrdlom promjera 3 mm, a zatim u svaku rupu stavljamo po jedan vijak duljine 70 mm.
5. U drvenu konstrukciju ubacite plastične žardinijere veličine 1 m. No, najprije ih treba pripremiti tako što se u donjem kutu buše rupe za drenažu. Za to koristimo svrdlo promjera 8 mm.
6. Drvenu konstrukciju uspravimo i u nju već sada možemo utaknuti pripremljene plastične žardinijere. Zatim je potrebno drvenu konstrukciju pričvrstiti uza zid. To radimo metalnim kutnicima koje smo u ovom slučaju pomoću tipli učvrstili za betonski zid, a vijcima za drvo spojili s drvenim okvirom.
7. Žardinijere je potrebno napuniti supstratom za sadnju. Koristimo mješavinu zemlje i dvije vrste komposta.
8. Budući da su žardinijere duboke oko 15 cm, vertikalni vrt je idealan za sadnju svih vrsta zelenog lisnatog povrća, kao što su salate, radič, matovilac, rukola, kelj lišćar, kupus, blitva, špinat...
Također se mogu uzgajati rajčice, ali to obavezno moraju biti sorte rajčica koje ne narastu prevelike, dakle crveni cherry, žute kruškice i sl. Također, jedna od mogućnosti je uzgoj pšenične ili ječmene trave za zelene sokove, ili mikro zelenja za dodatak salatama.
9. Posađene biljke potrebno je dobro zaliti. Vertikalni vrt je tako dimenzioniran da će biljke ubrzo prekriti gornju žardinijeru i uskoro se neće vidjeti ni drveni okvir niti plastika. Kroz nekoliko tjedana možete očekivati i prvu berbu lisnatog povrća!
