Posadite stablo, korak po korak: Kako odabrati poziciju, izabrati sadnicu i izvesti sadnju

Hladni dio godine donosi vrijeme usporenog rasta i stagnacije u vrtu pa se više možemo posvetiti radovima čišćenja, konzerviranja ili planiranja. Ovdje postoji jedna značajna iznimka: sadnja stabala i grmlja. Nakon opadanja lišća vegetacija uglavnom hibernira, a to je idealno za presadnju velikih drvenastih biljaka. Biljke posađene u ovo doba mirovat će do proljeća, a zatim nastaviti s rastom bez velikih stresova.

Stabla predstavljaju esencijalni element uređenja prostora i diktiraju brojne uvjete mikroklime. Ovom prilikom je predstavljen cjelovit pregled kako odabrati poziciju, izabrati kvalitetnu sadnicu i sadnju izvesti na najbolji mogući način.

Nakon što dobro analiziramo uvjete za sadnju, odabiremo idealnu lokaciju i izaberemo vrstu stabla koja odgovara svim prostornim parametrima. To je vrlo važno zato što neprikladno stablo na pogrešnome mjestu, odnosno ono koje je previše visoko, široko, jakog korijena ili baca previše lišća, može uzrokovati više problema nego pozitivnih učinaka. Budući da postoji barem stotinjak prikladnih vrsta za naše podneblje, tu temu možemo ostaviti za neka buduća izdanja. Pobliže o stablima i nekim zanimljivim vrstama pisali smo u magazinu broj 6 iz siječnja 2021.

Ovdje valja napomenuti da o stablu ne razmišljate u kontekstu toga kakvo je ono sada, nego kakvo će biti za tridesetak godina. Nakon izbora prikladnog stabla vrijeme je za nabavu i tu su opisani parametri koje sadnica mora zadovoljavati. Za kraj, tu su i detaljno opisani koraci u sadnji i njezi kako bi stablo imalo idealne uvjete za početak rasta.

UVJETI ZA SADNJU

OSUNČANJE

Većini stabala potrebno je dosta Sunčeve svjetlosti jer samo neke vrste podnose polusjenu. Provjerite koliko je sati dnevno prostor osunčan. Zbog azimuta sunca postoji mogućnost da je prostor zimi jako malo osunčan, što također treba uzeti u obzir. Ponekad neki objekti bacaju sjenu pa sunca nema u prizemnom sloju, a ima ga u izobilju iznad tri ili četiri metra visine. Ovakva opcija odgovara svakom višem stablu jer će mu kora debla biti zaštićena, a krošnja izložena suncu. Ako planirate više stabala, računajte na to da ona niža budu prva prema južnoj i zapadnoj strani.

SJENA

Mora se računati na to da svako stablo baca sjenu. Ovdje će vam pomoći poznavanje značajki pojedinih vrsta. Veliko stablo znači debelu sjenu i obrnuto. Kod listopadnih stabala povoljno je to što ljeti daju sjenu, a zimi propuštaju sunce i time imaju bitnu ulogu u kreiranju mikroklime.

VJETAR

Vjetar može jako utjecati na isušivanje tla, a jaki vjetrovi mogu počupati mlada ili čak i starija stabla. Ako sadite jedno stablo, dobra je opcija izabrati zavjetrinu, a ako sadite više stabala, možete računati na to da će zajedno biti otpornija na udare vjetra. Kombinacija stabala i grmlja razbija nalete vjetra i može poslužiti kao dobar vjetrobran. Za to su idealna zimzelena stabla koja pružaju zaštitu od hladnih zimskih vjetrova. Da bi mlada stabla uspješno rasla na vjetrovitim lokacijama, potrebno im je osigurati redovno zalijevanje i fizičke potpornje okolčavanjem ili sidrenjem.

TLO

U gradskim područjima tla su često zbijena i niske hranjivosti. Provjerite kakav je sastav tla, koliko ima humusa i kako izgledaju dublji slojevi tla. Korijen stabla se pruža i u širinu i u dubinu pa je važno da i u dubljim slojevima ima hranjivih tvari. Ako tla i nemaju previše humusa, situacija se može popraviti tijekom sadnje i kasnijom dohranom. Drenaža je također važna jer neke vrste ne podnose slabo propusno i zbito tlo.

SIGURNOST I INSTALACIJE

Stablo je živi organizam i kao takvo se pokušava izboriti za svoje mjesto pod suncem. Svojim rastom može oštetiti nadzemne i podzemne instalacije. Svakako treba uzeti u obzir strujne i telefonske vodove te mogućnost da se krošnja uplete, što može uzrokovati oštećenja prilikom jačih vjetrova. Ispod takvih vodova je pametnije posaditi stablo niskog rasta i široke krošnje. U podzemlju je moguće da korijenje pomakne ili prekine instalacije vodovoda i kanalizacije, ali i podigne opločenja ili temelje. Stabla sadite najmanje tri metra od podzemnih instalacija i temelja, a treba izbjegavati i vrste jakog korijena. Ako se ispod stabla često prolazi ili se nalazi bliže objektima, izbjegavajte vrste lako lomljivih grana. To su najčešće one koje izrazito brzo rastu. Količina lišća koje sa stabla otpada također je bitan faktor zbog eventualnog začepljenje oluka ili odvoda. Ovdje imate izbor zimzelenih vrsta ili onih koje imaju značajno manju lisnu masu.

SUSJEDI

Stabla nije preporučljivo saditi blizu granice susjedne parcele, posebice ako bi to moglo narušiti kvalitetu života susjedima. Ako čak i zanemarimo obzir prema susjedima, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima regulira i takve slučajeve, a kao primjer može biti članak 105. prema kojemu susjed ima pravo odrezati grane ili deblo koje ulaze na njegovu parcelu. Istim je zakonom propisano pravo na naknadu štete ako je uzrokuje susjedovo stablo. Osim dobrosusjedskih odnosa, bitno je nesmetano odvijanje gradskog prometa i sigurnost prolaznika pa treba uzeti u obzir da se krošnja ne nadvija nad uličnu stranu i ugrožava prolaznike ili smeta preglednosti tijekom vožnje. Ako nemate previše mjesta do granice parcele, radije posadite neku od vrsta malog rasta i uskog habitusa. Sadnja oko tri manja stabla u liniji nadomješta jedno veliko stablo, a ne uzrokuje probleme korijenjem ili širokom krošnjom.

SLOBODAN PROSTOR ZA RAST

Svakoj biljci treba određeni prostor za život. U urbanim centrima možete vidjeti stabla posađena u betonskim kvartirima ili, pak, ona koja rastu zaštićena metalnom rešetkom i okružena opločenjem. To je rezultat nužde i specifičnih zahtjeva, a takva stabla bez dodatnog navodnjavanja i dohranjivanja jako teško rastu. Ako osiguramo stablu dovoljno prostora za život, izrast će brže, veće i zdravije. Količina potrebnog slobodnog prostora ovisi o vrsti stabla, a najbolje se možemo voditi općim pravilom da je korijen stabla velik onoliko kolika mu je krošnja. To se nekad ne može ostvariti pa se minimalnim korisnim prostorom za stablo smatra poprečna širina zelenog pojasa od dva metra. Ispod te širine je preporučljivo saditi samo niže drveće uz dodatno zalijevanje i ugradnju poroznih opločenja.

RAZMAK SADNJE

Biljke jedna drugoj predstavljaju konkurenciju u rastu. Borba se odvija ispod zemlje odnosno korijenjem te iznad zemlje krađom sunca, uspinjanjem i nadvisivanjem. Stabla u tome ne predstavljaju iznimku. Razmak sadnje između stabala, ali i u odnosu na okolne građevine je jedan od najbitnijih faktora pri izboru lokacije. Kao što je već rečeno, stablo promatrajte kao potencijal, odnosno kao drvo koje će postati za 20 ili 30 godina. U većini slučajeva živjet će i puno dulje, čak i nadživjeti onoga koji ga je posadio, ali srednjim potencijalom rasta može se smatrati razdoblje od 30 godina. U tom razdoblju stabla poput platana mogu narasti i do 20-ak metara širine, krošnje javora šire se oko deset metara i isto toliko u visinu, a čak i mala stabla poput ukrasnog gloga dosežu pet metara u širinu i nešto više u visinu. Potrebno je poštivati razmake sadnje kako ne bi došlo do savijanja krošnje i debla ili odumiranja dijelova stabla. Nije velika šteta ako se dijelovi krošnje isprepletu, ali važno je ostaviti dovoljno prostora da svaka biljka dobije optimum prostora za rast. Postoji jednostavna formula koja kaže da se zbroj konačne visine između dva stabla podijeli s dva i time se dobije razmak sadnje. To otprilike odgovara realnom stanju, iako postoje neke iznimke poput stupastih stabala kojima je dovoljan puno manji razmak u odnosu na visinu. Praksa je da se velika stabla sade na minimalni razmak od deset metara, srednje velika stabla na razmak od oko osam metara, a malostablašice na minimalni razmak od četiri metra. Stabla prvih nekoliko godina, s obzirom na razmak sadnje, mogu izgledati neugledno pa je dobro između njih posaditi grmlje kako bi se popunila slika.

NEPOŽELJNI POGLEDI

Jedan od najčešćih razloga sadnje vegetacije je zaštita od pogleda, a tu su stabla prvaci. Uska i stupasta crnogorica posađena u liniju može izvrsno poslužiti kada su u pitanju manji prostori. Veća i šira bjelogorična stabla, a posebice ona brzog rasta, pogodna su ako imate izobilje prostora. U zimi im otpada list i ako to predstavlja problem, može se kreirati kombinirana listopadno-zimzelena zaštita od pogleda. Pripazite na razmake sadnje između stabala jer velika konkurencija na uskom prostoru može rezultirati krivim ili opasno nagnutim deblima ili odumiranjem stabala.

EKOLOŠKA ULOGA

Ptice, kukci i ostale životinje su benefit u doživljajnom i ekološkom smislu. Ako izaberete vrstu s bujnim cvatom ili jestivim plodovima, bit će izvor hrane i utočišta brojnim vrstama. Čak i vrste koje nemaju izražen cvat ili plodove mogu biti korisno odmorište ili boravište za životinje pa je u tom pogledu svako stablo, a posebice bjelogorično, koristan ekološki faktor.

KAKO DO SAVRŠENE SADNICE?

NABAVA SADNICA

Iako je stablo moguće uzgojiti iz sjemena ili presadnicom, ovom prilikom ćemo pobliže opisati proces kupnje u rasadniku.

U šumarskim rasadnicima najčešće je moguće kupiti jednogodišnje, dvogodišnje ili višegodišnje presadnice golog korijena, odnosno klijance. To su najčešće konvencionalne šumarske vrste. Ovaj tip presadnica je znatno jeftiniji i pogodan je za pošumljavanje ili formiranje Miyawaki šume. U slučaju običnog vrta takve presadnice su prilično male i osjetljive te je potrebno čekati niz godina kako bi se formirale u relativno veliko stablo.

Ako presađujete stablo iz divljine ili s nekog drugog mjesta, uzmite u obzir da je ta biljka izrasla u nekontroliranim uvjetima. To znači da joj se korijen proširio maksimalno koliko je mogao, a deblo i krošnja su izrasli sukladno okolnim uvjetima, uz moguća oštećenja, kvrgavost i zapletene grane. U takvim je uvjetima stablo teško presaditi prvenstveno zbog opasnosti da se presiječe ili potrga glavni korijen, što će rezultirati ili sušenjem stabla ili patuljastim rastom. Biljka se ne može samo povući iz zemlje, nego je potrebno sačuvati što više korijenove bale, odnosno kompaktnog grumena zemlje oko glavnog dijela korijena. U slučaju stabala izvan rasadnika, i to visine do dva metra, veličina te bale može varirati od 0,25³ pa do 0,5 m³. Takvu balu ručno praktički nije moguće iskopati i sačuvati cijelu do presadnje. Preporučljivo je izabrati manju sadnicu jer joj je i korijen proporcionalno manji te je zatim na široko iskopati. Korijenovu balu možete čvrsto omotati vlažnim platnom. Tako pripremljenu sadnicu potrebno je u što kraćem roku presaditi u unaprijed pripremljenu sadnu jamu.

STABLA IZ RASADNIKA

Osobno nisam pobornik pravilno oblikovanih stabala. Volim vidjeti “karakter” i povijest, koje najbolje pokazuju nepravilne grane, asimetrična krošnja ili krivo deblo. To je samo stvar osobnog ukusa. Često mi se dogodilo da se, zbog specifičnih zahtjeva za praktičnost, sigurnost, estetiku i ekonomičnost, u projekt moraju uklopiti baš pravilno oblikovana stabla. To je posebno korisno u gradskim i prigradskim područjima s ograničenim uvjetima za rast. Stabla iz rasadnika u najvećoj mjeri garantiraju dobro zdravstveno stanje i osnovu za početak dugog života stabla koje posadite.

U rasadničkoj proizvodnji mnogo se pažnje posvećuje upravo korijenovoj bali. Metodom koja se kolokvijalno naziva “školovanje” okolica korijenove bale se periodički zasijeca sa svih strana, a stablo se presađuje na novu lokaciju. To se najčešće obavlja specijaliziranim strojevima koji zasijecanje bale, podizanje biljke, prijevoz i polaganje na novu lokaciju obavljaju u jednom potezu. Zasijecanjem okolice korijenove bale se glavno korijenje potiče na razvoj na uskom prostoru i tek se nakon završne presadnje razvija u svim smjerovima. Stabla su prije prodaje najčešće “školovana” dva ili tri puta, a tek vrlo velika stabla su “školovana” i više puta. Prilikom prodaje se korijenova bala omata žičanim pletivom, a rjeđe jutenim platnom što sprečava korijenovu balu da se raspadne i time isuši korijen. Druga metoda je uzgoj presadnica u velikim kontejnerima, odnosno teglama. Takvim načinom nije potrebno zasijecati korijen jer je ograničen na prostor tegle. Kontejnirana stabla su češće i skuplja, a kod kupnje pripazite da prodavač nije jednostavno umetnuo balirano stablo u kontejner.

Deblo stabla koje izlazi iz rasadnika je uspravno, a krošnja pravilno orezana na potrebnu visinu. Izuzetak su vrste poput japanskog javora koje zbog prirodnih ograničenja i estetskih zahtjeva moraju biti nepravilnog i savinutog debla ili, pak, s više izboja. Jedno od glavnih mjerila pri kupnji stabla za presadnju je prsni opseg. To je opseg debla stabla u visini prsa, odnosno na visini od oko jednog metra. Kod prsnog opsega od 12 do 14 centimetara stablo je dovoljno razvijeno i najčešće tri puta “školovano”. Upravo je prsni opseg, a ne visina, znak dobro razvijenog stabla. Deblo mora biti zdrave kore, bez vidljivih tragova odnosno rana nastalih suncem, smrzavanjem, trganjem grana i lošim orezivanjem.

U rasadnicima su stabla posađena u gustim sklopovima. Unatoč tome, krošnja mora biti relativno široka i dobro razvijena. Grane u krošnji moraju biti zdrave i čitave i ne smiju se upletati jedna u drugu. Za potrebe transporta moguće je zatražiti da se krošnja omota u tanku mrežu kako bi se izbjegla mogućnost lomova grana.

SADNJA STABLA

Nakon što su dobro analizirani uvjeti za sadnju, izabrana optimalna vrsta stabla i nabavljeno zdravo stablo, došao je trenutak sadnje.

Idealno vrijeme za sadnju je u doba godine kada je vegetacija u mirovanju. U kontinentalnom dijelu to je najčešće razdoblje od prosinca do ožujka, a u primorskom dijelu i kraće, uz izuzetak razdoblja visokih minusa i snijega. U to je doba stablo u vegetacijskom mirovanju i nema pojačanog kretanja vitalnih sokova. Stablo ne troši energiju ni na listanje, ni na plodove i u svojevrsnom je “standby modu”. Presadnja u tom razdoblju predstavlja najmanji šok za korijen i garantira visok postotak uspjeha.

Kod sadnica uzgojenih u kontejnerima to razdoblje se produljuje na gotovo cijelu vegetacijsku sezonu ako im se pruži odgovarajuća skrb. Balirane zimzelene biljke se također mogu presađivati gotovo cijele godine, osim u vrijeme izbijanja mladih izbojaka. U tim slučajevima korijen je manje izložen stresu jer ne mora isti tren početi svoju funkciju kruženja tvari.

Važno je izbjeći stres tijekom sadnje. Sa sadnicama treba postupati pažljivo i što manje ih nepotrebno micati. Najveća opasnost prijeti korijenskom sustavu. Ako je stablo izgubilo značajan dio korijenskog sustava, dolazi do “šoka presađivanja” koji se manifestira usporenim rastom ili lošom vitalnosti stabla. Najbolje je unaprijed pripremiti sadnu jamu i sve potrebne materijale, a stablo odmah nakon dopreme posaditi.

KORACI U SADNJI STABLA:

​

ISKOP SADNE JAME

Ako se radi školski, sadna jama za stabla prsnog promjera 12 - 14 cm trebala bi imati volumen od 0,7 do 1 m³. Korijen i korijenova bala su mnogo manji od tog volumena, ali u takvu jamu se onda može kvalitetno aplicirati humus što će poslije pomoći rastu stabla. Sadite li više stabala, razmislite o mogućnosti da manji rovokopač iskopa sve jame ako se može gibati tako da ne zbije tlo. Uštedjet ćete mnogo vremena. Sadna jama ne mora biti pravilnog kvadratnog oblika, ali pravilan oblik će vam dosta olakšati proces iskapanja i zatrpavanja stabla.

PRIPREMA SADNE JAME

Gornji sloj tla od iskopa jame, koji je bogatiji humusom, može se staviti na dno sadne jame. Potrebno je ukloniti biljke s korijenjem (trave, zeljaste biljke) kako se truljenjem ne bi stvarali plinovi koji mogu loše utjecati na korijen stabla. Dno jame se prorahli, zatim pritisne humus i pripremi na visinu korijenove bale. Ako je tlo od iskopa zaista loše i zbito, isplati se nabaviti kvalitetniji humus za popunu jame.

PRIPREMA SADNICE

Ako se stablo nalazi u kontejneru (tegli), pažljivo izvucite kontejner. Ponekad korijen proraste rupe na dnu kontejnera pa je potrebno odrezati dno ili razrezati bočnu stranicu. U rasadnicima se stabla najčešće baliraju u žičano pletivo ili juteno platno. Taj materijal tijekom dvije ili tri sezone potpuno istrune u tlu i nije ga potrebno uklanjati. Juteno platno se može malo razrezati, a žičano pletivo se uklanja samo oko korijenova vrata, odnosno vrha bale. Savijeno korijenje potrebno je poravnati kako bi u pravilnom smjeru nastavilo s rastom.

PRIPREMA ZA KOLČENJE I KASNIJE VEZIVANJE STABLA

Za zaštitu od vjetra stablo je potrebno okolčiti. U slučaju bjelogorice stabla se kolče vertikalno zabijenim kolcima, a u slučaju crnogorice ili stabala grmastog oblika to se obavlja koso zabijenim kolcima. Vertikalni kolac se zabija najmanje 30 cm u dubinu dna sadne jame, odnosno ispod dna korijenove bale. To se obavlja prije polaganja samog stabla kako bi se izbjegli dodatni stresovi. Najčešće se kolči jednim kolcem za manja stabla te s dva ili tri za veće sadnice. Kolce je moguće kupiti u trgovinama i rasadnicima, i to su najčešće tokarene oblice različitih dužina. Možete koristiti i kolce koje ste sami nabavili, a tu je preporuka da ogulite koru kako biste im produljili vijek trajanja. Deblo se s kolcem povezuje nakon sadnje. Upotrebljava se materijal koji neće oštetiti koru, i to na visini malo ispod početka krošnje. Pogodna je užad od kokosovih vlakana, jutene gurtne ili slično. Vezivo se za drveni kolac pričvršćuje čavlićima i pažljivo omata jednom ili dva puta oko debla. Više kolaca se postavlja nasuprotno. Kod vezivanja jednim kolcem dobro je presavinuti vezivo da podsjeća na položeni broj osam. Potpornje možete ukloniti nakon jedne ili dvije sezone rasta kada se stablo učvrsti vlastitim korijenjem.

SADNJA STABLA

Pripremljena sadnica se polaže u jamu do visine korijenova vrata. To je ono mjesto na stablu gdje se deblo širi u korijen. Ako se stablo posadi dublje i prekrije se korijenov vrat, može doći do polaganog odumiranja kore i “gušenja” stabla. Ako se stablo posadi pliće, korijen će ostati izložen zraku, a stablo će biti manje stabilno. Stablo u rupi se izravna i pregleda iz nekoliko kutova kako biste se uvjerili da je stvarno uspravno. Biljka se namješta tako da se pomiče korijenova bala, a ne da se povlači za deblo. Kada je stablo u dobrom položaju, krenite ispunjavati rupu sa svih strana podjednako. Bliže korijenu može se postavljati rastresitiji supstrat, a krupniji grumeni mogu se stavljati malo dalje. Periodički pritisnite supstrat nogom ili nekim pomagalom da dobijete dovoljnu zbijenost i uklonite zračne džepove. Stablo se zatrpava do postojeće razine tla i zatim zalije vodom. Nakon toga će se razina tla zasigurno spustiti pa možete dodati još jedan sloj i ponoviti zalijevanje. Nakon što ste rupu dovoljno napunili zemljom, od viška formirajte “zdjelicu” širine promjera 0,5 do 1 m. Ovaj naziv potječe od toga što nasip zaista izgleda poput plitke zdjelice ili dubokog tanjura s povišenim rubovima. Uloga je nasipa da sprečava otjecanje vode tijekom zalijevanja, a uz to drži na okupu sloj malča i gnojivo koje poslije aplicirate. Ako imate priliku, površinu oko stabla malčirajte, a tome najbolje može poslužiti sječka kore bijelog bora zato što se na nju najmanje hvataju bakterije i plijesni. Malč pomaže održati vlažnost, ali i sprečava kompetitivne korove da se razviju neposredno uz korijen.

ODRŽAVANJE STABLA

Novo posađeno stablo u prvoj sezoni raste prilično osjetljivo i potrebno mu je pojačano održavanje. To prije svega uključuje redovno zalijevanje. Nije preporučljivo zalijevati svaki dan. Poželjno je jednom na tjedan (ako je palo manje od 25 mm kiše) dobro natopiti zdjelicu oko debla s 50-ak litara vode. Stablo se zalijeva do rane jeseni, a sljedeće godine prema potrebi. Dohrana gnojivom može početi u sljedećoj vegetacijskoj sezoni, i to posipanjem oko stabla, ali ne i u neposrednu blizinu debla i korijenova vrata. Stabla glatke gore su osjetljivija na sunce i preporučuje ih se nakon sadnje omotati tankim jutenim platnom. Razlog tome je što su prije rasla u gustom sklopu rasadnika i deblo im nije bilo izloženo direktnom suncu, a nakon sadnje ta se situacija mijenja i može doći do pucanja zbog isušivanja i brzih promjena temperature.