Prirodni napitci na dohvat ruke: Gdje, kad i kako do 11 biljaka koje rastu u vašoj blizini

Upoznajte 11 čudotvornih biljaka koje rastu u vašoj blizini i saznajte gdje ih pronaći, kad brati, kako ih sušiti te, na kraju, kako ispravno pripremiti topli napitak od svake od njih i uživati u njihovim specifičnim blagodatima na organizam

Budući da sam godišnji odmor ove godine proveo izvan granica Lijepe naše, vratio sam se s jednom, pomalo neobičnom navikom za naše podneblje. Naime, postao sam pravi ljubitelj čaja. Zašto napominjem to kao "neobično". Naime, kad usred ljeta sjednete u kafić na nekakav sastanak ili se nađete s prijateljem pa naručite "čaj", obično vas konobar malo čudno pogleda, a vaš sugovornik naglo se zabrine za vaše zdravlje. Uobičajeno je da ljude s kojima se želite družiti pozovete na kavu.

Pa se nitko neće začuditi ako usred dana, čak i navečer prije spavanja, naručite kavu. Ali - "čaj"? I onda morate objašnjavati da niste bolesni, nego da vam to jednostavno godi. U najmanju ruku ispadnete ekscentrični. Kod nas je nekako tradicionalno uvriježeno ispijanje kave, što postaje zanimljiv podatak ako znate da se kava kao biljka nikada nije uzgajala na ovim prostorima. Čini mi se da ti običaji sežu još od vremena Turaka, koji su s istoka donijeli kulturu ispijanja kave i do nas, a zadržala se do danas.

Osobno, volim kavu, međutim, mislim da bismo trebali biti otvoreniji i ponekad pokušati promjenu. U razgovoru sa znancima shvatio sam da većina njih zna da je čajeve iz nekog razloga dobro konzumirati. Međutim, sjete ih se tek kada započne sezona gripe, koja ih obično "prikuje" uz krevet i taj "čaj". Međutim, nikada nisu na ispijanje čaja gledali kao društveni događaj, zbivanje oko kojeg ćeš okupiti dobro društvo.

Za razliku od naših običaja, ako odlučite malo zaviriti preko granica Lijepe naše, uočit ćete da drugi narodi imaju malo drugačije navike. Ako vas put nanese u Englesku, nećete moći zaobići popodnevni vrući čaj koji poslužuju s mlijekom i kolačima. A poslužuju ga oko 17 sati, kao društveno okupljanje. Ako se pak nađete na Tajlandu, na svakom uglu ponudit će vam hladan čaj s hrpom leda, koji se pije tijekom cijelog dana, a itekako će vas rashladiti i rehidrirati na popodnevnoj vrućini. U Indiji, pak, možete na svakom uglu pronaći topao indijski čaj koji poslužuju s medom.

Nakon ovoga mnogi će od vas pomisliti da to nisu naši običaji. Razmislite ponovo. Kako to da je kava uobičajena, a čaj od biljaka koje nas okružuju i doslovno ih možete ubrati i osušiti u vlastitom vrtu ili lokalnoj šumi nisu? Iako je mjesec rujan još topao, jutra i večeri su prilično svježe, dobro dođe šalica toplog, mirisnog čaja da vas ugrije.

Možda vas navedem da razmislite o tome pa iznenadite prijatelje i sljedeći ih put pozovete na čaj. Stoga sam vam u ovom broju odlučio napisati ponešto o biljkama koje nas okružuju, kada ih možete brati, kako osušiti, čuvati i njihovu ljekovitost.

MENTA (lat. Mentha sp.)

Prema grčkom mitu, Menta je bila nimfa koju je progonio Had, pohotni bog podzemlja. Zaslijepio ju je svojim blještavim kolima, ali ju je spasila kraljica Perzefona pretvorivši je u metvicu.

Menta je rod cvjetnica u kojem postoji više vrsta i podvrsta: divlja menta (Mentha spicata), pitoma menta (Mentha piperita), kovrčava menta (Mentha crispa), barska menta (Mentha aquatica), poljska menta (Mentha arvensis) i dr.

Najčešće se upotrebljava pitoma ili paprena menta, nastala od barske i divlje mente.

Pitoma menta (Mentha piperita) višegodišnja je zeljasta biljka s uspravnom razgranatom stabljikom, koja može narasti do visine od 120 cm. Ugodnog je i vrlo aromatičnog mirisa. Vrijeme cvatnje joj je od lipnja do kolovoza.

U narodu je još poznata kao nana, paprena metvica, menta, pepermint. Zbog svojeg efekta "hlađenja" izvrsna je kao ljetno osvježenje.

GDJE PRONAĆI: kod nas je kultivirana biljka, koja se sadi u rano proljeće (ožujak, travanj), pogodna i za sadnju u lonce.

KADA BRATI: cijela biljka bere se u kolovozu, neposredno prije cvatnje ili tijekom cvatnje.

BLAGODATI

• suzbija upale i infekcije

• pomaže kod astme i alergije

• jača imunitet

• pomaže kod probavnih tegoba

• sprečava bolesti desni i loš zadah

• pomaže pri suzbijanju apetita, pa je dobra pri mršavljenju

• ublažava stres i nesanicu

• prema dostupnim podacima, štiti od nekih vrsta raka

• smatra se da snižava razinu testosterona kod žena, pa dvije do pet šalica ovog čaja dnevno može kod žena smanjiti neželjenu dlakavost lica

PRIPREMA: jednu do jednu i pol čajnu žličicu listova ili cvatućih izdanaka prelijte s dva decilitra vrele vode. Dnevna doza ovog napitka je tri do četiri šalice.

OPREZ: Ne smiju je konzumirati trudnice!

MATIČNJAK (lat. Melissa officinalis)

Trajnica iz roda Lamiaceae, čije su prirodno stanište južna Europa i Mediteran. Može narasti do 90 cm. Još je nazivaju arbaroža, medenka, pčelinja ljubica, pa čak i limunka, vjerojatno zato što listovi imaju blag miris nalik na limun i metvicu. Krajem ljeta (od srpnja do kolovoza) cvate malim, bijelim ili svjetloplavim cvjetovima, koji svojim nektarom privlače pčele. Zbog toga je i dobila latinski naziv Melissa, što na grčkom znači "pčela".

Gdje pronaći: U našim područjima rasprostranjena je kao samonikla, uz naselja, ograde i živice, na rubovima šuma i ostalim sjenovitim mjestima. Kao kultivirana biljka, često se može pronaći u vrtovima.

KADA BRATI: u svibnju, s time da se reže cijela biljka, s koje se skidaju samo listići. Stabljika se ne koristi.

BLAGODATI

• smiruje želudac i pomaže pri ublažavanju gastritisa

• ublažava grčeve

• smiruje

• djeluje protiv nesanice i depresije

• poboljšava imunitet

PRIPREMA: 1 veliku žlicu usitnjenog matičnjaka prelijte šalicom kipuće vode, poklopite i pustite da odstoji 30-ak minuta. Potom ga procijedite i zasladite medom. Čaj se pije na gutljaje.

MAČJA METVICA (lat. Nepeta cataria L.)

Trajna je zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae), koja može narasti do 100 cm visine. Treba znati da iako je u narodu nazivaju „Metvica“, ne pripada rodu Mentha. Narodni nazivi koji se još spominju su: gorska metvica, aranzada, mačja trava, macina trava, nedva, mačje zelje. Prirodno raste na području južne i istočne Europe, te zapadne i srednje Azije.

Cvate od lipnja do rujna sitnim, mirisnim cvjetićima, bljedoružičaste boje. Cvjetići su skupljeni u grozdaste cvatove. Dobra je medonosna biljka, pa je pčele rado posjećuju.

Sadrži eterično ulje nepetalakton, koje snažno privlači mačke, pa se nerijetko može vidjeti da se ponašaju kao u transu. Mirišu je i trljaju se o nju. Zanimljivo je da su rađene studije, u kojima je ustanovljeno da, osim na domaće mačke, nepetalakton djeluje i na divlje mačke. Smatra se da mačja metvica nema nikakvih negativnih utjecaja na mačke i da ne može razviti ovisnost.

Dakle nema opasnosti niti ukoliko pojede dijelove biljke.

Međutim, preporučljivo je izbjegavanje kontakta ako je mačka skotna.

GDJE PRONAĆI: Na suhim zemljištima, plodnom tlu pored puteva, na rubovima šuma, na zapuštenim mjestima, kamenjarima i u šikarama.

KADA BRATI: Cvatuće vrhove i listove ili čitave cvatuće stabljike skupljati od lipnja do rujna, u tijeku cvatnje.

BLAGODATI

• Umiruje

• Ublažava probavne smetnje

• Smiruje želučane poteškoće

• Djeluje kao dijaforetik, što znači da potiče znojenje čime snižava povišenu temperaturu

• Ublažava simptome gripe

PRIPREMA: Usitnjenu suhu mačju metvicu preliti kipućom vodom. Pokriveno ostaviti da odstoji 5-10 minuta i procijediti. Po želji zasladiti medom. Čaj uzimati 1-2 puta na dan

GLOG (lat. Crataegus oxyacantha L. i Crataegus monogyna Jacq.)

Glog je biljka s dugom tradicijom uporabe. Pronađen je među drevnim kineskim iskopinama. Smatra se da su stari Kinezi od njega radili fermentirano piće. Spominje se i u Bibliji, prema kojoj je Isus nosio krunu od glogovih grana sa trnjem. Spominje se i u mitovima o vampirima.

Razlikujemo dvije vrste: crveni glog (Crataegus oxyacantha L.) i bijeli glog (Crataegus monogyna Jacq.). Uglavnom, obje se koriste kod nas.

U narodu se još nazivaju bijela drača, bijeli trn, glogovac, glogovina, oštri trn, trnka, žetica, gloginja, medvjeđe jabučice, medvedove hruške i slično.

Glog je obično grm srednje veličine, međutim, na povoljnim staništima može izrasti u pravo malo stablo, visine do pet metara. Drvo gloga je tvrdo i žilavo, a kora glatka.

Grane imaju dugačko trnje, koje može biti od pet do 15 cm. Cvate u svibnju i lipnju sitnim mirisnim cvjetićima, iz kojih se razvijaju plodovi u rujnu i listopadu.

GDJE PRONAĆI: raste na rubovima niskih bjelogoričnih ili crnogoričnih šuma, u prostranim šikarama, te uz ograde i živice.

KADA BRATI: cvjetovi i cvjetni vrščići beru se isključivo s grmova koji su u početnom cvatu (prije nego što se otvore) u svibnju i lipnju, strogo pazeći da se ubiru isključivo za sunčanog dana jer vlažni od rose ili kiše gube na vrijednosti.

Nakon cvatnje, u lipnju ili srpnju beru se mladi izboji listova. U jesen, prije pojave prvog mraza, sabiru se plodovi bez peteljke.

Cvjetovi, cvjetni vrščići i listovi suše se u hladu na prozračnom mjestu, u tankom sloju. Plodovi se suše najprije u hladu, a potom se oprezno dosuše u toploj peći.

Blagodati

• pojačava snagu kontrakcije srca, poboljšava provodljivost impulsa, smanjuje broj otkucaja srca te ublažava lupanje srca

•snižava krvni tlak

•smanjuje kolesterol

•djeluje umirujuće

•ublažava gastritis

• djeluje protuupalno

PRIPREMA: jedna do jedna i pol žličica lista i cvijeta ili pola žličice izmrvljenog ploda prelijte sa decilitrom i pol vrele vode, pa ostavite da kratko odstoji. Pije se tri puta na dan.

ŠIPAK (lat. Rosa canina)

Dobro poznata grmolika biljka, koja naraste 2-3 metra u visinu. Grane su isprepletene oštrim, savijenim bodljama, koje uvelike otežavaju berbu. U narodu se još naziva šipurak, divlja ruža, pasja ruža, divlji šipak, pasja drača, plotna ružica, bijela ruža, šepurika, svrbiguzica.

Cvate u lipnju i srpnju, a plodovi, koji su iznimno bogati pektinom i vitaminom C, dozrijevaju ujesen.

GDJE PRONAĆI: na osunčanim rubovima šuma, po živicama, među grmljem, uz ograde i puteve te na pašnjacima nizinskog i brdskog područja. Uspijeva i na kamenitoj podlozi, ali su plodovi značajno sitniji.

KADA BRATI: u lipnju i srpnju se beru cvjetovi, a plodovi u jesen, kada dozore. Važno je imati na umu da tvrdi zeleni plodovi nisu ljekoviti, kao ni crni (prezreli) plodovi.

To znači da treba brati isključivo svjetlo do jarko crvene plodove.

BLAGODATI

• jača imunitet i otpornost na infekcije uopće

• pektini i organske kiseline imaju diuretički učinak (pospješuju mokrenje)

• smanjuje krvni tlak

• smanjuje urinarne infekcije

• ublažava boli

• ublažava gastritis

PRIPREMA: 2-3 šake suhog ploda šipka prelijte litrom hladne vode i ostavite da odstoji preko noći. Ujutro zakuhajte smjesu na 15-ak minuta, dok se crveno meso ploda šipka u potpunosti ne raspadne. Zatim sve dobro propasirajte i procijedite kroz cjediljku. Zasladite medom i dodajte par kapi limuna.

ŠUMSKA JAGODA (lat. Fragaria vesca)

Radi se o staroj, vrlo otpornoj, samonikloj trajnici, koja nastanjuje sjeverne dijelove svijeta. Razmnožava se vriježama koje horizontalno puze po zemlji. One se ukorjenjuju i stvaraju nadzemne dijelove biljke. Cvate od travnja do lipnja bijelim cvjetovima, ponekad ujesen nastupi i druga cvatnja. Plodovi sazrijevaju od lipnja do jeseni, crvene su boje i sočni. Pripada u divlje voće. Za prehranu se upotrebljava od davnina, a primjenjuje se i kao ljekovita biljka. U narodu je još nazivaju crvena jagoda, fragula, jagoda, jagoda divlja, jagodnjak, jagodnjača, petoprsna kupjenica, pozemljuša, rumena malina, smokvica, sunice, troskva. Uzgajala se do 18. stoljeća, kada je zamjenjuje vrtna jagoda. Danas se još uzgaja u Rusiji i Turskoj. Snažnog je okusa, zbog kojeg je, unatoč sitnom plodu, vrlo cijenjena. Sebastian Kneipp preporučuje šumsku jagodu kao ljekovitu biljku. On je preporučivao čaj od listova šumske jagode kojemu je dobro dodati mirisne lazarkinje (lat. Galium odoratum), koja dodatno daje čaju ugodnu aromu.

GDJE PRONAĆI: raste na rubovima šume i šumskim proplancima i krčevinama.

Kada brati: od svibnja do srpnja se ubiru listovi ili cijeli nadzemni dio biljke, bez cvjetova. Također, može se brati i korijen, i to u rano proljeće ili kasnu jesen. Listove, biljku ili korijen treba sušiti u hladu, na prozračnome mjestu.

BLAGODATI

• ima diuretički učinak (pospješuje mokrenje)

• ublažava simptome urinarne infekcije

• smanjuje pijeska i kamence u mokraći

• ublažava giht

• umiruje želučane tegobe

PRIPREMA: 1-2 žličice lišća prelijte sa 4 dl vrele vode i ostavite 15-ak minuta pa procijedite. Zasladite medom po želji.

LAVANDA (lat. Lavandula angustifolia)

Lavanda je grmovita biljka iz roda unutar kojeg je 39 vrsta. Može narasti do metra i pol u visinu i metar u širinu. Iako bolje uspijeva u toplijim krajevima, postoje vrste koje podnose hladniju klimu. Voli suha zaklonjena mjesta, tople i krševite padine. Uzgaja se i kao ukrasno bilje u vrtovima i parkovima. Cvate od lipnja do kolovoza duguljastim klasovima na kojima se nalaze sitni plavo-ljubičasti cvjetići, prepoznatljivog slatkastog medno-cvjetnog mirisa.

U Hrvatskoj je svima poznata tzv. hvarska lavanda. Treba znati da to nije prava lavanda, nego lavandin, križanac prave lavande i širokolisne lavande.

GDJE PRONAĆI: na livadama, na suhim, toplim i krševitim padinama Mediterana. Kao samoniklo bilje raste u Istri i Dalmaciji. Kultivirana je u vrtovima.

KADA BRATI: u lipnju, prije nego što procvate, beru se listovi i cvjetovi.

Blagodati

• ima diuretički učinak (pospješuje mokrenje)

• smanjuje nadutost

• ublažava alergije, astme, bronhitis

• snižava krvni tlak

• djeluje umirujuće

• ublažava kašalj

PRIPREMA: 2 žlice suhih cvjetova lavande prelijte sa 2,5 dcl vruće vode, pa pokrijte i ostavite da odstoji 15-ak minuta. Procijedite i zasladite žlicom meda. Pijte u gutljajima 2-3 puta dnevno. Ako je pomiješate s kamilicom u omjeru 1:1, čaj će biti još učinkovitiji.

KADULJA ILI ŽALFIJA (lat. Salvia sp.)

Višegodišnja zimzelena grmovita biljka, koja naraste od 30 do 60 cm visine. Iako raste kao samonikla biljka u mediteranskim područjima, može je se pronaći kultiviranu diljem svijeta. Cvate od svibnja do srpnja tamnoljubičastim cvjetovima skupljenim u klas. Cijela biljka ima jak aromatični miris, koji se sušenjem ne gubi. Medonosna je biljka i omiljena ispaša pčelama, a njezin med jedna je od najcjenjenijih vrsta.

Plinije ju je nazvao "salva" (ljekovita) što u potječe od latinske riječi "salvus" (zdrav). U Hrvatskoj je zastupljeno petnaestak vrsta, a najvažnije su Salvia officinalis, Salvia sclarea i Salvia triloba. Salvia sclareu moguće je pronaći diljem primorske Hrvatske.

GDJE PRONAĆI: raste na kamenjarima u priobalnom području, na otocima ili kultivirana u vrtovima.

KADA BRATI: sakupljaju se list i cvijet, s time da se list bere u travnju (prije cvatnje) i u lipnju (poslije cvatnje), a cvijet u svibnju i lipnju. Suši se na toplome i prozračnome mjestu.

BLAGODATI

• djeluje protuupalno na sluznicu ždrijela, pa pomaže kod grlobolje

• ima antibakterijsko, antivirusno i antifungalno djelovanje

• čisti sluz iz dišnih organa

• pomaže pri liječenju reumatizma i gihta

• čisti jetru

• smanjuje nadutost

• smanjuje grčeve

PRIPREMA: žličicu suhe kadulje stavite u lončić sa šalicom vode i prokuhajte otprilike tri minute. Iznimno je važno da prilikom kuhanja ne poklopite lonac kako bi ispario tujon, sastojak eteričnog ulja kadulje koji joj i daje karakterističan miris, a koji u većoj količini može loše djelovati na središnji živčani sustav. Nakon toga čaj procijedite i zasladite po želji. Budući da je čaj od kadulje iznimno jak, dovoljna ga je jedna šalica dnevno kako ne bi uzrokovao žgaravicu.

STOLISNIK (lat. Achillea millefolium)

Ilijada kaže da je tijekom Trojanskog rata Ahileja (simbol hrabrosti i snage) neprijatelj Paris ranio u petu. Krvareći Ahilej odlazi do Afrodite, koja mu opere petu stolisnikom i od tada stolisnik po njemu dobiva ime Ahilej (achillea).

Stolisnik pripada u rod trajnica i grmova iz porodice glavočika, kojem pripada oko 180 priznatih vrsta. U Hrvatskoj danas raste desetak vrsta stolisnika, među kojima je i obični stolisnik ili hajdučica (A. millefolium).

Naraste od 20 do 40 cm uvis, ima uspravnu stabljiku na kojoj se nalaze listovi, koji su u početku svjetlije boje, a kasnije, starenjem, postanu tamniji. Cvate od početka lipnja do kasne jeseni bijelim ili ružičasto-bijelim cvjetovima, koji su skupljeni u cvat na vrhu stabljike. Kasnije se razvijaju sitni duguljasti plodovi, srebrnosive boje. Listovi i cvjetovi imaju fin aromatični miris dok im je okus mirisav, trpak i steže.

GDJE PRONAĆI: nalazimo ga kao samoniklu biljku na travnjacima, uz putove, po dvorištima. Raste pojedinačno ili češće u velikom mnoštvu na livadama i pašnjacima, na sunčanim čistinama uz putove i rubove polja kao običan i vrlo čest korov.

KADA BRATI: stolisnik se bere od početka lipnja do kasne jeseni, i to gornja trećina biljke, tijekom cvjetanja. Stabljika nema vrijednosti pa je ne treba brati.

BLAGODATI

• smanjuje menstrualne tegobe (posebno u kombinaciji s vrkutom)

• pomaže kod upale mjehura i jajnika

• sprečava formiranje žučnog kamenca

• pospješuje probavu i apetit

• protuupalno djelovanje

• ublažava alergije

• pospješuje oporavak od prehlade i gripe

• smanjuje grčeve

• pomaže kod začepljenih dišnih puteva

PRIPREMA: jednu žlicu čaja prelijte sa 2,5 decilitara vruće vode i pustite da odstoji deset do 15 minuta. Čaj procijedite i popijte nezaslađen ili s malo domaćeg meda. Preporučljivo je piti jednu do tri šalice dnevno, ovisno o potrebama i stanju organizma.

OPREZ: Ne smiju je konzumirati trudnice!

MAJČINA DUŠICA (lat: Thymus serpyllum l.)

Vrtni timijan ili prava majčina dušica najpoznatija je biljka iz roda timijana (Thymus). To je rod koji sadržava 300-tinjak vrsta, od kojih su najpoznatije vrtni timijan ili prava majčina dušica (T. vulgaris) i poljski timijan (T. serpyllum). U narodu je još nazivaju babina dušica, divlji bosiljak, dušica, materina dubčica, materinka, paprica, popovac, tamjanika, timijan, vrisak.

Poljski timijan je trajnica, koja naraste do 30-ak centimetara. Višegodišnja je grmolika zeljasta biljka jakog, aromatičnog mirisa. Puzeći grmić s brojnim izdancima i vriježama, koji cvate cijelo ljeto sitnim svjetlocrvenim do tamnocrvenim cvjetovima na vrhovima ogranaka. Dobra je medonosna biljka.

GDJE PRONAĆI: raste na suhim i sunčanim mjestima, livadama, pašnjacima i na kamenju. U Hrvatskoj je vrlo rasprostranjena. Često se pojavljuje u većim skupinama uzduž međa, na suhim rubovima šuma, sunčanim mjestima bez stalne vlage i sjene.

KADA BRATI: u svibnju, lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu. Za liječenje se sabiru mladice s cvjetovima prije i za vrijeme cvatnje. Upotrebljava se samo gornja trećina biljke.

BLAGODATI

• pomaže pri čišćenju od crijevnih parazita, posebice dječjih glista

• ublažava infekcije dišnih puteva

• potiče iskašljavanje

• ublažava probavne smetnje

• umiruje

• smanjuje menstrualne bolove

• pomaže u borbi protiv alkoholizma

PRIPREMA: šaku majčine dušice prelijte litrom vrele vode pa ostavite da odstoji dvije minute. Nakon toga procijedite.

KOPRIVA

U pripremi čaja od koprive koriste se isključivo mladi listovi ili korijen.

GDJE PRONAĆI: u vrtovima, uz rubove livada i šuma.

KADA BRATI: idealno vrijeme za berbu lista koprive je proljeće (od ožujka do svibnja) ili jesen, prije formiranja sjemena.

BLAGODATI

• djeluje diuretički (pospješuje izlučivanje vode iz organizma)

• pomaže pri liječenju upale mokraćnih puteva

• prevenira nastanak bubrežnog kamenca

• pomaže pri povećanoj prostati (smanjuje otok i olakšava mokrenje)

• "čisti" krv od otpadnih produkata

• sadrži željezo, pa štiti od slabokrvnosti jer doprinosi stvaranju crvenih krvnih zrnaca

• smanjuje upalu desni, infekcije u ustima i afte

PRIPREMA: za čaj od korijena koprive prelijte 2 žličice osušenog korijena sa 2 decilitra hladne vode, kratko prokuhajte i pustite da odstoji poklopljeno 20 minuta uz povremeno miješanje. Nakon toga procijedite. Za čaj od lista koprive zakuhajte vodu, kojom samo prelijte osušene listove i ostavite da odstoji 15-ak minuta. Nakon toga procijedite. U narodnoj se medicini tvrdi da tako nećete uništiti dragocjene sastojke u listovima. Preporuka je popiti jednu šalicu čaja koprive dnevno.SUŠENJE ČAJEVA

Prilikom sušenja povežite stabljike u manje snopiće, pa ih povješajte na suho i prozračno mjesto. Ako sušite listove, poput koprive, ili plodove, poput šipka, položite ih na papir ili karton pa ih ostavite u hladu, na prozračnome mjestu. Pritom koristite čisti papir ili karton, bez tiska, kako supstance iz boje ne bi došle u doticaj s biljkom. Primijetite li plijesan ili gnjilež zbog nepravilnog sušenja ili prevelike vlage, uklonite gnjile dijelove, a ostatak preselite na čist papir, pa stavite na drugo mjesto.

KAMILICA (lat. Chamaemelum nobile i Chamomilla recutita)

Razlikujemo dvije vrste kamilica: rimsku (Chamaemelum nobile) i njemačku (Chamomilla recutita). Obje su aromatične, ljekovite trajnice, koje mogu narasti do 30-ak cm.

Razlikuju se u vrsti spojeva koje sadrže. Kod nas je češće u upotrebi njemačka zbog blagog učinka, bez nuspojava. Cvate od svibnja do kolovoza. Raste divlje, ali danas se sve više uzgaja.

GDJE PRONAĆI: raste u blizini naselja, na napuštenim zemljištima, uz putove, na rubovima šuma, u vrtovima.

KADA BRATI: U travnju i svibnju se beru i suše cvjetovi.

BLAGODATI

• poboljšava imunitet

•umanjuje bolove

•opušta mišiće

•djeluje protuupalno

•umiruje

•pomaže kod kožnih bolesti

•ublažava proljev

•pomaže kod izlučivanja mokraće

•potiče probavu i poboljšava tek

PRIPREMA: dvije velike žlice cvjetova prelijte sa 2-3 dl kipuće vode, poklopite i pustite da odstoji jedan sat. Nemojte prokuhavati jer ćete uništiti ljekovite tvari. Nakon što odstoji, procijedite i zasladite medom.

SKLADIŠTENJE

Osušene čajeve možete spremiti u papirnate ili platnene kutije ili vrećice, koji će pomoći da se dodatno osuše. Kada ste sigurni da je bilka u potpunosti osušena, premjestite ju u staklenku ili limenu kutiju, koje će zadržati aromu. Tako skladištene biljke možete čuvati do godinu dana, odnosno do sljedeće berbe.

JESTE LI ZNALI?

Smatra se da je čaj u Europu došao 1610., kad su ga nizozemski moreplovci donijeli iz Indije. Međutim, nije u potpunosti jasno odakle je potekao engleski običaj popodnevnog ispijanja čaja. Neki smatraju da potječe iz razdoblja vladavine kraljice Viktorije (1837. - 1901.). Njezinim je pratiljama navodno bilo jako teško izdržati od oskudnog ručka do obilne dvorske večere, pa se jedna od njih, vojvotkinja od Bedforda Anna Maria Stanhope, dosjetila da joj se popodne, između 16 i 17 sati, posluži čaj i nešto kruha.

S vremenom je na to počela pozivati prijateljice, uvijek točno u 17 sati. Usput bi im ponudila sendviče, kolače i, naravno, čaj. Smatra se da su ubrzo i ostali počeli primjenjivati ovaj "praktični" dvorski običaj i prenijeli ga u sve društvene slojeve, do običnih građana.

Danas se obični građani nadmeću u ovakvim čajankama s prekrasnim čajnicima i šalicama, pa nerijetko pripremaju prave gozbe uz male zalogaje, na kojima se druže s prijateljima.