Bosiljak je jedna od najpopularnijih biljaka koja se zbog svojih aromatičnih listova i slatkog, ali paprenog okusa često uzgaja u domu. To je biljka koja obično ne zahtijeva mnogo održavanja, ali to ne znači da ne dolazi do čestih pogrešaka uslijed kojih biljka vene. Ako ste se i vi pronašli u sličnoj situaciji, ne očajavajte - postoji nekoliko načina da oživite svoj bosiljak.
Prestanite ga tako često zalijevati
Kad se bosiljak pretjerano zalijeva, listovi počnu žutjeti i opadati. Ostali znakovi pretjeranog zalijevanja su smrdljivo tlo i usporeni rast. Ovo je uobičajena pogreška, a kada se dogodi, može doći i do truljenja korijena.
Iako bosiljak voli biti vlažan, ne želi biti mokar cijeli tjedan. Ako mislite da je vaš previše zaliven, započnite proces oporavka uklanjanjem oštećenih listova. Previše zalivenu lončanicu možete spasiti premještanjem na sunčaniji prozor. U suprotnom, možda ćete morati premjestiti bosiljak u drugu posudu.
Izbjegavajte vrtnu zemlju jer se ona brže suši, umjesto toga koristite onu obogaćenu tresetnom mahovinom koja zadržava vodu. Također, plastične i keramičke posude bolje zadržavaju vlagu, pa su dobar odabir.
Promijenite mu mjesto
Zanimljiv podatak kaže da ova biljka može preživjeti na temperaturama do 32 °C i do 12 sati na izravnoj sunčevoj svjetlosti. No, preferira oko šest do osam sati punog sunca, ali će rasti i na neizravnom svjetlu, kao i uz prozore koji propuštaju malo sunca, ali može imati manje lišće.
Siguran znak da bosiljak nema dovoljno sunca je usporen rast - listovi će biti manji i neće ih biti toliko. Previše sunca i topline, pak, uzrokuje svijetle mrlje. Zatim lišće gubi vlagu, posmeđi i otpada. Isto tako, bosiljak ne voli jak vjetar.
Potrebno ga je premjestiti na drugu lokaciju ako je mjesto previše mračno sparno ili vjetrovito. Ako su mu listovi sitni, sobni se bosiljak može prebaciti na sunčana mjesta poput kuhinjskih prozorskih klupica.
Dodajte više dušika u tlo
Ove biljke obično ne treba gnojiti, ali hranjive tvari u tlu mogu se isprati zalijevanjem. Sobni bosiljak u posudama može dobiti poticaj razrijeđenim tekućim gnojivom dodanim u tlo otprilike jednom mjesečno.
Gnojivo s visokim udjelom dušika može biljci spasiti život, ali ako ga radije ne biste koristili, dopunite tlo dobro razgrađenim gnojem ili kompostom. Kada bosiljak dobije dušik koji mu je potreban, zelena boja se vraća jer lišće postaje snažnije i zdravije. Ali čak i kada se bosiljak pravilno zalijeva i koriste ovi proizvodi, lišće može požutjeti. To bi mogao biti simptom previše dušika u tlu, a pribor za testiranje može pokazati je li to slučaj. Također ćete primijetiti da stabljike lišća postaju "dugonoge". I ne samo to, lišće neće imati tako dobar okus.
Da biste to popravili, izvadite bosiljak iz lonca, otresite preostalu zemlju s korijena i dodajte svježe tlo u posudu. Ponovno ga posadite i odložite gnojidbu nekoliko tjedana.
Dajte mu više vlage
Kada se zemlja potpuno osuši, lišće bosiljka počinje venuti i poprima smeđu boju. Osušeni bosiljak može se vratiti u život tako da ga premjestite na manje sunčano mjesto i date mu dovoljno vode, ali tako da sav višak iscuri iz drenažnih rupica. Ako ste ga neko vrijeme zaboravili zalijevati, pokušajte ga zaliti odozdo tako da posudu stavite u kadu s vodom. Tako će korijenje piti dok se ne zasiti. Presadnja u veće posude također može pomoći.
Češće ga orezujte
Ako se bosiljak ne orezuje dovoljno često, može početi venuti. Tijekom vegetacijske sezone potrebno je svaka dva tjedna orezivati biljku te uklanjati odumrlo ili uvenulo lišće. To preusmjerava energiju na stvaranje novih, zdravih listova, dok donjim listovima omogućava više sunčeve svjetlosti. Ali nemojte nasumično čupati listove. Umjesto toga, odrežite gornje dijelove stabljika. Potražite središnje listove, a zatim usmjerite pogled prema dolje kako biste pronašli niže listove koji imaju dva lisna pupoljka. Odrežite stabljike pola centimetra iznad tog novog rasta.
Pred kraj vegetacijske sezone bosiljak stvara i cvjetne pupoljke, koji se također mogu ukloniti kako bi se potaknuo veći rast lišća.
