Uzgajanje mnogih voćnih vrsta na balkonu itekako je moguće

Rijetko tko će pomisliti da se voćke mogu uzgajati u posudama na balkonu. Od svih jestivih biljaka, uzgajanje voćaka u posudama nije nimalo komplicirano, a svaki, pa čak i najmanji balkon ima prostora za voćke poput agruma. Naime, limun, naranča ili kumkvat mogu se uzgajati kao niskostablašice do jednog metra u visinu ili kao grmoliko drvo do 60 centimetara, ovisno o sorti. Takva stabla mogu biti izuzetno plodna pa se najednom može pojaviti i na desetke plodova u čijoj će berbi vrtlar/ica zasigurno uživati. No, prije nego što udomimo voćku, treba se upoznati s voćnim vrstama.

Razne skupine voćaka mogu se podijeliti prema veličini, načinu rasta, otpornosti na mraz i količini prinosa po sezoni.

1. Voćke stablašice obuhvaćaju dva tipa: jezgričavo i koštuničavo voće. U prvu skupinu spadaju voćke poput kruške i jabuke, voće s jezgrom i sjemenkama, dok trešnje, marelice, šljive i breskve spadaju u drugu skupinu voćki koje sadrže košticu.

2. Bobičasto voće može biti grmoliko, šiboliko i jagode koje su gotovo zeljaste biljke. Vrste kao što su američka borovnica, crni, crveni i bijeli ribiz i ogrozd grmolike su voćke te su prirodno žbunastog rasta i stvaraju zbijeni grm. Šiboliko voće stvara dugačke izboje koji donose plodove, poput maline i kupina, i svake godine stvaraju nove izboje na kojima će se tek sljedeće godine pojaviti plodovi, vrlo su otporne, agresivno se šire u okoliš i ne zahtijevaju puno brige.

3. Orašasto voće odnosi se na biljke koje stvaraju plodove s tvrdom vanjskom ovojnicom kao što su lješnjak ili badem.

4. Penjačice za uspješno oprašivanje i plodonošenje trebaju tople i zaštićene pozicije na balkonu. To je skupina kojoj pripadaju vinova loza, kivi i pasiflora.

Pravi odabir voćke

Prilikom kupnje pojedinog tipa voćke treba obratiti pažnju da kupimo tip kultivara koji će, kada odraste, imati dovoljno mjesta za razvoj u posudi. U vrtnim centrima mogu se kupiti dva tipa sadnica voćki stablašica - one cijepljene na patuljaste podloge te one na bujnijim podlogama. Za uzgajanje voćki kao što su jabuka, kruška i breskva važno je uzmemo kultivare na patuljastim podlogama jer će njihova razmjerno mala veličina olakšati uzgajanje u posudama. Patuljaste sorte idealne su za uzgajanje na balkonu jer imaju stablo niskog rasta i uglavnom su samooplodne te će za desetak godina dosegnuti maksimalnu visinu od oko 1,5 metara. Različite vrste sazrijevaju u različitim razdobljima: jabuka od kraja kolovoza do početka listopada, marelica tijekom srpnja, kruška potkraj rujna, trešnja u lipnju i srpnju, nektarina i breskva rode tijekom cijelog ljeta, a šljiva u kolovozu.

Što se tiče bobičastog voća koje čine grmolike ili šibolike biljke, prilikom odabira kultivara ne treba misliti na veličinu biljke kad naraste, nego se slobodno možemo usredotočiti na kultivare koji su nam zanimljivi zbog okusa i izgleda ploda. Većina bobičastog voća voli dobro propusna i plodna tla te sunčane pozicije, a gotovo svi kultivari su samooplodni.

Osnovna njega voćki u lončanicama

Uz pravilnu njegu voćke u posudama mogu dugo živjeti, donositi nam plodove i uljepšavati životni prostor. Prvo trebamo znati je li određena lončanica osjetljiva na mraz, kao što su agrumi koji zimske mjesece moraju provesti u zatvorenom. Ostale, koje će na balkonu provesti cijelu sezonu, bit će potrebno zaštititi od naleta hladnog vjetra tako da ih se smjesti na dio balkona gdje su najmanje izložene vjetru. Korištenje materijala za toplinsku izolaciju posuda također će pomoći da se ne ošteti korijenov sustav koji je posebno osjetljiv u biljaka koje rastu u posudama. Ako je moguće, sve lončanice mogu se preko zime spremiti u adekvatan prostor i ponovno preseliti na otvoreno u proljeće. Tada je pravi trenutak da pregledamo jesu li biljke zdrave i ako je potrebno, da napravimo rezidbu i presađivanje voćke. Ljeti se izbjegavaju teži zahvati kako voćka ne bi zbog stresa odbacila plodove, što se događa. U tom razdoblju najvažnije je redovito dohranjivati biljku barem jednom tjedno, ovisno o tipu gnojiva.

Najvažnije je pravilno zalijevanje

Biljke u posudama u potpunosti ovise o vrtlaru/ici u svim svojim potrebama, a posebno kad je riječ o vodi, i jako je bitno da redovito zalijevamo lončanice. Kada je u pitanju zalijevanje, treba obratiti pažnju da se izbjegnu dvije stvari - nedovoljno i neredovito zalijevanje. Ovisno o dobu godine i u kojem je stadiju vegetacije voćka, ovisit će količina vode koja je potrebna biljci da raste i razvije ukusne plodove. Nedovoljno zalijevanje odnosi se na to da biljka dobiva redovito vodu, no u premalim količinama zbog čega će se usporiti rast i smanjiti broj plodova. Voćke redovito odbacuju svoje plodove ako nemaju dovoljno vode i hraniva kako bi se prilagodile uvjetima u kojima rastu. Naravno, takve biljke troše dosta energije na održavanje osnovnih životnih funkcija pa im je oslabljena obrana od nametnika i bolesti. Tako će se ponašati i voćke koje se neredovito zalijevaju možda dovoljnom količinom, no u razmacima koji ne prate stvarne potrebe biljke. Štoviše, ovaj tip zalijevanja često će rezultirati propašću biljke.

U slučaju da je biljka dulje bila bez vode i korijenova bala se potpuno osušila, kao prvu pomoć možemo biljku potopiti u vodu sve dok se ne napije. Voda kojom se zalijevaju biljke bi trebala biti kišnica ili ako je iz vodovoda, onda bi trebala odstajati da se temperatura vode uskladi s okolišem. Prehladna voda također dovodi do stresa u biljci i utječe na njezin rast i razvoj. Ljeti su za zalijevanje idealni rani jutarnji i večernji sati.

Gnojidba je neizostavna

Prikladna količina hranjivih tvari u tlu najvažniji je preduvjet za dobar rast i zdravlje lončanica. Upravo taj element je presudan hoćete li uopće imati berbu i kakvog će okusa biti plodovi. To je ujedno i najčešća početnička pogreška kod uzgoja biljaka, da se neredovito ili uopće ne dohranjuju lončanice. Zemlja u tegli izložena je stalnom ispiranju zbog zalijevanja što znači da s vodom odlaze i hranjive tvari. Za razliku od biljaka koje žive u tlu, voćke koje rastu u posudama potrebna hranjiva izvlače iz supstrata u kojem rastu i čija nutritivna vrijednost slabi i nestaje mjesec-dva od presađivanja biljke u posudu. Od tog trenutka lončanicu je potrebno redovito dohranjivati, ovisno o veličini biljke, fazi rasta, ali i tipu gnojiva. Važno je napomenuti da hranjivih tvari ne smije biti ni previše, ni premalo, treba pratiti realno stanje biljke i pridržavati se pravila doziranja. Lončanice se mogu dohranjivati na dva načina: folijarno putem lista i korištenjem gnojiva s produženim djelovanjem ili tekućim gnojivom. Gnojiva s produženim djelovanjem ili sporootpuštajuća najčešće su u granulama koje se polako tope i polako otpuštaju hranjive tvari. Takva gnojiva dodaju se samo jednom i opskrbljuju biljke svim potrebnim hranjivim tvarima u razdoblju od dva do pet mjeseci. Tekuća gnojiva dodaju se redovito jednom tjedno ili svaka dva tjedna i odmah su biljci na raspolaganju.

Budući da treset gotovo da ne sadrži hraniva, supstrat je potrebno obogatiti nutrijentima. Mi smo odlučili koristiti prirodna gnojiva: glistinac (prirodni izmet kalifornijskih glista), guano (prirodni šišmišji izmet) gnojiva i prirodno granulirano gnojivo s dodatkom algi. Osim glistinca, koji se može staviti u bilo kojoj količini, za ostala gnojiva pridržavajte se uputa za doziranje navedenih na pakiranju.

Teglu s posađenom biljkom postavite na zaštićeno i dobro osunčano mjesto, iako borovnice dobro uspijevaju i u polusjeni. Redovito zalijevate i ako ćete biljci pružiti idealne uvjete, bit će s vama dugi niz godina.

HRANJIVE TVARI SU KLJUČ USPJEHA

Nakon što smo odabrali sortu i teglu, važno je biljku posaditi u dobro pripremljen supstrat koji će zadovoljiti sve njene potrebe.

Budući da treset gotovo da ne sadrži hraniva, supstrat je potrebno obogatiti nutrijentima. Mi smo odlučili koristiti prirodna gnojiva: glistinac (prirodni izmet kalifornijskih glista), guano (prirodni šišmišji izmet) gnojiva i prirodno granulirano gnojivo s dodatkom algi. Osim glistinca, koji se može staviti u bilo kojoj količini, za ostala gnojiva pridržavajte se uputa za doziranje navedenih na pakiranju.

Biljke u vrtnim centrima i trgovinama su skladištene u premalim posudama, stoga ih treba presaditi u prikladnije, šire posude. Mješavinu od gore navedenih sastojaka dobro izmiješajte rukama i presadite svoju voćku.

Ako nemaju dovoljno vode i hranjiva, voćke redovito odbacuju svoje plodove kako bi se prilagodile uvjetima.

UZGAJANJE VISOKE BOROVNICE

Posljednjih pet godina uzgajam na terasi američke borovnice srednje rane sorte Duke u 18-litarskoj posudi i svake sezone jednako sam oduševljena velikim plavim ukusnim bobicama koje dozrijevaju krajem lipnja. Radi oprašivanja i boljeg uroda preporuka je posaditi najmanje dvije borovnice, s time da se može posaditi jedna rana i jedna kasna sorta kako biste imali plodove cijelu sezonu.

Priprema supstrata

Nakon što smo odabrali sortu i teglu, važno je biljku posaditi u dobro pripremljen supstrat koji će zadovoljiti sve potrebe biljke i omogućiti kvalitetan razvoj korijenova sustava, što je jako bitno da biljka bude snažna i zdrava. Prva i osnovna stvar koju je potrebno znati jest da su borovnice voćke koje vole vlažna tla kisele reakcije te bi pH tla trebao biti između 4.0 i 5.5. Zato se obični supstrat za lončanice pojačava tresetom u omjeru 50/50 u odnosu na potrebnu količinu. Treset se rado koristi u hortikulturi jer popravlja strukturu teških tala i rahli tlo te zbog svoje kisele reakcije (3-4 pH) povećava kiselost tla. Treset može pohraniti hranjive tvari iako sam nije plodan.

Dobivena masa može se nadograditi perlitom, anorganskim vulkanskim pijeskom čijim se dodavanjem u supstrate postiže bolji odnos zraka i vode kod sjetve ili sadnje biljaka. Svojom laganom gustoćom može apsorbirati puno vode. Svojstvo upijanja vode, ali i hranjiva ima i zeolit, mineral vulkanskog porijekla i kristalno rešetkaste strukture zahvaljujući kojoj ima veliku sposobnost upijanja, poput spužve. Sposobnost vezivanja hranjivih tvari na sebe dobro će doći u vrijeme suše i nedostatku određenih hranjivih elemenata.

Odaberite lokaciju

Teglu s posađenom biljkom postavite na zaštićeno i dobro osunčano mjesto, iako borovnice dobro uspijevaju i u polusjeni. Redovito zalijevate i ako ćete biljci pružiti idealne uvjete, bit će s vama dugi niz godina.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media