Zadatak - isplanirati savršen plodored

Vrtlarenje sigurno nije nova stvar. Kultiviranje jestivih biljaka i razvoj vrtlarskih tehnika sežu tisućama godina u našu prošlost. Alati, tehnike i biljke koje danas koristimo u vrtu zapravo su podsjetnik čovjekove vezanosti za zemlju tijekom evolucije bilo gdje na planetu. Rješenja koja nam se nude bezbroj su puta dokazana, bilo da je riječ o održavanju plodnosti tla ili sprečavanju najezdi nametnika, a jedno takvo je uspostavljanje rotacije usjeva u vrtu - plodoreda.

Planiranje plodoreda

Plodored je sustav u kojem se različite povrtne kulture izmjenjuju na istoj površini u određenom razdoblju. Njime se njeguje bioraznolikost u vrtu, što je bila česta pojava u tradicijskim vrtovima. Prilikom planiranja plodoreda u vrtu prvo treba organizirati gredice i pozicionirati ih u vrtnom prostoru uzevši u obzir sljedeće parametre: stranu svijeta, zaštitu od vjetra, sustav navodnjavanja te količinu i vrste biljaka koje će se uzgajati u vrtu. U prve dvije sezone ne treba se strogo pridržavati plodoreda, što je dovoljno vremena da upoznamo vlastiti vrt. Vrlo je vjerojatno da će se dodati ili ispustiti određeni usjevi, kao i količine povrća koje će, pak, utjecati na veličinu gredica. Pažljivo planiranje plodoreda mudar je potez, no sigurno će trebati vremena da ga se u potpunosti savlada i primijeni na terenu.

Prednosti plodoreda

Plodored je u osnovi rotacija usjeva po vrtu i jedan je od važnijih elemenata organskog vrta, a njegova je funkcionalnost višestruka. Naime, ne samo da se tako obnavlja tlo, nego se i značajno smanjuje pojava biljnih bolesti, štetočina i korova.

Kod planiranja sadnje povrtnih kultura treba imati na umu da biljke iscrpljuju tlo, odnosno imaju različite potrebe za hranivima koja crpe iz tla. Primjerice, brokula, kupus ili cvjetača izvlače iz tla puno dušika, stoga nakon njih drugu godinu sadimo biljke iz porodice mahunarki, poput graha, graška i boba. Naravno, svako pravilo ima iznimku, a ovdje je riječ o rajčici koja je vjerna mjestu na kojem raste svake godine. Osim što se smanjuje iscrpljivanje rezervi hranjivih tvari, biljke u tlo ispuštaju odnosno luče određene supstance, fitoncide, zbog čega dolazi do umora tla. Plodored uznemirava životni ciklus mnogih organizama koje ne želimo u vrtu, barem ne u onoj količini koja bi narušila veći dio uroda. Insekti, bolesti i korovi lakše će napraviti štetu u vrtu ako se tijekom nekoliko sezona njihovo prebivalište ne mijenja. Zato se biljke iz iste obitelji ne bi trebale ponovno saditi na isto mjesto najmanje tri godine, što je dovoljno dugo razdoblje da se tlo pročisti od bolesti ili nametnika.

Kada razmišljamo o plodoredu, treba uzeti u obzir i da razne vrste povrća imaju nejednako razvijen korijenov sustav. Povrće poput dinje i krastavca širi svoje korijenje u višim slojevima tla u horizontalnom smjeru zbog čega troše više hraniva koja se nalaze u površinskom sloju. Za razliku od njih, grah, grašak i druge mahunarke imaju duboko korijenje te crpe hranu iz dubljih slojeva tla. Ne treba zanemariti ni potrebu pojedinih povrtnica za vodom jer se čestim natapanjem narušava struktura tla i brzo troši humus. Rajčice, paprike, patlidžan ili kupusnjače sade se zato na gredicu koja je dobro pognojena, a sljedeću sezonu nasljeđuju ih mahunarke, korjenasto i lukovičasto povrće. Plodored povrća ima i drugih prednosti. Neke kulture, poput krumpira, dobro prekrivaju tlo te ako ga posadimo uz luk, uspješno ćemo se riješiti korova jer ga krumpir guši.

Mahunarke su izuzetno korisne u sustavu plodoreda jer povrće iz porodice mahunarki - grah, grašak ili bob - veže dušik u tlo kvržicama na svom korijenju pa je dostupan sljedećim kulturama. Zato se nakon njih uzgajaju veliki potrošači dušika, poput kupusnjača i lisnatog povrća. Uzgoj salate stalno na istoj poziciji dovodi do osiromašenja tla dušikom, a i biljke su podložnije bolestima i nametnicima.

Svrha plodoreda:

• suzbijanje štetnika i bolesti u vrtu
• održavanje ravnoteže plodnosti tla
• suzbijanje korova
• sprečavanje erozije, odnosno očuvanje strukture tla

Porodice biljaka

Kada dijelimo povrće za plodored, prvo izdvajamo ono koje najviše crpi hraniva iz tla, zatim povrće koje je na drugome mjestu odnosno koje dolazi nakon tih kultura. No, za primjenu plodoreda treba poznavati porodice biljaka. Ako smo jedne godine sadili grašak, izmjena sljedeće godine ne može biti bob ili grah - oba su iz iste porodice i napadaju ih iste bolesti i nametnici.

1. Plodoredne skupine prema porodicama biljaka:
2. Porodice tikvi (Cucurbitaceae): krastavci, tikve, bundeve, buče, dinje
3. Porodice krstašica (Brassicaceae): kelj, brokula, cvjetača, zelje, kinesko zelje, kelj pupčar
4. Porodice pomoćnica (Solanaceae): krumpir, rajčica, patlidžan
5. Porodica štitarki (Apiaceae): mrkva, peršin, komorač, pastrnjak
6. Porodica lukova (Alliaceae): luk, poriluk, češnjak, vlasac, luk kozjak
7. Porodica lobodnjača (Chenopodiaceae): špinat, cikla, blitva, loboda
8. Porodica mahunarki (Fabaceae): grah, grašak, mahune, bob, bamija

Trogodišnji plodored

U vrtu se pridržavam trogodišnjeg plodoreda, odnosno sve povrtlarske kulture svrstavam u tri skupine: zahtjevne, srednje i slabo zahtjevne. Zahtjevne su kelj, cvjetača, brokula, rotkvica, krastavci, krumpir, celer, tikvice i bundeve. Srednje zahtjevne su luk, češnjak, mrkva, cikla, špinat, korabica, paprika i lubenica, a slabo zahtjevne grah, grašak i začini. Postoji niz mogućih rješenja plodoreda, a ovdje se nalazi tablica koja će znatno olakšati planiranje gredica.

Kako isplanirati plodored?

Napišite na papir apsolutno sve biljke koje želite uzgajati. Odredite kojoj botaničkoj porodici pripadaju. Nacrtajte vrt i odredite gredice imajući na umu koliko godina želite da rotacija traje i zapamtite da se povrtnice iz iste obitelji trebaju držati zajedno. Neke kulture siju se jednom godišnje (repa, zimski kupus), a druge višekratno, poput salate i rotkvica. Fleksibilnost je ključ. Povrtnice poput salata i rane mrkve mogu se saditi kao međukulture na svim gredicama. Vodite evidenciju planiranog, ali bilježite i stvarnu situaciju na terenu. Sljedeće vrtlarske sezone te bilješke bit će vrlo korisne.

Plodored u malom vrtu

Plodored je zapravo najučinkovitiji u velikim vrtovima jer u malom vrtu nije moguće u potpunosti pratiti sva pravila. U malim se vrtovima preporučuje primjenjivati plodored prema gredicama ili dijelovima vrta. Razmak između gredica je malen tako da se nametnici mogu vrlo lako širiti na druge gredice, a i količina povrća varira zbog čega su različite veličine gredica. Sve to otežava točan plodored.

Prilikom planiranja pripazite na sljedeće:

• kulture s dubokim korijenjem uzgajaju se nakon onih s plitkim korijenovim sustavom jer se time održava dobra struktura tla
• gredice bi trebale biti pod zelenim pokrivačem - u zelenoj gnojidbi koriste se biljke poput bijele gorušice
• uvijek malčirajte tlo
• koristite kompost, glistinac, organsko gnojivo.

Planiranje plodoreda kompliciran je posao i pomalo djeluje kao žongliranje gomilom informacija koje se nakon puno mozganja pretvore u ovosezonsku vrtnu shemu. Koliko ćemo biti uspješni, ovisi o nizu čimbenika, a iskustvo je sigurno najvažniji faktor. Naoštrite olovke i bacite se na slaganje vrtne križaljke.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media