Tradicionalno korištene kao lijek protiv bolova kod glavobolja, sada se zna da visibabe usporavaju pojavu demencije. Pedesetih godina prošlog stoljeća iz lukovica je ekstrahiran prirodni alkaloid galantamin. Danas se sintetizirana verzija ovoga koristi u liječenju Alzheimerove bolesti, a znanstvenici dalje istražuju mogu li visibabe biti učinkovite i u liječenju HIV-a, piše Katherine Latham za The Guardian.
Međutim, pretjerana berba je dovela do toga da su mnoge vrste postale ugrožene. Visibaba nije jedina – biljke su obilan izvor potencijalnih novih lijekova te često pružaju kemijske predloške za dizajn novih lijekova. Ipak, znanstvenici diljem svijeta kažu da neodrživo korištenje divljih ljekovitih biljaka pridonosi gubitku bioraznolikosti i da bi moglo ograničiti mogućnosti za nabavu lijekova iz prirode u budućnosti.
Duga povijest zdravlja
U nastavku u članku objašnjavaju kako ljudi koriste prirodu za liječenje još prije pisanog jezika. Prvi dokumentirani dokaz pronađen je na 5000 godina staroj glinenoj ploči iz Nagpura u Indiji, a koji se odnosi na više od 250 biljaka. Tradicionalna kineska medicina seže tisućama godina unatrag, a najraniji pronađeni zapisi na komadićima kornjačinog oklopa i kostiju iz 15. stoljeća. Također, Ebersov papirus, 3500 godina star egipatski svitak, spominje koru vrbe iz koje je kasnije razvijen aspirin.
Dr. Melanie-Jayne Howes, vodeća istraživačica biološke kemije u Kew Gardensu, objašnjava za The Guardian kako uzimaju tradicionalne lijekove i istražuju postoji li stvarna znanstvena osnova za njihovu upotrebu.
"Tako je razvijen lijek protiv malarije artemisinin, koji se nalazi u slatkom pelinu. Slatki pelin se tisućama godina koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini za liječenje groznice, koja može biti simptom malarije. Artemisinin i njegovi derivati sada igraju ključnu ulogu u našoj borbi protiv malarije."
Penicilin, morfij i neki od najučinkovitijih kemoterapeutika protiv raka koje danas imamo potječu iz prirodnih izvora, a mnogi od najvećih ubojica čovječanstva, uključujući rak i bolesti srca, liječe se lijekovima koji potječu iz biljaka i gljiva. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 11% svjetskih esencijalnih lijekova potječe iz cvjetnica.
Prema pisanju na The Guardianu nedavna otkrića uključuju farnesol, koji se nalazi u voću i bilju, a koristi se za liječenje Parkinsonove bolesti. Vodeni izop, koji se stoljećima koristi diljem Azije za poboljšanje funkcije mozga, nedavno je dokazano da smanjuje upalu u mozgu. Protein izoliran iz cikle se istražuje kao meta za neurodegenerativne i upalne bolesti, kao što su Alzheimerova bolest i multipla skleroza.
U lipnju ove godine znanstvenici su izolirali molekulu, ekstrahiranu iz lišća europskog kestena, koja ima moć neutralizacije opasne bakterije stafilokoka otporne na lijekove. Nadaju se da će sintetizirati lijek koji će liječiti Staphylococcus aureus (MRSA) otporan na meticilin, unatoč njegovoj otpornosti na antibiotike.
Dubokomorski lijek protiv raka
Lijekovi se nalaze u svakom kutku Zemlje. Izvori prirode mogu se koristiti i na razne načine, za olakšavanje istraživanja ili medicinskih postupaka. Svijetloplava krv potkovičastog raka dugo se koristila za otkrivanje nečistoća u lijekovima i cjepivima i korištena je u razvoju cjepiva protiv Covida. Mikroalge, poznate kao dijatomeje, imaju porozne strukture stanične stijenke pa se mogu koristiti kao prijenosnici za unos lijeka u organizam. Također se ispituju za upotrebu u imunoterapiji i kombiniranoj terapiji za liječenje raka.
Prema pisanju The Guardiana postoji i drugi načini iskorištavanja prirode u medicini ako što je ljepilo koje oponaša prirodno ljepilo, koje pomaže bržem zacjeljivanju rana. Materijal otporan na bakterije inspiriran kožom morskog psa koristi se u urinarnim kateterima i zavojima za duboke rane. Potkožna igla koja oponaša proboscis komarca obećava davanje gotovo bezbolnih injekcija.
Onečišćenje, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, uvođenje invazivnih vrsta, promjena namjene zemljišta i degradacija kroz urbanizaciju i poljoprivredu – ljudska aktivnost primarni je uzrok gubitka bioraznolikosti. Stručnjaci se sada pitaju može li gubitak bioraznolikosti biti velika prijetnja ljudima ?
Procjenjuje se da je stopa gubitka vrsta između 1.000 i 10.000 puta veća od stope prirodnog izumiranja, iako je nemoguće sa sigurnošću znati jer nemamo pojma koliko vrsta zapravo živi na Zemlji, s procjenama u rasponu između 5,3 milijuna i 1 trilijuna. Međutim, znamo da se stopa izumiranja ubrzava. Prema WWF-u, populacije divljih životinja pale su za više od dvije trećine u manje od 50 godina, dok Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) procjenjuje da gotovo trećini svih vrsta prijeti izumiranje.
Lijekovi za buduće generacije
Porast potražnje za lijekovima dobivenim prirodnim putem je, prema izvješću koje je objavio Kew Gardens 2020., pokretački čimbenik gubitka bioraznolikosti, prenosi The Guardian.
"Tisuće stabala pacifičke tise bile su potrebne da se dobije dovoljno paklitaksela za kliničku upotrebu", kaže Howes. Ona objašnjava kako bolje razumijevanje kemije biljaka može pomoći znanstvenicima da pronađu održivije načine za dobivanje lijekova iz prirode kako bi sačuvali osnovne lijekove za buduće generacije.
U Kewu se uzorci iz cijelog svijeta pohranjuju u banke sjemena. Oni otkrivaju – i tako čuvaju – nove vrste čitajući DNK biljaka i gljiva. Oni ispituju razinu prijetnje vrstama kako bi ih dodali na IUCN Crveni popis ugroženih vrsta, koji vodi strategije i politiku očuvanja. U žarištima bioraznolikosti, poput onih u tropima, Kew podiže lokalnu svijest o važnosti biljnog života i utječe na nacionalne vlasti da daju prioritet zaštiti biljaka i njihovih staništa.
Na drugim mjestima, AI i znanstvenici građani pomažu identificirati vrste pomoću aplikacija, a genetska baza podataka otvorenog koda ima za cilj sekvencirati genome cjelokupnog života na Zemlji. Bioraznolikost je život na Zemlji, u svim njegovim bezbrojnim interakcijama, u svim oblicima i nužno je da to zadržimo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....