U hrvatskoj se tvornici razvija komercijalni beton od konoplje

Na 11. Međunarodnom stručnom skupu Dani pasivne kuće održanom na Arhitektonskom fakultetu zaključeno je da je broj pasivnih kuća, odnosno stambenih jedinica u Hrvatskoj u kontinuiranom porastu.

Međutim, do danas nema niti jedne izvedene obnove do “faktora 10” s mogućim deseterostrukim uštedama energije. U pripremi je cjeloviti model dubinske obnove za cijela naselja. - Daljnji razvoj pasivne kuće u Hrvatskoj obilježava sve veće zanimanje i rast broja projekata i izvedbi. Ako i pojedine stambene jedinice brojimo kao zasebne pasivne kuće, u Hrvatskoj je izvedeno oko 160 slobodnostojećih kuća, višestambenih, mješovitih višestambenoposlovnih, poslovnih i zgrada javne namjene. Uskoro će početi izvedba prve ‘pasivne kuće +’ u Zagrebu - kazao je Ljubomir Miščević, profesor i organizator Dana.

SUBVENCIJE

Za usporedbu, u Sloveniji je do danas ostvareno 800 pasivnih kuća samo u programu bespovratnog financiranja subvencija državnog fonda Eko Sklad. - To su samo kuće za koje se tražila subvencija, a zasigurno ih imamo još čiji investitori nisu tražili pomoć. Mahom su to drvene kuće - rekla je Martina Zbašnik Senegačnik, voditeljica Konzorcija pasivna hiša Slovenija. No, prema popisu, u Hrvatskoj je mnogo više takvih objekata mješovite namjene nego u Sloveniji, kao što su vrtići i slično.

Izlagači su predstavili nove proizvode, a održane su i dvije svjetske premijere inovativnih proizvoda - sustav toplinske izolacije koji se može učinkovito reciklirati i beton od konoplje. Naime, industrijska konoplja koristi se u građevinskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i drugim industrijama. Primjenu u građevinskoj industriji pronašla je u obliku vapneno konopljinih žbuka, izolacijskih “jorgana”, polimernih kompozita na bazi konoplje te u obliku konopljina betona (eng. hempcrete). Navedeni oblici odlikuju se izuzetnim svojstvima i potiču razvoj ekološki održivih građevinskih materijala.

U tvrtki Beton Lučko razvija se beton blokova od konoplje i kompletnih panela u suradnji s profesorom Miščevićem i drugim stručnjacima. Na Danima je sudjelovalo 45 predavača iz Hrvatske i inozemstva, a prikazali su najnovija postignuća najbolje prakse u području arhitekture, građevinarstva i instalacija. Branko Mihaljev, magistar mikrobiologije, vlasnik prve pasivne kuće u Hrvatskoj i prvog hibridnog automobila, prisjetio se gradnje svog doma prije 13 godina.

- Jedino nisam predvidio rast temperature podzemnih voda za 14 stupnjeva. No, kuća je dobro složena i ne treba hlađenje. Znao sam što hoću i bilo je to teško realizirati, bilo je 1000 problema, no danas je ostala samo ta jedna primjedba koju zahvaljujemo globalnom zagrijavanju - kazao je B. Mihaljev.

PRIMJERI

Iduće godine u svibnju održat će se međunarodna konferencija s izložbom i stručnim obilascima u Heidelbergu, prvi put kao 23. međunarodna konferencija u kineskom gradu Gaobeidianu. Ta dva grada povezuju projekti, odnosno započeta gradnja novih gradova uz kolodvore za brze vlakove. U Gaobeidianu će se graditi 1,2 milijuna četvornih metara stambenog prostora standarda “pasivne kuće A plus”.

Profesor Miščević poziva projektante i investitore da se jave konzorciju kako bi se mogla voditi karta ostvarenih pasivnih kuća i razmjenjivati inženjerska iskustva, uključujući modele financiranja, kao i iskustva ugode prostora, uporabe, funkcioniranja i održavanja opreme. - Prije tri godine tražio sam podatke o pasivnim kućama i rekli su mi da ih je 14 u Dalmaciji, no kasnije se pokazalo da neke od njih baš i nisu pasivne. Nisu imale ventilaciju i rekuperaciju - objašnjava Miščević.

Najavljeno je i otvaranje Centra za energetski odgovornu novogradnju i obnovu (CEONO) na Radničkoj cesti u Zagrebu. Robert Schild, habitat marketing direktor tvrtke Saint-Gobain General Delegation Central Europe, istaknuo je da moramo paziti na očuvanje zelenila, posebno u gradovima, te da se sve više u iskorištavanju prostora i drugih resursa ponašamo kao da smo zadnja generacija na planetu.