Pamti li povijest samo velike događaje, ratove, poznate ličnosti i otvaranje monumentalnih zgrada u gradovima ili svako naselje predstavlja golemi mozaik u koji su utkane priče iz susjedstva, nekadašnjih krčmi, malih obrtničkih radnji, lokala i trgovina, o svakodnevnim sitnicama, prodavačicama s placa, zgradama koje nastaju i nestaju, potocima koji se zakopavaju, ekipama s igrališta, plesnjacima...? Za nekoliko entuzijasta u Zagrebu, predvođenih Sašom Martinović Kunović i Vanjom Radovanovićem, upravo su kvartovske priče i njegove povijesne crtice ono što jedno naselje, pa čak i samo jednu ulicu, poput Tratinske na zagrebačkoj Trešnjevci, čine živom i zanimljivom.
Nažalost, mnoge ulice s vremenom bivaju zapuštene, pa tako i Tratinska koju danas karakteriziraju pomalo klaustrofobični pokušaji kretanja između parkiranih automobila, izlozi praznih lokala i grafitima išarane fasade, a sjećanja na njihove nekadašnje stanare i korisnike gotovo su izblijedila. Saša i Vanja su još prije 11 godina unutar Centra za kulturu Trešnjevka pokrenuli projekt Mapiranje Trešnjevke, a jedna od aktivnosti projekta je i bilježenje i fotografiranje promjene u trešnjevačkim ulicama s naglaskom na Tratinsku, kojoj su 2020. posvetili i akciju "Tratinska se budi" kojom su među stanovnicima Trešnjevke i cijeloga grada željeli osvjestiti potrebu za urbanom obnovom te trešnjevačke "žile kucavice", a istodobno građane prisjetiti na njezine životopisne godine.
Akcija je u međuvremenu prerasla u manifestaciju "Trešnjevka se budi" koja se ovoga vikenda održava peti put. Tim povodom objavljuje se i "urbana kvartovska memorija" koja obuhvaća niz tekstova s prikupljenim, mnogima nepoznatim podacima i starim fotografijama zgrada i lokala u Tratinskoj.
- Trešnjevka je kvart koji nema vrlo dugu urbanu prošlost, mogli bismo reći da su se tek nakon Prvog svjetskog rata na njezinu području počeli pojavljivati prvi urbani potezi, a razdoblje između dva svjetska rata, osobito između 1920. i 1935. godine, gradnjom Remize i prolaskom tramvaja kroz Trešnjevku, zapravo je bilo ono koje je od Trešnjevke - njezinih najistočnijih dijelova - stvorilo uistinu gradski kvart. Još uvijek je tu bilo blata, vrtova, kokoši i svinja u dvorištima, ali su se umjesto malih kućica na tom dijelu nezaustavljivo počele pojavljivati stambene zgrade, obrtnički lokali i trgovine - govori nam Vanja Radovanović.
S obzirom na to da su Tratinska i Ozaljska prve prave "glavne" ulice Trešnjevke, s time da je Tratinska od početka imala urbani karakter, dok je Ozaljska puno dulje bila ulica predgrađa, bilo je posve logično odabrati Tratinsku za prvu ulicu koju će obraditi na ovaj način.
- Dodatni je razlog taj što je upravo Tratinska ulica ona koja bi bila logičan izbor za urbanu obnovu u smislu većih urbanističkih promjena poput pretvaranja u pješačku zonu, uz zadržavanje tramvajskog prometa, što bi, posve smo sigurni, dalo velik poticaj oživljavanju lokala u ulici i generalno promjeni percepcije ulice koja sada nalikuje na ogromno uzdužno parkiralište kroz koje svi prolaze što brže mogu jer ulica ni s čim ne potiče želju za bilo kakvim zadržavanjem - dodaje.
Podatke o zgradama, lokalima i njihovim korisnicima prikupljali su godinama, potpuno volonterski. Pritom su se koristili starim planovima grada, knjižicama poput onih udruženja obrtnika, reklamnim oglasima u starim publikacijama, starim telefonskim imenicima, ali i osobnim sjećanjima. Taj inicijalni "kostur" nadopunjavali su podacima iz raznih internetskih izvora, od poznanika, iz slučajnih razgovora s ljudima, posjeta lokalima u ulici...
- Većina ljudi reagira vrlo dobronamjerno na ovakve razgovore i naše inicijative. Mnogi Sašu, mene, pa i neke od naših poznanika koji nam također pomažu već poznaju pa su nas primili s veseljem, iako poneki od njih smatraju da je to što radimo tek uzaludna bitka s vjetrenjačama zaborava, neka nova varka gradskih vlasti ili, pak, beskorisno gubljenje vremena. No negativne reakcije su vrlo rijetke. Zanimljivo je da mnogi ljudi kad im priđemo s pitanjima o povijesti kažu da se ne sjećaju ničega, ali kad ih pitamo nešto posve konkretno, primjerice što se događalo na određenom kućnom broju jer smo načuli da je tamo nekad bila omiljena slastičarnica ili frizerka u koju su susjedi bili zaljubljeni, sjećanja počnu nadirati. Ljudima ponekad treba neki okidač koji će im otvoriti put ka sjećanjima. I upravo je to ono što želimo postići objavom ovakvih podataka, ljudima otključati njihova sjećanja i potaknuti ih da urone u njih i, naravno, da ih podijele s nama - kaže.
Tako su došli do raznih zanimljivih podataka. Primjerice, zgradu na kućnom broju 16 obitelj Pusić sagradila je 40-ih godina isključivo za najam stanova, na kućnom broju 33 stajala je najstarija jednokatnica u ulici, najvjerojatnije sagrađena tijekom 30-ih godina, koja je srušena 1995., a na njezinu je mjestu sagrađena današnja zgrada. Prodavaonica Borova na kućnom broju 73 vjerojatno je jedina koja se već 50 godina nalazi na istome mjestu u istoj zgradi otkad je sagrađena... Također, na nekim se kućnim brojevima još može vidjeti natpis "Končareva ulica", oznaka za kućni kabelski priključak ili pak natpis graditelja iznad ulaza u stubište, dok su neki kućni brojevi tijekom godina - nestali! Obilazeći ulicu, Saša i Vanja doznali su i priču o staroj "bubi" parkiranoj u dvorištu te zgrade na kućnom broju 73, koja pripada predstavnici stanara, i prisjeća je na pokojnog muža i njihove zajedničke izlete s djecom kad su bili mladi. Tu su i dvije stare gospođe iz dvorišnog objekta na kućnom broju 52, koje su uživale u svojem mirnom dvorištu sve dok na kućnom broju 54 nije srušena kućica te sagrađen velik dvorišni objekt koji im je oduzelo mir u zelenilu... Zanimljive su i zgrade pokraj raskrižja s Kranjčevićevom koje imaju vrtove specifične atmosfere.
- Svaka kuća ili zgrada imaju svoju priču za onoga tko je znatiželjan i zanima ga život malih ljudi koji nekad zna biti vrlo živopisan - kaže Radovanović.
Zanimalo nas je i kako vide razvoj ulice u budućnosti.
- Tratinska ima velik potencijal i šteta je što ne samo da gradske vlasti, bivše i sadašnje, nemaju puno interesa u pokretanju postupnih promjena - jer su preobrazbe ulica dugotrajni procesi - nego čak niti kod samih stanara i korisnika lokala nema suglasja što bi to trebalo biti. Čini se da je svima najvažnije da mogu parkirati ispred svojeg prozora, a sve ostalo ih uopće ne zanima - ističe.
A ideja za urbane obnove ne manjka. Sjetimo se samo crteža urbanista Borislava Doklestića koji naznačuju jedan od mogućih smjerova. Na njima se može vidjeti kako bi ulica mogla izgledati kao pješačka zona kroz koju bi vozio tramvaj i po kojoj bi se, uz dužnu pažnju prema pješacima, smjeli kretati i biciklisti.
- Ljetos sam putovao po Zapadnoj Europi (Švicarska, Njemačka, Francuska, Belgija, Nizozemska), u gradovima svih veličina postoje takve ulice, dapače, u Nizozemskoj su takve ulice dominantne. Pa i u Zagrebu postoje - primjerice Jurišićeva ulica. Po meni bi se taj problem mogao početi rješavati u koracima, postupnim smanjivanjem prostora za parkirane aute i povećavanjem onoga za pješake, uz dodatna parkirna mjesta za stanare u blizini - primjerice, prema prijedlogu Saše Šimprage za montažnu višekatnu garažu na prostoru iza Tehničkog muzeja gdje je već sada klasično parkiralište - umirili bi se i oni koji moraju ili žele imati auto u svojoj blizini. Vjerujem da bi ljudi vrlo brzo prepoznali nove kvalitete ulice, manje buke, manje ispušnih plinova, više slobodnog prostora, bolja vidljivost izloga, i da bi prigovori radi nemogućnosti parkiranja pred kućnim vratima brzo zamrli - kaže.
Iako bi takvi projekti u Tratinskoj, smatra, izazvali buru reakcija, vjeruje da bi 90 posto građana podržalo stvarne promjene, ako predstavljaju kvalitetna, pomno osmišljena rješenja.
- Broj praznih lokala ne raste, što je dobro, iako pomake nabolje zasad ne vidim. No kad bi Tratinska bila ugodnija, vjerujem da bi vrlo brzo stekla svoje korisnike - kupce, korisnike lokala, pa i samo šetače - i time opravdala energiju i novac uložen u promjene - zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....