Kako se stambeno gradi u Beču: Grad Beč kontrolira stanogradnju i sprečava špekulacije zemljištem

Grad Zagreb uglavnom se lokacijskim urbanizmom, bez strategije i stihijski, sve više udaljava od svoje urbanističke tradicije i šteta je da se u tom pogledu barem malo više ne ugleda na svoj vječni uzor, Beč. Rast gradova općenito se ubrzao u odnosu na prošla desetljeća.

Mnoge gradske sredine nisu kadre prostorno planiranje dovesti u stanje praćenja dinamike bujanja, a o predviđanju problema i planiranju više nema govora. Ipak, grad Beč nije takav grad i takve pojave nastoji rješavati pokretanjem mehanizama stambenih politika, o kojima se moglo čuti prošli tjedan na stručnom skupu “Stanovanje: pokus kao fokus”, održanom na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske komore arhitekata (HKA).

Beč je jedan od vodećih gradova po kvaliteti života. Kako se tamo stambeno gradi, približila je arhitektica Nicole Büchl, koja radi u Bečkom stambenom fondu (Wohnfonds Wien), u sektoru za stanogradnju i obnovu grada.

STAMBENA POLITIKA

- Na to da Beč godinama po pitanju stanovanja zauzima jedno od vodećih mjesta u svijetu, sigurno utječu usmjerenja koja su trasirana u davnim desetljećima socijalne stanogradnje - ustvrdila je N. Büchl.

Beč i sada dalje uporno i odlučno traži nove puteve i usmjerenja kako bi se stanovnicima toga grada omogućilo dostojanstveno i kvalitetno stambeno okruženje. Više od 60 posto populacije živi u zgradama poticane stanogradnje. Sam Grad vlasnik je oko 220.000 stanova, čineći ga tako najvećim vlasnikom nekretnina u Europi, a više od 200.000 stanova u vlasništvu je i pod upravljanjem privatnih tvrtki, koje su gradile po programu poticane stanogradnje.

Bečke nove stambene politike komentirao je i austrijski urbani planer i urbanist Roland Krebs iz arhitektonskog ureda Superwien, kojem su predmet razmatranja novi centri i urbana razvojna područja Beča. Krebs razvija strateške akcijske planove za gradove koji se moraju uhvatiti u koštac s urbanim rastom.

- Ključ za održivu revitalizaciju gradskih četvrti čine zone prizemlja. U novim velikim planerskim zahvatima, kao što su zone kolodvora i Hausfeld, testirani su novi koncepti koji trebaju značajno poboljšati životni standard u novim područjima. Novi smjer urbanog razvoja Beča, ali i drugih svjetskih gradova, temelji se na koordiniranom pristupu planiranja, koji bi trebao trasirati novi smjer pragmatičnog urbanizma - istaknuo je on.

Sudionici skupa bili su i Bernd Vlay iz arhitektonskog ureda Studio Vlay Streeruwitz, čiji je fokus rada u posljednjih pet godina urbani dizajn u dijalogu sa sveobuhvatnim područjem stanovanja, te Katharina Bayer iz ureda Eins zu eins Architektur, kojem je stanovanje također u fokusu rada. Ono se manifestira u različitim mjerilima - od urbanističkog planiranja, preko projektiranja, do izvedbe.

- Stanovanje gradu daje socijalni i urbanistički pečat i svojevrsni je zglob između čovjeka i grada. Grad treba planirati kooperativno i participativno, u što trebaju biti uključene grupe investitora i izvođača - naglasila je Katharina Bayer.

IZLOŽBA

Stručni skup je zatvoren izlaganjem Saše Bradića, suosnivača arhitektonske tvrtke NMPB, koja je specijalizirana za projekte stambenih i javnih zgrada, kao što su škole, sveučilišni objekti i uredske zgrade.

- Grad Beč je poznat po tome da ima kvalitetnu stambenu politiku. Oko 60 posto stanova se iznajmljuje i većina ih je u vlasništvu grada; tako se kontrolira cijena i kvaliteta stanovanja. Kako Grad već ima ekonomski pritisak na stanogradnju i cijene, pokušava se različitim modelima boriti protiv toga, što i uspijeva. Istaknuo bih primjer jednog velikog novog grada koji se gradi u Beču, Seestadt Aspern, te projekt Gemeindewohnungen Neu, s čijim su modelima stvoreni dobri stanovi, odnosno dobra kvaliteta života po pristupačnoj cijeni za stanovnike - zaključio je Bradić.

Posjetitelji su mogli vidjeti i izložbu “Vienna model”, koja je svoj put po svijetu započela 2013. godine u New Yorku, u austrijskom kulturnom forumu arhitekta Raimunda Abrahama. Autori izložbe su Wolfgang Förster i Bill Menking, urednik časopisa The Architect’s newspaper.

Predsjednica HKA Željka Jurković naglasila je prilikom otvorenja izložbe da je kvaliteta stambene arhitekture u fokusu interesa Komore kao strukovne organizacije.

Izložba je podijeljena na deset poglavlja koja opisuju zasebne aspekte bečkog stambenog programa, kao što su ekologija, socijalna izmiješanost, raznovrsnost i mnoge druge.

Beč je razvio brojne inovativne alate da postigne ono što je prezentirano u ovoj izložbi. Jedan od njih je osnutak Bečkog stambenog fonda koji kupuje i priređuje zemljišta za novu poticanu stanogradnju u cilju sprečavanja špekulacije zemljištima, a drugi je provođenje tzv. investitorskih natječaja, koji polaze iz sustava “četiri stupa”.

POTICAJI ZA GRADNJU

To znači da investitori s cijelim svojim timom suradnika i stručnjaka, koji uključuju arhitekte, krajobrazne arhitekte, sociologe, ekologe i ekonomiste, prezentiraju svoj projekt gradu. Zatim interdisciplinaran ocjenjivački sud neovisnih stručnjaka evaluira svaki projekt prema četiri kriterija: socijalna održivost, arhitektura, ekologija i ekonomičnost, a svaki “stup” se tretira jednako. Najbolji projekti dobivaju zemljište i poticaje za gradnju.

Foto: Marko Todorov/Hanza Media, Hertha Hurnaus