Na Vrbanima se nakon 30 godina gradi prvi stambeni neboder u Zagrebu

Na Vrbanima je u tijeku gradnja prvog stambenog nebodera koji se u Zagrebu podiže nakon gotovo 30 godina. Neboder širokog oblika i visine 16 katova (P+16) izvodi se prema projektu arhitekta Igora Franića, autora Muzeja suvremene umjetnosti, a izvođač i investitor je tvrtka Zagrebgradnja.

Kompleks se sastoji od stambenog nebodera (P+16) i niže poslovne zgrade izdužena oblika (P+3). Investicija je vrijedna 30 milijuna eura.

POGLED

- U stambenom neboderu u prizemlju su predviđeni poslovni prostori, a na katovima 140 stanova. U poslovnoj zgradi u prizemlju će biti prostori trgovačke i uslužne namjene, a na katovima uredski prostori. Ispod kompleksa nalaze se garaže i parkirna mjesta u dva nivoa - kaže Marija Trepšić, inženjerka građevine koja je voditelj Odjela prodaje Zagrebgradnje.

Stambeni neboder tlocrtno je pravokutnog oblika, duža os u smjeru istok-zapad. U prizemlju je predviđen prostrani ulazni hol s mogućnošću osiguravanja prostora za portira i središnje smještenim vertikalnim komunikacijama - tri dizala i dva stubišta. Na većini etaža bit će smješteno po devet stanova. Stanovi su obiteljski i komforni, od 74 do 144 kvadrata, s većim loggiama od oko deset četvornih metara, što pridonosi atraktivnosti. Većina će imati prekrasan pogled na jug i jezero Jarun ili na sjeverni dio grada, što je jedna od prednosti visokih zgrada.

Stanovi će, prema najavama Zagrebgradnje, biti opremljeni kvalitetnom opremom, imati podno grijanje te ugrađene dizalice topline - sustav grijanja i hlađenja koji se smatra energetski najučinkovitijim. Predviđeni energetski razred zgrade je “A”.

URBANISTIČKI PLAN

- Vanjska stolarija aluminij-drvo i ugradnja dizalica topline su novitet u odnosu na stanove koje smo dosad gradili. Cijene stanova iznose od 2000 do 2200 eura za kvadrat, što ovisi o orijentaciji stana. Nema razlike u cijeni stanova po katovima od četvrtog do 16. kata. Najveća je potražnja za stanovima najbolje orijentacije i za stanove na višim katovima - kaže Marija Trepšić.

U krugovima trgovaca nekretninama poznato je da stanove na višim katovima, recimo u neboderima arhitekta Jelineka iz 80-ih godina u Veslačkoj ulici, traže mlade obitelji. Visina buduće zgade na Vrbanima i urbanistički parametri uvjetovani su urbanističkim planom Vrbani III (UPU), donesenim prije desetak godina. Za zgradu je proveden arhitektonsko-urbanistički natječaj. Nositelj izrade projektne dokumentacije je Studio za arhitekturu arhitekta Igora Franića, koji nam je objasnio i zašto već dugo nema novih stambenih nebodera.

ODLUKE

- Prema GUP-u Zagreba ne mogu se graditi stambeni neboderi, samo stambene zgrade do osam katova, osim ako su predviđeni unutar donesenog urbanističkog plana, koji ovo naselje ima. Poslovno-stambeni centar Vrbani III nalazi se, u skladu s UPU-om, na zapadnoj granici naselja te predstavlja kvalitetan i naglašen završetak projektirane urbane strukture suvremenoga gradskog stambenog susjedstva - kaže Igor Franić.

Nekoliko je odluka koje su utjecale na koncept gradnje.

- Prilikom organizacije stanova težilo se ideji da se pojedini stambeni prostor formira u tlocrtnom obliku koji se odmiče od pravilnog, kompaktnog kvadrata ili pravokutnika. Tako tlocrti svih stanova dobivaju razvedeni oblik, najčešće kao slovo L. Time se ostvaruje veća prostornost stambenog prostora, stanovi obuhvaćaju i dio otvorenog prostora te takva kompozicija rezultira različitim perspektivama unutar svakog pojedinačnog stana. Stambene jedinice izgledaju veće - objašnjava Igor Franić.

Vertikalni, stambeni dio građevine, bez obzira na visinu od 17 nadzemnih etaža, zbog svoje tlocrtne dimenzije - 1000 četvornih metara pojedine etaže - nema oblik elegantne vertikale, klasičnog nebodera. Stanovi su organizirani tako da su spavaće sobe dio kompaktnog volumena objekta, a dnevni boravci su izbačeni, izvučeni prema fasadi, poput tipičnih erkera u Donjem gradu. Ovi suvremeni erkeri dnevnih boravaka su veći, kvadratični, izdvojeni od osnovnog volumena te uz samu fasadu formiraju izdužene tanke vertikale.

- Umjesto jednog nebodera, dobivamo puno vertikala, zanimljivu strukturu koja s otvorenim prostorima stana, loggiama, postaje glavni oblikovni element: pretvaraju stambeni toranj u skup vertikala, formirajući novu urbanu sliku suvremenog zagrebačkog naselja, uz novu produženu Vrapčansku ulicu - govori Franić.

FASADA

Ulaz u stambeni dio nalazit će se sa sjeverne strane. Niži dio zgrade, poslovni dio, izveden je kao logičan nastavak ranije faze zgrade na južnoj strani. Fasada toga dijela projektirana je ventiliranim sustavom s elementima od opeke. Prizemlje stambenog dijela također je predviđeno od opekarskih elemenata. Ista vrsta fasadnih elemenata predviđena je i na bočnim stranicama stambenog tornja, opisuje Franić, dok su južna i sjeverna fasada, s ciljem naglašavanja crvene boje opeke, projektirane u kvalitetnoj žbuci tamne boje s elementima velikih staklenih stijena koje se otvaraju prema terasama, osiguravajući pogled prema Jarunskom jezeru ili Sljemenu na sjeveru.

U naselju Vrbani III od 2004. godine Zagrebgradnja je sagradila 1892 stana, odnosno 40 stambeno-poslovnih zgrada. U naselju su novosagrađena osnovna škola i dječji vrtić. Dovršetak kompleksa planiran je za kraj ove godine i time završava stambena gradnja u ovom naselju.

Foto: Srđan Vrančić/Hanza Media