NALJEPŠI DVORCI KARLOVAČKE REGIJE Istražili smo središnju hrvatsku regiju i pronašli izlete za pamćenje

Ako u obilazak karlovačkih dvoraca i utvrda krenete kao "kulturni turist" i zamislite to kao putovanje kroz povijest kojim ćete doznati puno zanimljivih detalja iz prošlosti gradina o kojima ćete pričati unucima, radije ostanite doma i guglajte. Od 16 dvoraca i utvrda na području Karlovačke županije samo ih je tri privedeno kakvoj-takvoj svrsi (Dubovac, Ozalj, Ogulin), dok su ostali u raznim fazama spore obnove ili su predani zubu vremena.

No, dovoljno je samo malo smanjiti očekivanja i vaš jednodnevni obiteljski izlet (ako idete autom) ili vikend-odmor (ako ste se odlučili za bicikle), uz malo mašte i puno pozitive, mogao bi se pretvoriti u pravu obiteljsku pustolovinu. Jedan nekišni i nehladni proljetni vikend, uz dozu magle za malo romantike, baš je dobar za to. Svakako imajte na umu da su u tim građevinama nekad živjeli hrvatski velikaši te jedni druge posjećivali konjskim zapregama putevima kojima ćete vi proći, kao i da su baš tim mjestima marširali turski osvajači u svojim pokušajima da osvoje Beč i pokore zapadnu Europu.

Prvo dođite u Karlovac, šesterokraku renesansnu utvrdu koja je Osmanlijama ulaz u grad branila zemljanim bastionima i bedemima od balvana koji su kasnije prerasli u kamene zidine, a prilaz im je bio onemogućen puštanjem vode iz Kupe u opkop dubok šest metara. Od njegove gradnje 1579. godine do 1672. Turci su ga udarali devet puta, ali ga nijednom nisu probili. Postoji legenda koja kaže da tome nisu pridonijele samo čvrste zidine i srčani Karlovčani već i turske lubanje koje su ugrađene u same temelje tvrđave koju je gradio Karlo II. Habsburški.

Kako bilo, Zvijezda je zadržala svoj oblik, u šančevima oko zidina danas su parkovi. Na mjestu gdje su se vjenčali Ana Katarina Frankopan i Petar Zrinski prije 375 godina, danas je gradski muzej. Zavirite unutra, pa produžite koji kilometar dalje, do Dubovca, gradine koja se izdigla nad Karlovcem, ili bolje rečeno, grad je nastao ispod nje. Desetljećima se traži prava namjena ovog prostora, i negdje je između kulturne i ugostiteljske, ali nikako da zaživi turistički. S vidikovca su nekada gledali Zrinski i Frankopani, a kao ni Karlovac, turski ga osvajači nikada nisu osvojili.

Odavde krenite prema Rijeci starom Karolinom, prvom cestovnom poveznicom panonskog i jadranskog područja, koju je u promet pustio car Karlo VI. te hrvatski Kralj Karlo III. po kojemu je nazvana. Od njenih 105,6 kilometara iskoristite za početak samo osam, preko brežuljaka i lijepih vidikovaca. Bit će dovoljno do Novigrada na Dobri. On je samo ruševina u ranoj fazi obnove, ali vrijedi doći makar zbog pogleda na prekrasan kanjon rijeke Dobre s jedne od obnovljenih kula.

Ovaj je dvorac bio jedno od sjedišta poznate urote Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana protiv Habsburgovaca. Sagrađen je između 12. i 14. stoljeća, prvo je bio u posjedu Frankopana, a poslije je promijenio mnogo vlasnika, sve dok ga nisu spalili partizani 1944. godine.

Sa stijene na kojoj je sagrađen, ako pogledate desno vidjet ćete vijadukt autoceste A1, a ako okrenete glavu lijevo vidjet ćete stari kameni mosti preko Dobre, remek-djelo graditeljstva, nastao od klesanih kamenih blokova u 18. stoljeću kao vrlo važan dio Karoline. Istim putem idite dalje, do Bosiljeva će vam trebati deset minuta autom. Kako budete prilazili dvorcu, imat ćete osjećaj da u njemu spava Trnoružica. On je sačuvao svoje zidine, ali ih, godinama netaknute, polako preuzima šuma.

Ovaj stari grad sigurno je najbajkovitiji na ovoj našoj ruti, a vjerojatno je i turistički najpotentniji, no zbog neriješenih vlasničkih odnosa on je godinama samo - uspavana ljepotica. Tijekom godina je više puta mijenjao oblik zbog dogradnji, najstariji dio je trokatna četverokutna branič-kula, koja je služila kao tamnica i stražarnica. Očito je bila funkcionalna jer ni ovaj stari grad nikada nisu osvojili Turci. Velikaška obitelj Frankopan izabrala je ovaj dvorac za život, nekoliko njihovih generacija ovdje je živjelo 200 godine, sve do urote, nakon koje je opljačkan i godinama zapravo devastiran.

Iz Bosiljeva krenite prema Ribniku, predlažemo da dio puta obavite starom Lujzijanom preko Netretića i doći ćete do vrijedne srednjovjekovne utvrde, koju ćete moći upoznati, nažalost, samo izvana. Vrijedni spomenik graditeljstva jedan je od naših rijetkih Wasserburgova, u slučaju opasnosti nekada su zatvarali korito potoka, pa bi se oko utvrde stvaralo jezero.

Ako ne zbog knezova Babonića i bana Mikca, koji su ga držali kao feudalni posjed, te Frankopana u čije vrijeme je postao ovakvim, onda ga posjetite da vidite gdje je sniman reality show RTL Televizije "Anno: Ljeta gospodnjeg 925".

Ozalj odavde nije daleko, možda desetak minuta. Izvio se na stijeni ponad Kupe. U njega možete ući, i poput karlovačkog Dubovca, razgledati ga iznutra. Ima turističku namjenu, a unutra je i zavičajni muzej. Nekada je to bila palača Zrinskih, sagradio ga je Nikola Šubić Zrinski, vidjet ćete to po natpisu uklesanom na ulazu "NICO.CO.ZR.1556" (Nicolaus comes Zriniensis 1556. - Nikola grof Zrinski 1556). U ovom povijesnom zdanju živjeli su Nikola, Petar i Katarina Zrinski, te Fran Krsto Frankopan, snažne i važne ličnosti hrvatske povijesti.

Vrijedilo bi poći Jozefinom, povijesnim putem koji je spajao Karlovac i Senj, pa kod Josipdola skrenuti do Ogulina i posjetiti njihov Frankopanski kaštel u središtu mjesta i iznad samog Đulinog ponora. No, to je ipak dalje putovanje od 50-ak kilometara, a isto toliko vam treba do Slunja gdje ćete moći vidjeti njihov stari grad u obnovi. Nije toliko atraktivan da bi bio odredište, ali može biti sjajna nadogradnja izletu na prekrasne Rastoke.

Izvor: Magazin Like!

Foto: Robert Fajt/Hanza Media