Valentini Kuzmić ovih dana stalno zvoni telefon. Svi je žele pitati nešto o gorućoj temi o kojoj ona puno zna - hrastovim stjenicama koje se nalaze gotovo na svakom koraku i rade probleme. Gotovo su prozirne, a ubod im je peckav i neugodan. "Napadaju" ljude u šetnji, u vožnji biciklom ili za boravka na terasi.
Valentina radi u području zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije. Dugogodišnji je volonter u zelenom sektoru, gdje radi na promicanju održivih praksi i ekoloških inicijativa. Profesionalno, radi u sektoru obnovljivih izvora energije te je zadrugar u Zelenoj energetskoj zadruzi. Strast prema volontiranju usmjerila ju je na organizaciju događaja, pa je nedavno pokrenula vlastiti biznis za organizaciju održivih događaja pod nazivom Eventina - Sustainable Event Management.
- Kroz svoj posao želim omogućiti tvrtkama, organizacijama i pojedincima da svoje događaje organiziraju na ekološki osviješten način, s naglaskom na smanjenje otpada i promicanje zero waste praksi. Ti događaji su konferencije, team building, projektni sastanci, koncerti, festivali, vjenčanja i sva ostala događanja. Osim profesionalnog angažmana, aktivna sam i u raznim udrugama i projektima koji promiču održivost i zaštitu okoliša. Da ne pričam samo o poslu, privatno sam aktivna u prirodi, volim planinarenje, penjanje, bouldering, ferate, vožnje biciklom, duge šetnje sa psom, branje gljiva i sve što spada pod aktivan način života - priča Valentina koja o napastima s početka teksta zna jako puno. Naime, njezin diplomski rad bio je baš na temu hrastovih mrežastih stjenica, a na tu ideju je, kaže, došla već po samom upisu diplomskog studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
- Ideja je došla spontano dok sam sjedila na kavi i intenzivno osjećala ubode stjenica, tada nisam ništa znala o njima i odlučila sam istražiti sve što je dostupno u literaturi i na internetu. Vodilo me vlastito iskustvo i znatiželja - govori Valentina Kuzmić i otkriva kako stjenice ljude najviše grizu kad je jako vruće jer im se znoj na našoj koži čini kao da je sok na listu. Naime, one imaju usni ustroj prilagođen bodenju i sisanju pomoću kojeg crpe sokove iz lišća, a ne za ugrize ili ubode ljudske kože.
- Problem mrežastih stjenica postaje sve veći u Hrvatskoj zbog nekoliko razloga. Prvo, ove stjenice, uključujući plataninu (Corythucha ciliata) i hrastovu mrežastu stjenicu (Corythucha arcuata), u Hrvatskoj nemaju prirodnog neprijatelja, što im omogućuje nekontrolirano razmnožavanje. Klimatske promjene i porast temperatura također doprinose njihovom širenju i aktivaciji, jer im topliji uvjeti odgovaraju. Sve češće ih ljudi nalaze na odjeći i u domovima, što dodatno povećava svijest o njihovoj prisutnosti - objašnjava Valentina.
Inače, prema definiciji - mrežaste stjenice su mali insekti iz porodice Tingidae, poznati po karakterističnom mrežastom uzorku na leđima. Porijeklom su iz Sjeverne Amerike, ali su se proširile u mnoge dijelove svijeta, uključujući Europu. Odrasle jedinke su dugačke oko 3 do 4 mm, imaju prozirna krila i mrežastu strukturu na tijelu. Hrane se sokovima biljaka, najčešće lišćem drveća poput platana i hrasta.
Valentinu smo upitali kako prepoznati ugrize stjenica? Koji su simptomi?
- Ugrizi mrežastih stjenica mogu izazvati crvenilo, svrbež i male kvržice na koži. Simptomi su slični onima kod ugriza drugih insekata, poput komaraca, te mogu uključivati lokaliziranu upalu i iritaciju. Ugrizi obično nisu opasni, ali mogu biti neugodni, posebno kod osoba s osjetljivijom kožom ili alergijskim reakcijama. No, ugriz može uzrokovati nelagodu, svrbež i blagu upalu. Kod osjetljivijih osoba može doći do jačih reakcija, uključujući alergijske reakcije. Međutim, za razliku od nekih drugih insekata, mrežaste stjenice ne prenose ozbiljne bolesti. Najgore posljedice ugriza mrežastih stjenica obično uključuju intenzivan svrbež i alergijske reakcije kod osjetljivih osoba. U rijetkim slučajevima, može doći do sekundarnih infekcija zbog češanja ugrizenih mjesta, a osobe s vrlo osjetljivom kožom mogu razviti ozbiljne dermatološke probleme koji zahtijevaju medicinsku intervenciju - tvrdi Valentina i nastavlja kako se ubodi mrežastih stjenica mogu liječiti korištenjem eteričnih ulja poput lavande koja ima umirujuće djelovanje. Također, kreme s antihistaminicima ili hidrokortizonom mogu pomoći u smanjenju svrbeža i upale. Važno je izbjegavati češanje kako bi se spriječile sekundarne infekcije.
Inače, mrežaste stjenice, uključujući plataninu i hrastovu mrežastu stjenicu, najviše se nalaze u urbanim sredinama gdje ima puno drveća, posebno platana i hrasta. Najčešće su prisutne u parkovima, vrtovima i šumovitim područjima. Mjesta koja nemaju mnogo drveća i vegetacije obično su sigurnija od prisutnosti stjenica. Najsigurniji su prostori bez gustih nasada i visokog zelenila, poput urbanih centara s malo zelenih površina. Više možete saznati na Valentininom blogu institutzeleni.wordpress.com/2022/06/03/mrezaste-stjenice/.
