Zakon o obnovi predviđa da se obnove nelegalne zgrade, a država će ih legalizirati

Temeljni problem sporosti obnove je nezainteresiranost vlasnika. Iz čega proizlazi pitanje - može li se obnova provesti bez njihove odluke ili ne? Odgovor je da se i mimo vlasnika i njihovih odluka zakonski obnova može odvijati - rekao je pravnik Marko Baretić, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na nedavnoj konferenciji u sklopu sajma ArhiBau, u svom predavanju "Imovinsko-pravni aspekti modela obnove", koja se bavila obnovom nakon potresa u Zagrebu.

Govorio je o "vječnom" problemu, situacijama kad dio stanara zgrade ne želi uređenje ili obnovu objekta u kojem su suvlasnici.

- Vlasništvo je svetinja, često čujemo takve izjave. Međutim, isto tako Ustav propisuje da vlasništvo obvezuje i da su vlasnici dužni pridonositi općem dobru, što uključuje i njihovu dužnost da održavaju svoje nekretnine, dužnost koja je propisana ne samo Zakonom o vlasništvu, već i Zakonom o gradnji, Zakonom o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara - kaže Baretić.

Također, problem je i što se zakoni često ne provode.

BORIS KOVAČEV/CROPIX

Privremeni skrbnik

- Zakon o vlasništvu, recimo, dozvoljava da gradonačelnik ili općinski načelnik uspostavi privremeno upravljanje nekom nekretninom, ako se ona ne održava, ako je opasna i zbog sličnih razloga. I Zakon o građevinskoj inspekciji omogućuje mnogo toga što se u praksi ne provodi - istaknuo je Baretić.

Zapitao je i koliko se koristi odredba Zakon o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara koja nalaže postavljanje privremenog skrbnika nekretnini koja je spomenik kulture ako ona nije održavana i koja dopušta i mogućnost izvlaštenja. Koliko je bilo poznato okupljenima, ta se odredba zakona dosad primijenila samo jednom! Govorio je i o novom Zakonu o obnovi, odnosno o pojedinim stavkama.

Marko Baretić, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu

Korana Sutlić

- Zakon o obnovi predviđa da se obnove nelegalne zgrade stradale u potresu, a država će ih potom legalizirati - to, prema nekim komentarima iznesenima tijekom javne rasprave o izmjenama zakona, predstavlja sumrak našeg zakonodavstva i nije dobra poruka za budućnost - smatra pravnik Baretić. Naime, istaknuo je Baretić, u javnoj su se raspravi o zakonu navodili primjeri bespravne uzurpacije dijela građevine, konkretno tavana, što će sada ne samo biti obnovljeno državnim novcima nego i legalizirano mimo volje vlasnika nekretnine.

Primjer iz Italije

Ako ćemo samo mijenjati zakone, dodaje on, a ne i naš odnos prema vlasništvu i također ako vlasti ne počnu provoditi ono što se može prema zakonu, i česte promjene zakona su uzaludne.

- Vlasti bi trebale donositi i nepopularne poteze - ističe Baretić.

Objasnio je da, primjerice, prema postojećim zakonima oni koji vode Zagreb imaju pravo srušiti zgradu u Petrinjskoj ulici, opasnu ruševinu na uglu s Đorđićevom, koja je postala simbol zagrebačkog potresa. Zakonski nema razloga za čekanje.

Kao dobar primjer za stimulaciju održavanja nekretnina naveden je porez na nekretnine u Italiji, koji se provodi tako da su ga oni koji brinu i njeguju svoje kuće i zgrade - oslobođeni. Tako ljudi mnogo više ulažu u ovakvu vrstu svoju imovine. Kod nas su, pak, svi pokušaji uvođenja ovog zakona uvijek od javnosti bili uglavnom osuđeni, pa bi onda i političari od tog "nepopularnog" poreza brzo odustali.