Jeste li znali da je London je šuma? Ovo mislimo doslovno. Više od petine kapitala čini drveće.London je grad koji neprestano raste i širi se i iako se čini da su kule od stakla, čelika i betona jedino što tu izrasta, istina je nešto drugačija. London je grad je prepun drveća. Prema definiciji Ujedinjenih naroda koja kaže da je šuma bilo gdje gdje je najmanje 20 posto stabala, London se može pohvaliti s respektabilnih 21 posto, prenosi Time Out.
Dodatno objašnjenje donosi da UN navodi da šuma ima ‘zemlju koja se proteže na više od 0,5 hektara sa stablima višim od 5 metara i pokrivenošću krošnjama na više od 10 posto. Preko 40 posto javnog zemljišta u Londonu čine zelene površine koje se rasprostiru na 14.164 hektara. Međutim, to uključuje samo javno zemljište, kada se još i privatna pribroje tome brojka je znatno veća.
Prema portalu Time Out u Londonu postoji ogromnih 8,4 milijuna stabala, gotovo jedno za svakog od nas stanovnika. Vratite se nekoliko stoljeća unatrag i vidjet ćete da je London bio mnogo manji grad okružen seoskim krajolikom, uključujući i velika šumska područja. Great North Wood u južnom Londonu (razlog za nazive mjesta poput Norwood i Forest Hill) nekoć se protezao od Croydona do Deptforda. Sadašnja zračna luka Heathrow bila je maleni kutak u krajoliku drveća, trave i vrijeska koji se protezao od Hounslowa do Hillingdona. Dragocjeni džepovi ove drevne šume još uvijek postoje: Highgate, Queens i Coldfall Woods u sjevernom Londonu; Sydenham Hill, Oxleas i Lesnes Abbey na jugu. Svi se mogu pohvaliti starim, kvrgavim i karakternim stablima; hrastovi, grab...
Ipak nije samo stvarna šuma ono što London čini šumom; to je i sve ostalo. Za razliku od nekih drugih gradova – Pariza, na primjer – London ima bogatstvo drveća i zelenila u samom srcu metropole. Razmislite o Hyde Parku ili Regent‘s Parku za početak. Ili Hampstead Heathu, Richmond Parku i Clapham Commonu koji su dalje prema rubovima grada. Tu su zatim zemljišta oko imanja, privatni vrtovi, legendarni londonski trgovi, 900 000 uličnih stabala i ‘rubovi‘ kod željezničkih nasipa i cesta. Zapravo, nevjerojatnih 47 posto ovog grada čine zelene i plave površine.
Biljke koje čine londonsku urbanu šumu su važne. Drveće upija onečišćenje: dušikovi oksidi, amonijak i sumporni dioksid apsorbiraju se kroz lišće, koru i korijenje (što je važno za grad koji je preplavljen toksičnim razinama te tvari). Oni su također borci protiv globalnog zatopljenja, apsorbirajući ugljični dioksid i pretvarajući ga u ugljik.
Kako prenosi portal svaka londonska četvrt ima odjel odgovoran za drveće u svojim parkovima i na svojim ulicama. Neki rade bolji posao od drugih. ‘Uvijek tražimo mjesta za sadnju više drveća‘, kaže Greg Packman, urbani šumar koji radi u najgušće naseljenoj četvrti Londona. Njegov posao uključuje održavanje postojećih stabala kao i sadnju novih. Packman želi da i stanovnici igraju aktivnu ulogu. ‘Potrebno je više prilika da se javnost uključi u brigu o stablima‘, kaže on, ‘ako ozbiljno namjeravamo povećati njihov broj.‘
Xanthe Mosley, iz Street Trees for Living, koja sadi drveće na mjestima uz cestu diljem Lewishama, slaže se. Kaže: "Prioritet nam je nagovoriti ljude da zalijevaju mlada stabla ljeti." Street Trees for Living ima zavidnu evidenciju kada je riječ o njegovanju sadnica: samo 5 posto o kojima se brine ne uspije.
Dakle, zapamtite: od malog zelenila ispred vašeg stana do divljeg šumskog dijela, održavanje prirode diljem grada čini masivan, uspješan ekosustav koji pomaže održati živote. Svi bismo se trebali ugledati na London.
