Danska arhitektura u funkciji građana

Proteklih dana sve je bilo u znaku Danske. Margareta II., kći kralja Fridrika IX. iz dinastije Schleswig-Holstein-Soenderburg-Gluecksburg, i njezin suprug princ Henrik ovaj su tjedan boravili u državnom posjetu Hrvatskoj, tijekom kojeg su sudjelovali na nizu političkih, poduzetničkih, znanstvenih i kulturnih događanja. Nas su, logično, najviše zanimala ona događanja koja se tiču urbanizma, arhitekture i dizajna, ne bi li prepoznali i primijenili suvremena rješenja za urbane transformacije koje Hrvatskoj tek predstoje. Za to se pobrinula Hrvatska komora arhitekata.

Naime, posjet danskog kraljevnog para bio je savršen povod za proslavu jubileja Hrvatske komore arhitekata (5. godišnjica samostalnog rada, 16. godišnjica Komore u modernom smislu te 136. obljetnica institucionalnog organiziranja arhitektonske struke u Hrvatskoj), ali istodobno i za usporedbu danske i hrvatske arhitektonske politike. Tom prigodom u suradnji s Danskom agencijom za kulturu i Udruženjem arhitekata Danske u Gliptoteci je otvorena izložba “Kako smo živjeli – Danska arhitektura između 1945. – 1975.”, dok je na Arhitetonskom fakultetu u Zagrebu održan Dansko-hrvatski simpozij “Preobrazbe”.

Na simpoziju su danski i hrvatski arhitekti prezentirali neke značajnije projekte urbane rekonstrukcije i regeneracije, a predstavljena je danska arhitektonska politika koja transformira živote ljudi nabolje. U to smo se i sami uvjerili još pretprošli tjedan, kada smo dobili jedinstvenu priliku obići danske zanimljive, inovativne i održive arhitektonske projekte. Dojmovi?

Turistička atrakcija

Zamislite stambeno-poslovnu zgradu u obliku broja osam, u kojoj se čak do posljednjeg, desetog, kata možete dovesti biciklom. Da, ostvarivo je i upravo je jedan od takvih kompleksa niknuo u prosincu 2010. na vanjskom rubu danske prijestolnice, Kopenhagena. Iza 8 Housea, prepoznatljivog projekta u četvrti Ørestad koji se s vremenom prometnuo u svojevrsnu turističku atrakciju zbog čega pri njezinu obilasku svako malo nailazite na obavijesti da je “fotografiranje i snimanje dopušteno samo tijekom radnog vremena”, stoji renomirana danska arhitektonska tvrtka Bjarke Ingels Group, poznata i pod kraticom BIG.

Projekt je vrijedan 73 milijuna eura, gradnja je počela 2007., ali ni novac, ni vrijeme, čini se, nisu uloženi uzalud – u kompleksu nema nijednog praznog stana, uvjeravaju nas predstavnici BIG-a. – Cilj nam je bio ponuditi ideju arhitekture po cijeni koja nije previsoka – objasnila nam je Hulda Hallgrímsdóttir, koordinatorica za poslovni razvoj u BIG-u, tijekom obilaska kompleksa, uoči državnog posjeta danske kraljice Margarete II. i princa Henrika Hrvatskoj. Osim neobična oblika, jer iz ptičje perspektive izgleda kao broj osam sa specifičnim čvorom u sredini, jedan od najprepoznatljivijih elemenata 8 Housea su zeleni krovovi.

Uredi su na nižim razinama, a stanovi na višim. Zbog uzdignutih dijelova zdanja svi imaju svjetla

– U 8 Houseu ima 17 tisuća četvornih metara zelenih krovova koji su postavljeni kako bi odavali dojam produžetka velikog parka uz koji se zgrada nalazi, odnosno kako bismo zadržali kontinuitet s obzirom na okoliš – rekla je Hulda Hallgrímsdóttir te dodala da krovovi prekriveni travom, osim vizualne funkcije, imaju i održivu komponentu. – Oni sprečavaju da se zgrada pregrije i na taj je način rashlađuju – objasnila je koordinatorica u BIG-u. Zbog specifična oblika, upotpunjenog ravnim linijama i mnoštvom staklenih površina, idejni tvorci 8 Housea imali su velike mogućnosti igrati se različitim tipovima stanova.

U kompleksu postoje tri vrste stambenih prostora, veličine od 50 do 250 četvornih metara: “obični stanovi”, tzv. town houses, odnosno urbane kućice – stanovi s malim dvorištem i zelenilom u produžetku, te, na kraju, penthausi. Stanovi, njih ukupno 475, nerijetko su dvoetažni, no, naravno, tu je i niz zajedničkih prostorija koje stanari mogu koristiti za različite funkcije, kao i poslovni i prodajni prostori, uklopljeni u niže razine kompleksa jer, za razliku od stambenog prostora, ne zahtijevaju nužno puno prirodnog svjetla. Takvom kombinacijom stanova, kažu, uspjeli su privući najrazličitije strukture ljudi – od samaca do obitelji s djecom i starijih osoba.

‘Blizanac’ u New Yorku

Osim samih stanova, od kojih “urbane kućice” imaju izlaz na popločeni put, odnosno promenadu kojom se biciklom ili invalidskim kolicima može doći sve do posljednjeg kata kompleksa, 8 House, koji se proteže na ukupno 60 tisuća četvornih metara, u svom sastavu ima i niz drugih sadržaja: veliki kafić s vanjske strane zdanja, dva zelena parka unutar samog objekta (u jednom od njih se nalazi i vrtić), dječje igralište i, naravno, veliko parkiralište za bicikle.

U 8 Houseu je provedeno specifično rješenje gradnje – sjeveroistočni kut zgrade je izdignut, a jugozapadni spuš-ten – pa u dvorište i stanove koji gledaju u njega ulazi svjetlo, ali i svježi zrak. – Imamo niz različitih programa: poslovne prostore i urede te nekoliko različitih tipova stambenih prostora. Radi se o vrlo velikom kompleksu i, može se reći, o trodimenzionalnom susjedstvu, četvrti.

Programi su smješteni horizontalno, jedan na drugi, s uredima i poslovnim prostorima na dnu te stanovima u gornjim dijelovima kompleksa, dok smo specifičnim oblikom zgrade maksimizirali količinu svjetla – objasnila je Hulda Hallgrímsdóttir i dodala da će stanari, s obzirom na to da se 8 House nalazi uz prirodni rezervat Kalvebod Faelled, zauvijek moći uživati u istom pogledu.

Hoće li negdje diljem svijeta ubrzo niknuti neko novo zdanje nalik na 8 House? Da, ističu u BIG-u, i to u New Yorku gdje rade na projektu zgrade pod imenom West 57. Bit će to, uvjerava nas glasnogovornica BIG-a Daria Pahhota, jedinstven projekt u toj metropoli. – Bit će otprilike iste veličine kao i 8 House, a kombinirat će tradicionalnu gradnju s dvorištem kakva nam je znana iz Europe s neboderima kakve imaju u Sjedinjenim Državama – opisala je Pahhota.

Pišu: Martina Hrupić i Jelena Kovačević

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!