Desire Harauzek podrijetlom je iz Makarske, a već devet godina živi u Stockholmu u Švedskoj sa svoje dvije djevojčice Evelyn (10) i Bellom (7). Kao i u Hrvatskoj, Božić je jedan od najvažnijih blagdana u Švedskoj, ali se slavi na različite načine, s različitim tradicijama i običajima.
"Dok mi hrvatska tradicija Božića budi uspomene na miris sarmi i fritula (a ne marinirane haringe, koje, budimo iskreni, nisu baš moj izbor!), švedski božićni interijer osvojio me svojim minimalističkim šarmom i prirodnim materijalima", kaže nam na samom početku Desire.
Osim samog Božića, od Desire doznajemo da u blagdansko vrijeme postoji još jedna divna švedska tradicija, a to je proslava blagdana svete Lucije. Lucijina noć slavi se 13. prosinca i tada se organiziraju procesije s djevojčicama odjevenim u bijele haljine i sa svijećama na glavi, što simbolizira dolazak svjetlosti u tamnom zimskom razdoblju. Svijeće i svjetlosni ukrasi velik su dio švedske božićne tradicije zato što na području Stockholma tijekom zimskih mjeseci ima samo pet-šest sati dnevnog svjetla, za razliku od ljetnih mjeseci kad ga ima i do 18 sati. Sva ta prozorska svjetla i lampice koje obasjavaju Švedsku u ovim tamnim zimskim mjesecima stvaraju bajkovit ugođaj.
"Zanimljivo je da se u Švedskoj pokloni otvaraju na Julafton, Badnjak, 24. prosinca. To je dan kad ljudi čestitaju jedni drugima i okupi se cijela obitelj na božićnu večeru, poznatu kao Julbord, koja uključuje razna tradicionalna jela poput mesnih okruglica, dimljenog lososa, mariniranih haringa, pečenih krumpira i slatkih kolača kao što su pepparkakor (kolačići s đumbirom) te se razmjenjuju i otvaraju pokloni. No, kada dođe do božićne večere, priznajem, često poželim da je na stolu više od Julbord specijaliteta i da te mirise zamijenim mirisom domaćih kolača i pečenke. Iako volim švedski minimalistički pristup dekoriranju, srce mi ipak kuca za bogatim i živopisnim hrvatskim blagdanskim jelima. Moji prijatelji iz Švedske koji su probali hrvatsku hranu često kažu da je iznimno ukusna i rado je hvale. I moj dečko, koji je iz Hong Konga, uživa u našim tradicionalnim jelima, a ja volim isprobavati delicije koje on priprema. Tako, iako smo u našem domu rado prihvatili švedske tradicije u dekoriranju, kad je riječ o hrani, ostajemo vjerni hrvatskim običajima", ističe Desire.
Osim tradicije hrane i slavlja, postoje i poneke razlike u dekoriranju. U Švedskoj je uobičajeno koristiti mnogo svjetla i lampica, posebno na prozorima. Prozorska svjetla, svjetlosne girlande i božićne lampice stvaraju toplu i svijetlu atmosferu. Također, švedski božićni dekor često se odlikuje minimalizmom i jednostavnošću. U dekoracijama se koriste prirodni materijali kao što su drvo i lan, a boje su suptilnije i neutralnije.
"Moje djevojčice i ja često ukrašavamo božićno drvce paprenjacima, papirnatim zvjezdicama i glinenim ukrasima koje same izradimo i jako volimo zajedno peći i ukrašavati torte. Na kraju krajeva, svaka kultura ima svoje blagodati, pa se trudim spojiti najbolje iz oba svijeta. Kad sve zbrojim, u životu s mojim kćerkicama spoj tradicija je ono što ga čini posebnim", zaključuje Desire.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....