„Kad ste se zadnji put dobro naspavali?“
Mnogi od nas bi na ovo pitanje imali svakojake odgovore. Jedni bi s ponosom rekli „baš prošlu noć“, drugi bi stali, razmislili i izustili „na godišnjem odmoru“, dok bi se treći samo slatko (i pomalo ironično) nasmijali jer „naspavati se“ u njihovom rječniku ne postoji.
Slično pitanje dobili smo kada smo jednog lijepog jutra, umjesto u redakciju, zakoračili u robnu kuću IKEA. Tamo su nas čekali udobni kreveti sa šarenom, veselom posteljinom, mekanim jastucima i udobnim papučama. Takav odličan početak dana bio je još bolji zbog činjenice da smo „na posao“ svi došli u – pidžamama.
Nakon početnog opuštanja, uslijedio je realističan pogled na spavanje i san koji su nam predstavili voditelji eventa Ivan Šarić i Korana Gvozdić.
Glavni krivci
Prema Life at Home reportu tvrtke IKEA, istraživanju o životu kod kuće, 55 posto ispitanika smatra da je spavanje najvažnija aktivnost za dobrobit kod kuće. Unatoč tome što je dobro poznato da nam kvalitetno spavanje pomaže donositi bolje odluke i čini nas produktivnijima, sretnijima i zdravijima, jedna od dvije odrasle osobe izražava nezadovoljstvo svojim snom, što negativno utječe na njihovu svakodnevnu funkcionalnost i radni učinak.
Osim toga, prema istraživanju tvrtke IKEA o navikama spavanja u Jugoistočnoj Europi, pokazalo se da stanovnici Hrvatske spavaju kraće tijekom radnog tjedna, pri čemu 28 posto ispitanika spava manje od šest sati, uključujući devet posto onih koji spavaju manje od pet sati. Tijekom tjedna prosječno spavamo 6,9 sati, a vikendima 7,8 sati, dok nas većina odlazi spavati između 22 sata i ponoći. Četvrtina ispitanika iz Hrvatske ide spavati nakon ponoći, što odgovara prosjeku Jugoistočne Europe (24 posto).
U ovom istraživanju prepoznali su se i neki od nas u pidžamama usred robne kuće IKEA, posebice nakon postavljenog pitanja s početka teksta. Dok je tek nekolicina priznala da se gotovo uvijek kvalitetno naspava, više je bilo onih koji u tome rijetko ili uopće ne uspijevaju. Kad smo došli na pitanje što nas sprječava da se naspavamo, robnom kućom zaorio se smijeh jer smo si zapravo priznali ono što nas dugo muči. Većinom je to televizija, scrollanje po društvenim mrežama, briga o djeci, razmišljanje o egzistenciji ili pak fenomen sleep procrastination – namjerno odgađanje spavanja da bi dobili osjećaj kako više vremena posvećujemo sebi.
Naši odgovori nisu se bitno razlikovali od odgovora ispitanika IKEA istraživanja, koji su kao glavnu prepreku naveli brige, planiranje i previše razmišljanja prije spavanja (njih 34 posto). Njih 22 posto reklo je da su im glavni krivac za loš san elektronički uređaji, odnosno njihova povećana upotreba prije spavanja.
Šest trikova za bolji san
Stručnjaci tvrtke IKEA proveli su nas i kroz robnu kuću da nam pokažu rješenja kako možemo povećati kvalitetu sna i spavanja. Naime, IKEA je izuzetno posvećena pitanju poboljšanja kvalitete života kod kuće, a spavanje tu zauzima ključno mjesto. I stoga IKEA potiče na JOMO (joy of missing out), suprotnost od FOMO (fear of missing out) fenomena, koji kaže da bismo trebali uživati i u tome što propuštamo stvari oko nas te se posvećujemo kvalitetnom spavanju. Ispostavilo se da se gotovo polovica ispitanika povremeno boji da tijekom spavanja propušta događaje i iskustva, dok se kod svakog desetog ispitanika pokazuje da je taj osjećaj trajan.
Da bi se svatko od nas konačno naspavao, IKEA se fokusirala na šest konkretnih savjeta. Prvi na popisu je temperatura prostorije u kojoj spavamo. Ona igra važnu ulogu u kvaliteti sna, a idealna temperatura za spavanje je između 16 i 19 stupnjeva, dok IKEA savjetuje i sve između 13 i 20 stupnjeva, ovisno o osobnim sklonostima. Sve niže ili više od toga ometa nam san i budi nas.
Druga važna stavka je upravljanje kvalitetom zraka, odnosno da se dom i prostorija u kojoj spavamo čuvaju od onečišćenja. Uređaji poput ventilatora, klime i pročistača zraka mogu znatno unaprijediti kvalitetu zraka, a važno je i osigurati da zrak u spavaćoj sobi nije previše vlažan.
Još su dva važna okolišna faktora koji nas mogu ometati – buka i svjetlost. Stručnjaci tvrtke IKEA napominju da bi spavaća soba u idealnom slučaju trebala biti što tamnija, što – priznaju – nije uvijek lako postići. Oni koji nemaju ugrađene rolete mogu si pomoći gustim zavjesama, koje blokiraju prirodno svijetlo i gradsku rasvjetu, a pomoći mogu i maske za spavanje. Također, ometajuće zvukove mogu prigušiti teške zavjese, debeli tepisi i čepići za uši.
Ne manje bitno, soba u kojoj spavamo trebala bi biti što urednija. Sa što manje nereda u sobi povećavamo vjerojatnost da se dobro naspavamo. Uz nered, boje također mogu utjecati na naš um, pa se preporučuje da prevladavaju plava, žuta i zelena jer one najviše opuštaju. No, IKEA kaže da je u spavaćoj sobi dobro imati i boju koja nas usrećuje.
Kako odabrati madrac?
Ključno je imati i udoban krevet, a najvažniji je kvalitetni madrac prilagođen našem stilu spavanja i tijelu, kako bi ga što bolje mogao podržavati. Uz madrac je važna i prozračna posteljina od prirodnih vlakana, koja će pomoći u reguliranju optimalne temperature. Jastuci bi također trebali pružati optimalnu potporu vratu, što su nam i detaljno objasnili tijekom našeg posjeta robnoj kući IKEA.
Naime, na madracu dnevno provedemo trećinu dana, a kupujemo ga u pet minuta. IKEA kaže - ne činite ishitrenu odluku, već za odabir izdvojite barem sat ili dva. Lezite, isprobajte ga, a u tvrtki IKEA neće se ljutiti čak i ako na koji trenutak zaspite.
Tvrdoća madraca je bitna, no postoji mit da ljudi koji imaju problema s kralježnicom ili spavanjem trebaju tvrdi madrac. Bitnije je, kažu nam stručnjaci tvrtke IKEA, da se madrac određuje po tri ključna faktora – težini, obliku i karakteristikama tijela. Kada legnemo na madrac, trebali bismo u njega dijelom utonuti, a najbitnije je gledati da nam je kralježnica ravna. Najbolje je spavati na leđima jer tada nam je kralježnica najravnija, a kada ležimo, ne bi trebao biti prostor između vrata, ramena i jastuka, kao niti između pozadine koljena i madraca. U suprotnom, madrac je pretvrd. Ako pak spavamo na boku, savjet je da između koljena postavimo i neki tanji jastuk, kako nam se kosti koljena ne bi direktno dodirivale. Što se tiče materijala kojim je ispunjen madrac, biramo ga prema tome je li nam vruće ili hladno dok spavamo. Ako nam je vruće, bolje je odabrati opružni.
Na kraju druženja došli smo do zaključka da bismo i u redakciji D&D magazina trebali imati neku sofu ili kauč da malo prilegnemo nakon ručka. Malo se šalimo, naravno, no dolazak na posao u pidžamama s vremena na vrijeme i nije tako loša ideja!
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke IKEA.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....