A kaj se događa? Je li požar? - dobacila je stanarka četvrtog kata stambeno-poslovnog nebodera u Ozaljskoj, vjerojatno još pod dojmom nedavne buktinje u Trnskom, promatrajući kroz prozor okupljenu grupicu ljudi na platou koja nepomično gleda u 73 metra visoku zgradu. Svi smo je, priznajem, izignorirali i nastavili slušati povjesničarku umjetnosti Lidiju Butković Mićin, koja nam je opisivala kako je osmišljena i sagrađena ta trešnjevačka ljepotica, čiji projekt potpisuje arhitekt Slavko Jelinek, baš kao i neboder u Trnskom iz kojeg su spašavani ljudi i životinje.
Naša grupica okupljenih ljudi nije bila jedina na Trešnjevci. Duž Tratinske i Ozaljske na pojedinim su se punktovima tijekom cijelog dana formirale skupine, prateći dva crvena balona u obliku trešanja, kojima su bile obilježene brojne lokacije i lokali. Dio njih okupljao se prema dogovorenom programu čekajući obilazak spomenutog nebodera, ZET-ova spremišta na Ljubljanici, izložbe u Tehničkom muzeju Nikole Tesle ili u Muzeju Dražena Petrovića. Dio se i spontano okupljao, uživajući u glazbi, radionicama, čitanju pjesama, uličnim nastupima i glazbi.
Poljski putevi
Sva ta događanja bila su dio manifestacije pod nazivom Trešnjevka se budi u sklopu projekta Mapiranje Trešnjevke u organizaciji Centra za kulturu Trešnjevka, čiji je cilj oživiti žile kucavice cijelog kvarta. Naime, kao što je Ilica najvažnija ulica za centar grada, tako su Tratinska i Ozaljska za Trešnjevku. Povijest tih dviju ulica, govori nam Vanja Radovanović iz projekta Mapiranje Trešnjevke, seže vjerojatno još u 19. stoljeće, kad su nastale kao poljski putevi. Tijekom urbanizacije 20-ih i 30-ih godina Tratinska je dobila urbani karakter, a Ozaljska je ostala ulica predgrađa, iako već od 1935. objema vozi tramvaj. Tek je u drugoj polovici 20. stoljeća na mjestima nekadašnjih kućeraka niknuo niz modernih zgrada.
Danas se na početku Tratinske ističu velebne zgrade Cibone i Tehničkog muzeja Nikole Tesle, na koje se nastavlja monolitan niz posve urbanih zgrada. Ozaljska, pak, izranja iz kaosa Trešnjevačkog trga i skreće nizom pretežito niskih kuća, s ponekom višom zgradom, u blagom luku prema jugozapadu. Usput nailazi na otvoreni prostor Parka Stara Trešnjevka i podjednako visoke zgrade koje ju okružuju s obje strane između Okićke/Nehajske i Selske. Na samom kraju ističe se i stambeno-poslovni neboder arhitekta Slavka Jelineka, a ulica završava Remizom i potokom Črnomerec, što je, usput rečeno, do 1945. bila granica grada.
Poboljšanje uvjeta
Međutim, stanari Trešnjevke žale se da u obje ulice ima previše prometa i buke automobila, a premalo ugodnog ambijenta, mjesta za pješake i bicikliste, zelenila... Iako se u Tratinskoj i Ozaljskoj nižu lokali s jedne i druge strane ulice, velik broj je prazan, ukupno njih 60-ak.
- Mnogo ih je u privatnom vlasništvu, pa grad i država ne mogu direktno puno učiniti na revitalizaciji tih lokala, ali mogu indirektno, kroz podršku lokalnim planovima za oživljavanje ulice kojima bi mogli postići da ti lokali ponovo postanu profitabilni - ističe Radovanović.
Podsjeća kako je ulica posljednjih 30 godina nosila dva naziva, koja su bila u službenoj upotrebi i prije Drugog svjetskog rata, no dugo je nosila jedinstven naziv, Ulica Rade Končara. Ovom akcijom ne zagovara se, naglašava Radovanović, vraćanje tog naziva, ali se zagovara jedinstven pogled na Tratinsku i Ozaljsku kao glavne trešnjevačke prometnice, nekad glavnu trgovačku ulicu, a i ulicu koja spaja neke od glavnih točaka Trešnjevke.
- Našom akcijom potičemo, prije svega, interes građana i korisnika lokala za poboljšanje uvjeta života i rada u ulici i to, zasad, kroz poticanje suradnje, osviještenosti uloge tih ulica u životu Trešnjevke. To je Ilica Trešnjevke - kaže i dodaje kako se akcija bavi i istraživanjem prošlosti ulice, ali i razmišljanjima o njezinoj budućnosti.
- Naša je vizija da bi ta ulica mogla imati karakter "ulice kulture", odnosno da bi uz uobičajene trgovine tu moglo biti i više knjižara, galerija, antikvarijata, second hand shopova... koji bi privlačili i ljude iz drugih četvrti - kaže. Pritom svakako treba spomenuti i neke projekte koji će sigurno utjecati na karakter cijelog tog dijela kvarta, kao što je gradski projekt revitalizacije tržnice, no kod razgovora o Tratinskoj i Ozaljskoj ne smije se zaboraviti ni na neka više ili manje arhitektonski važna zdanja, koja su postala prepoznatljivi simboli Trešnjevke, pa i grada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....