PRVI DOMAĆI DIZAJNERSKI KOKOŠINJAC

KOKOŠJA LA DOLCE VITA U RAKOVU POTOKU Poduzetnik Željko Franja u svoju je šminkersku ekološku farmu Kokošvaroš uložio 500 tisuća kuna

Jedan dan sa 400 nesilica u našem prvom dizajnerskom kokošinjcu 

- Bok - Bok - pozdravljamo se kao kokoši u Kokošvaroši, nedavno uređenom naselju za oko 400 kokoši u Rakovu Potoku pokraj Samobora. Namjerno kažemo naselju jer teško je Kokošvaroš nazvati onim što jest u svojoj biti - kokošinjcem.

Njihovo naselje ima sve što jedno pravo naselje treba - glavnu aveniju, Aveniju Kukuruza, trgovinu Chick Boutique, međunarodni Kokakoledž, Trg Zlatne koke i Trg Prvog jajeta s dva spomenika, Mami Koki i Jajetu Drozda, Koka-rodilište, Pileći vrtić te nekoliko stambenih četvrti, kao što je Lohmann Brown kvart. Ovdašnje su kokoši, koje nesu organska jaja i žive u slobodnom uzgoju, zasigurno po uvjetima stanovanja najveće face ili glavni “hipsteri” u selu, a i šire.

Nesilice u Kokošvaroši nesu organska jaja i žive u slobodnom uzgoju

Njihov je kokošinjac i dizajnerski osmišljen do zadnjeg detalja. Kokice stanuju u kućicama koje nose suvremeni arhitektonski potpis studija Skroz, koji su projektirali čitavo naselje, dok je studio Maša Vukmanović osmislio ime i vizualni identitet.

Kokošvaroš je pravi mali grad koji ima Aveniju kukuruza, trgovinu Chick Boutique, međunarodni Kokakoledž, Trg Zlatne koke, Trg Prvog jajeta s dva spomenika, Mami Koki i Jajetu Drozda, Koka-rodilište i Pileći vrtić...

OSIGURANI KVADRATI

Kokošvaroš se prostire na 2500 četvornih metara sa svoje 22 kućice od jelova drva koje stoje na željeznim stupovima. Izdizanjem od terena se, kao i kod suvremenih kuća za ljude, osigurava natkriveni vanjski prostor, u ovom slučaju za hranjenje te zaštitu od vremenskih neprilika.

- Vani svaka kokica ima osiguranih pet kvadrata u zajedničkom dvorištu, dok je u kućici njih 25, s tim da svaka unutra ima pola metra za stajanje, sa sjenom. U svakoj su kućici gnijezda. Kućice imaju i posebno izrađene prečke na kojima spavaju postavljene u određenom nagibu. Za njih je to sve raskoš! Kokošvaroš je uređena prema najnovijim propisima Europske unije za ekološki uzgoj i po najvišim standardima - kaže Željko Franja, vlasnik Kokošvaroši, čija je obitelj starosjedilac u Rakovu Potoku.

U suvremeno ekološko naselje uložio je oko 500.000 kuna, uključujući kokice. Željko Franja je i vlasnik obližnjeg hotela Priča i Parka želja, koje je također projektirao studio Skroz. Oni su autori i vrtića koji drži Franjina sestra.

POVRATAK IZVORNOM

- Farma je u trendu vraćanja izvornom. Nekoć je u Rakovu Potoku svaka kuća imala nekoliko kokica, guske, kravu... Danas ih je ostalo jedva dvije koje drže domaće životinje. Nama je ugostiteljstvo osnovni biznis i htjeli smo da naša jaja imaju onaj stari okus. No kako bi sve bilo financijski isplativo, dodali smo i ovaj “uvrnuti” dio sa suvremeno oblikovanim naseljem i nismo željeli klasično uređenu kokošju farmu jer vjerujemo da će baš to, drugačije, privući mnoge da nas posjete. Sve sadrži i zabavno-edukativne sadržaje - rekao je Željko Franja.

Njegov primjer već otprije svjedoči kako suradnja s kvalitetnim arhitektima i hrabre investicije donose plod. Ekipa iz studija Skroz ga se dojmila jer imaju osobnost i kreativna rješenja u skladu s trendovima, a pritom ne nužno uz skupe materijale i izvedbu. I Parku želja, koji je uredio kod hotela, mnogi su se čudili, a sada je vikendima stalno pun. Kokošvaroš je prije svega ekološka farma prema strogim propisima, a potom je tome dodan i dizajn kako bi postala i poželjno mjesto za posjet. Otvara se za posjetitelje idući mjesec.

- Prve kokice dobro su se navikle na život u naselju. Držimo mađarske crne koje su se odlično adaptirale i smeđe nesilice koje se još privikavaju na okoliš. Kad smo kupili nesilice i doveli ih ovamo, bilo je malo tužno jer one nisu znale ni što je trava, ni što je kukuruz i bojale su se vanjskog prostora. Prilagodba na nove uvjete traje dva, tri mjeseca i onda odjednom ugledaš sretne kokoši - smije se Franja.

Da se dobar glas nadaleko čuje pokazuje lanac Metro koji već razmišlja o otkupu svih jaja. Naravno, ostalo bi ih dovoljno za Chick Boutique u naselju. Ovo je projekt održivog razvoja, a i kukuruz koji kokice jedu je organski. U suradnji sa stručnjacima s Agronomskog fakulteta kokicama su nabavljene solarne lampe te im se produljio dan koji im traje do nešto iza 21 sat.

Uz dizajnerske kuće od 25 kvadrata , svaka nesilica ima osiguranih pet kvadrata u dvorištu

- Kad idem navečer pokupiti jaja, čujem žuborenje, kao da u svojim kućicama kokice opušteno pričaju nakon radnog dana. U proljeće očekujemo i prve piliće - kaže Željko Franja.

U studiju Skroz ističu da je ovaj projekt obuhvatio projektiranje i za ljude i za kokoši, prvenstveno djecu kao buduće posjetitelje te za kokoši kao stalne korisnike. Detaljnije su nam u smislu arhitekture, pa i urbanizma, opisali naselje Kokošvaroš:

- Koncept naselja za kokoši ostvaruje osnovne funkcije u vidu servisa, trgova, ulica i javnih građevina, kao i građevina namijenjenih stanovanju - kaže Dorotea Klinčić, arhitektica koja je s Ivanom Žalac, Danielom Škaricom, Marinom Jelčićem i Margitom Grubišom, koji čine bazu studija Skroz, sudjelovala na projektu.

400 NESILICA

Kako bi se omogućio pristup posjetitelju, formirali su javnu ulicu kojom je stvoren centralni javni prostor u neposrednom vizualnom kontaktu s kokošinjcem, ali bez ometanja njegove osnovne funkcije. Središnja zona namijenjena je posjetiteljima i za funkciju održavanja naselja, dok su okolne zone namijenjene isključivo životu peradi.

- Naselje je projektirano za smještaj oko 400 nesilica, 100 pilića za tov i 30 pilića s kvočkama. Pilići su smješteni u centralnom dijelu unutar posebno ograđenih objekata s popratnim vanjskim prostorom, dok nesilice s obzirom na četiri različite vrste formiraju jednak broj četvrti unutar naselja. Prilikom oblikovanja samih objekata za stanovanje peradi vodili smo se njihovim potrebama i zakonskim pravilnicima koje je potrebno poštivati - zaključuje arhitektica Žalac.

Na sličan način pristupilo se i dizajnu vizualnog identiteta - dizajnirani su svi elementi koji su nužni jednom naselju, odnosno gradu.

- Dizajnirani su nazivi ulica, trgova, kućni brojevi i grb koji je nositelj vizualnog identiteta, kako i priliči svakom ozbiljnom mjestu - zaključuje Teo Drempetić Čonkić iz studija Maše Vukmanović.

Foto: Marko Todorov / Hanza Media, Bosnar+Dorotić, Marko Mihaljević,

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. studeni 2024 21:10