VELIKA GORICA

Nekad su se gradila cjelovita i kvalitetna naselja, a danas je cilj ostvariti profit

 GORAN HORVAT
Izložba je dio projekta "Moderni grad - arhitektura i urbanizam Velike Gorice", čiju koncepciju potpisuje Antonia Vodanović

Arhitektura je život, a arhitektonski riješiti jedan zadatak, znači stvoriti uvjete čovjeku da u nekom prostoru, organiziranom prostoru, može što bolje živjeti. Citat je to Stjepana Planića, jednog od najznačajnijih modernih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća. Planić je ujedno i važan protagonist prijeratne i poslijeratne gradnje na području Velike Gorice, gdje je realizirao velik broj privatnih obiteljskih kuća, kao i objekte društvene namjene te naselje u Turopolju. Upravo su neki od primjera njegovih kuća dio izložbe "Kultura stanovanja u Velikoj Gorici (1945. - 1990.)" u Galeriji Galženica.

Riječ je o izložbi koja je dio projekta "Moderni grad - arhitektura i urbanizam Velike Gorice", čiju koncepciju potpisuje Antonia Vodanović.

image
GORAN HORVAT

Različite tipologije

- Projekt sam zamislila kao suradni višegodišnji istraživačko-izložbeni projekt, u najširem smislu posvećen proučavanju urbanizacijskih i modernizacijskih procesa transformacije grada nakon Drugog svjetskog rata, a nastojat ćemo njime u budućnosti obuhvatiti i temu industrijske baštine - objašnjava Antonia Vodanović, voditeljica Galerije Galženica.

Prva izložba posvećena je temi individualnog i kolektivnog stanovanja i stanogradnje u Velikoj Gorici za vrijeme Jugoslavije, kad dolazi do njezina rapidnog razvoja i preobrazbe iz sajmišta u grad. Na donjoj etaži Galerije predstavljena je kultura stanovanja kroz primjere Planićevih kuća.

image
DAMIR FABIJANIĆ

Kuća Zakanj jedna je od obiteljskih kuća koje je u Velikoj Gorici projektirao arhitekt Stjepan Planić. Po uzoru na japansku arhitekturu, projektirao je jednostavne slobodnostojeće kuće kocke s ravnim krovovima pozicionirane unutar vrtova

image
ANA VUKO

Tijekom 70-ih godina zbog planiranog povećanja broja stanovnika Zagreba, uz državne poticaje stanogradnji na oranicama nastaju naselja Pionir (na fotografiji iz fotoeseja Ane Vuko), Galženica, Visoki brijeg, Chromos i 8. mart

- Za razumijevanje Planićeve arhitekture i pristupa organizaciji prostora za stanovanje iznimno je bitna njegova posthumno objavljena knjiga 'Kultura stanovanja', zamišljena kao slikovnica za djecu, koju je dijelom opremio primjerima nekih od velikogoričkih kuća. Bio je protiv tipski organiziranog stanovanja, želio je organizirati život vlasnicima kuća sukladno njihovim stvarnim potrebama i stvoriti humane prostore. Smatrao je da je vlastita kuća s vrtom idealno stambeno rješenje, stoga po uzoru na japansku stambenu arhitekturu projektira jednostavne slobodnostojeće kuće kocke s ravnim krovovima pozicionirane unutar vrtova, a spoj s prirodom postiže i kroz velike staklene stijenke - kaže.

Obišli smo izložbu u sklopu projekta "Moderni grad - arhitektura i urbanizam Velike Gorice", posvećenu temi individualnog i kolektivnog stanovanja i stanogradnje u tom gradu za vrijeme Jugoslavije. Otvorena je do 21. siječnja

image
NEJA MARKIČEVIĆ/CROPIX
image
NEJA MARKIČEVIĆ/CROPIX
image
NEJA MARKIČEVIĆ/CROPIX

FOTOESEJ O DANAŠNJEM ŽIVOTU NASELJA I OBJEKATA

U sklopu izložbe produciran je i jedan rad iz područja suvremene fotografije - fotoesej fotografkinje i grafičke dizajnerice Ane Vuko, koja je snimila doku - mentarnu seriju od 36 fotografija, prikazujući današnji život naselja i objekata. Ana Vuko ujedno potpisuje i dizajn postava izložbe, a kustosice su Kristina Vujica, Antonia Vodanović i Ivana Haničar Buljan. Dizajn kataloga i plakata potpisuje Marinela Žinić Ačkar, ortofoto stambenih naselja izradio je Gordan Horvat, a prostorne prikaze stanova i kuća Ivana Reić. Izložba je otvorena do 21. siječnja.

image

Antonia Vodanović, voditeljica Galerije Galženica

NEJA MARKIČEVIĆ/CROPIX

Drugi dio izložbe obrađuje neka od radničkih naselja nastalih u tom razdoblju, koja ukazuju na različite tipove naselja.

- Primjerice, naselje Bratstvo za individualno stanovanje, iz 50-ih godina, sastavljeno je od manjih obiteljskih kuća s vrtovima, gotovo po uzoru na vrtne gradove; naselje Galženica za kolektivno stanovanje je iz 70-ih, kada se grade tipski stanovi za nepoznate korisnike i kada se teži masovnoj prozvodnji stanova kroz industrijsku gradnju i korištenje prefabriciranih elemenata, a naselje Veliko polje, planirano početkom 80-ih godina, nije u potpunosti realizirano te tek treba vidjeti kako će se u budućnosti taj prostor razvijati - kaže A. Vodanović.

Popunjavanje parcela

Uz Stjepana Planića, velikogorički prostor u drugoj polovici 20. stoljeća oblikovali su i arhitekti poput Hrvojke Paljan, Otona Strgara, Đure Mirkovića, Branka Vasiljevića...

Zanimalo nas je kako se danas promišlja i gradi u odnosu na vrijeme obuhvaćeno izložbom.

image
NEJA MARKIČEVIĆ/CROPIX

Izložbom se potiče na (kritičko) razmišljanje o današnjoj stanogradnji. Novogradnje u Kačićevoj ulici dobar su primjer i kontrast onome kako se nekad promišljao prosto

- Od 90-ih do danas nije sagrađeno nijedno cjelovito naselje, nego je gradnja većinom fokusirana na popunjavanje praznih, nekad poljoprivrednih, danas građevinskih parcela, 'stambenjacima' za prodaju na slobodnom tržištu. Taj je proces vezan uz promjenu ekonomske i društvene paradigme te uvođenja tržišnih principa u procese stanogradnje nakon osamostaljenja Hrvatske, kada dolazi i do gašenja SIZ-ova stanovanja te do privatizacije društvenih stanova. Za razliku od brojnih socijalnih stambenih politika koje je provodila Jugoslavija s ciljem povećanja priuštivog stanovanja, period nakon osamostaljenja uglavnom karakterizira rast inicijativa vezanih za stambenu štednju i stambeno kreditiranje uz konstantan i nekontroliran rast cijena te okretanje instituciji privatnog vlasništva nekretnina, što se očituje i na velikogoričkom prostoru - kaže. Dodaje kako za razliku od cjelovitih naselja sa svim potrebnim sadržajima za kvalitetan život, danas imamo parcijalni pristup, čiji je cilj ostvarenje što većeg profita.

- Stoga se kod suvremene stanogradnje i planiranja prostora ne razmišlja o dovoljnom broju zelenih i javnih površina za odmor i socijalizaciju stanovnika, ali i obrazovnih i drugih ustanova - zaključuje.

Galženica kao novi urbani centar

U vizuri grada izdvaja se naselje za kolektivno stanovanje Galženica, kao novi urbani centar, sada već policentričnog naselja, a njegova realizacija trajala je od 1972. do 1980. pod vodstvom GP-a Industrogradnja.

image

Naselje Galženica, 1986., iz publikacije Industrogradnja 1946. – 1986.

INDUSTROGRADNJA

- Zbog kreiranja novih otvorenih i zatvorenih javnih prostora, od po - sebnog je arhitektonsko-urbanističkog značaja za grad stambeno naselje Gorica III - Galženica jug, gdje se projektantica Hrvojka Paljan vodila postulatima tzv. urbane sociologije i njemačkim uzorima planiranja gra - da, promišljajući prostor kao mjesto susreta i socijalizacije njegovih stanovnika umjesto 'spavaonica' u kakve su se zbog lošeg promišljanja prostora pretvarala monofunkcionalna naselja bez društvenih sadržaja - kaže A. Vodanović i dodaje kako je od posebnog značenja bilo i formiranje Trga Veljka Vlahovića.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. rujan 2024 07:15