Podno grijanje je nevidljivo i ne utječe na dizajn interijera. Uz to, riječ je o estetskom i komfornom načinu grijanja bez cirkulacije prašine i suhog zraka, zdravstveno prihvatljivijem i ekonomičnijem od radijatorskog. Dakako, odabir ovisi o individualnim potrebama i mogućnostima.
Iako se spominje u kontekstu trenda koji zauzima važan dio u uređenju modernih interijera, za podno grijanje nikako ne možemo reći da je inovativan proizvod.
Takva vrsta grijanja bila je dobro poznata još u rimsko doba, a s godinanama se samo usavršavala. No, bez obzira na dugu tradiciju, podno grijanje i dalje izaziva određene nedoumice.
U KOJE OBJEKTE SE UGRAĐUJE PODNO GRIJANJE?
Podno grijanje se može ugraditi u sve vrste objekata, bez obzira na veličinu i namjenu (stanovi, trgovine, sportske dvorane, crkve...) s napomenom da oni moraju biti kvalitetno izolirani.
KOJI JE PROCES POSTAVLJANJA PODNOGA GRIJANJA?
Na osnovnu betonsku ploču postavlja se odgovarajući sloj toplinske izolacije (grijaći elementi tj. električni grijaći kabeli ili cijevi za vodu) koja sprečava bijeg topline prema dolje. Sve se zalije slojem cementne glazure. Kod električnog podnog grijanja upravljanje se izvodi s termostatom. Mjeri se temperatura poda, a ponekad i temperatura zraka u prostoriji. Kod vodenog podnoga grijanja regulacija se vrši centralnim termostatom, a količina topline za sobe se balansira u razdjeljivaču.
ŠTEDI LI SE ENERGIJA PODNIM GRIJANJEM?
Kuća s podnim grijanjem troši 8 do 10 posto manje energije od identične kuće s radijatorskim grijanjem.
MOŽE LI SE NA PODNO GRIJANJE STAVITI NEKA VRSTA PODNIH OBLOGA?
Ako je podno grijanje pravilno projektirano, izvedeno i regulirano na njega se može ugraditi bilo koja podna obloga (pločice, parket, tapison, kamen...).
KOJE SU PREDNOSTI RADIJATORSKOG, A KOJE PODNOG GRIJANJA?
Kod podnoga grijanja površina je ravnomjerno i blago zagrijana, za razliku od radijatora koji moraju bit vrući da bi u sobu predali istu količinu toplinske energije. Nadalje, zbog toga što se radi o niskim temepraturama, kod podnog grijanja nema strujanja zraka i ne podiže se prašina. Radijatorsko grijanje ima prednost utoliko što ga je lagano uvesti u kuću koja nema centralno grijanje. Također je lagano povećati broj grijaćih tijela kod dogradnje.
KOLIKO IMA ISTINE U RIJEČIMA DA PODNO GRIJANJE ŠTETNO UTJEČE NA ZDRAVLJE I VENE U NOGAMA?
To su posljedice iskustava s nekim loše projektiranim ili izvedenim sustavima. Temperatura poda u prostorijama u kojima se trajno boravi kreće se između 24 i 26 Celzijevih stupnjeva, a to je temperatura kod koje nikome ne natiču noge.
KAKO SE KREĆU CIJENE UGRADNJE PODNOGA GRIJANJA?
Točno je da je cijena instalacije podnog grijanja 30% veća od klasičnih radijatora no podno grijanje je investicija koja se dugoročno isplati. Budući da je sustav energetski učinkovitiji i zahtijeva manje održavanja, korisnici će otkriti da su njihovi računi i ukupni troškovi sustava mnogo manji od klasičnih radijatora.
Cijene radijatorskog centralnog grijanja kreću se od 250 kn/m2 do 500 kn/m2, vodenoga podnoga grijanje od 450 kn/m2 do 900 kn/m2, a električnoga podnoga grijanja od 300 kn/m2 do 500 kn/m2. Precizne cijene mogu se odrediti tek nakon izrade projekta.
KOJI SU NAČINI UGRADNJE, PREDNOSTI I MANE?
Riječ je o estetskom i komfornom načinu grijanja bez cirkulacije prašine i suhog zraka, zdravstveno prihvatljivijem i ekonomičnijem od radijatorskog.
TEMPERATURE DO 28°C
Ovaj način grijanja, preporuča se svim tipovima gradnje jer je tehnološki toliko razvijen da je moguće ponuditi razne vrste podnoga grijanja za gotovo sve vrste podloga, pri čemu se osnovni način rada ne mijenja. – Kvalitetno izvedeno podno grijanje upravlja se tzv. kliznom regulacijom koja u ovisnosti o vanjskoj temperaturi i temperaturi prostora precizno kontrolira temperaturu polaznog i povratnog voda, čime je proces grijanja visokoautomatiziran i samostalan.
Kad je riječ o radu podnog grijanja, za razliku od radijatorskog koji funkcionira na principu konvekcije topline i kružnog strujanja zraka, ono isijava toplinu ravnomjerno cijelom površinom polaganja pa možemo reći da je pod po kojem hodamo jedan veliki, ravnomjerno zagrijan radijator, gdje površinska temperatura ne bi smjela prijeći 28°C.
