A što s krovom nad glavom za one koji ne mogu dobiti subvencionirane kredite?

Nalazimo se na vrhuncu pojačane potražnje za nekretninama uzrokovane još jednim krugom APN-ovih subvencioniranih kredita. Već je neko vrijeme jasno da ova mjera nije namijenjena onima koji su najugroženiji, onima koji o kreditima ne mogu niti sanjati te im je krov nad glavom nedostižan san. Umjetnost preživljavanja velikog broja Hrvata koji žive na rubu egzistencije dodatno je otežana stalnim porastom cijena nekretnina. Kupnja vlastite kuće ili stana brojnim je građanima nemoguća misija, a i mjesečni je najam mnogima sve teže pokrivati.

Zvonko Jambrešić, predsjednik humanitarne udruge Savao

Vlado Kos/CROPIX

ŽIVOT NA DUG

- Dvije tisuće kuna za najam stana i režije, pa tko to može više plaćati. Mnogi žive na dug valjda - rekla mi je nedavno jedna 35- godišnja prodavačica te dodala da im je poslodavac najavio regulaciju plaća tek nakon prelaska na euro.

Pronaći dobar i kvalitetno opremljen, ujedno i povoljan stan danas je postalo gotovo nemoguće. S porastom cijena, problemi postaju još veći svima onima koji stanuju u unajmljenim stanovima.

Najniži iznosi najamnina u Zagrebu, na oglasniku Crozilla.com, trenutno su za najam sobe unutar kuće ili stana, a u tom slučaju se obično kuhinja i kupaonica dijele s ostalim sustanarima u objektu. Za najam takvih trenutno se traže iznosi već od oko 100 eura na više.

Među povoljnijima na Crozilla.com su, naravno i manji stanovi, a za iznose niže od 300 eura moguće je tu i tamo pronaći one površine do tridesetak metara kvadratnih.

Na žalost, iznos redovite mjesečne najamnine najčešće nije jedini izdatak na koji valja računati već i prije prvog noćenja u stanu. Uz samu najamninu, najmodavci obično unaprijed traže i plaćanje akontacije u visini jedne mjesečne rate, a toliko uglavnom iznosi i agencijska provizija ako se stan unajmljuje posredstvom agencije za promet nekretninama. No postoje i građani kojima surova realnost nameće iznimno nisku cijenu kao jedini imperativ. Takvih najmoprimaca u gradu Zagrebu je dosta, a jeftinih je stanova istovremeno vrlo malo. Zagrebačka humanitarna udruga Savao brine o beskućnicima i drugim osobama na rubu siromaštva. U udruzi se trude pronaći smještaj za beskućnike, a trenutno pokušavaju pronaći povoljne, manje stambene jedinice u koje bi smjestili barem dvije do tri osobe. No, sve više cijene nekretnina, prvenstveno stanova za najam, čine ovoj udruzi posao sve težim, a posebno jer se trenutno financiraju isključivo iz donacija.

Vlado Kos/CROPIX

NEMA POVOLJNIH

- Osim što im dva puta tjedno dijelimo hranu i ostale potrepštine, korisnicima udruge pokušavamo stvoriti načine kako bismo ih maknuli s ulice i omogućili im da započnu normalniji život. No, uz sve poteškoće na koje nailazimo, dodatan uteg prilikom traženja smještaja stvaraju nam i sve više cijene najma, pa nam je sada problem pronaći povoljan stan ili kuću - rekao je Zvonko Jambrešić, predsjednik udruge Savao.

Mnogi od korisnika udruge uspiju namaknuti dovoljno novca kako bi si unajmili kakav-takav krov nad glavom. No, i oni koji sami uspiju pronaći smještaj po, za današnje prilike možda i vrlo niskoj cijeni, nerijetko se uvjere kako takvi stanovi uglavnom i vrijede tek onoliko koliko i koštaju, ako ne i manje. Jeftinije stanove uglavnom pronalaze na rubnim dijelovima grada, a jedan od korisnika ove udruge za stari stan u kojem nema grijanje plaća mjesečnu najamninu od 100 eura uvećanu za iznos režija, što ispadne više od 1000 kuna.