Nakon lanjskog online izdanja, međunarodni arhitektonski festival Dani Orisa vraća se u Koncertnu dvoranu "Vatroslav Lisinski" u Zagrebu, gdje će ponovno ugostiti neka od najcjenjenijih arhitektonskih imena u svijetu. Program je zamišljen kao kombinacija predavanja uživo i njihova prenošenja na online platformu za virtualna događanja te prikazivanja ranije snimljenih predavanja onih predavača koji zbog epidemiološke situacije nisu u mogućnosti doći u Hrvatsku. Ove godine jedan je od predavača nagrađivani španjolski arhitekt i profesor Borja Ferrater iz arhitektonskoga studija Office of Architecture in Barcelona, a s njim je razgovarala Vera Grimmer, glavna urednica časopisa Oris.
U kojoj je mjeri slavna katalonska tradicija arhitekture utjecala na vaše školovanje i kasniju arhitektonsku praksu?
Utjecala je iznimno; grad Barcelona i poznata tradicija katalonskih arhitekata s početka 20. stoljeća, poput Gaudija, Jujola, Domenecha i Montanera itd., ali i moderna arhitektura autora poput Codercha, Mitjansa, Serta i grupe Gatpac, bila je ključna u našem obrazovanju i zadržavanju korijena i ishodišta kao dijela našeg DNK. Trenutačno radimo u mnogo različitih scenarija, država i kulturnih konteksta, poput Latinske Amerike, sjeverne Europe, čak i Bliskog istoka. U svako mjesto u kojem djelujemo želimo donijeti naše kulturno nasljeđe, način djelovanja koji proizlazi iz naše kulture, npr. brigu za javni prostor, način na koji se odnosimo prema prirodnom svjetlu, odnos između unutarnjeg i vanjskog itd., sve to dolazi iz naših mediteranskih arhitektonskih korijena koje prilagođavamo i mijenjamo ovisno o novim kontekstima. Bit i polazišna točka jest mjesto iz kojeg dolazimo, Barcelona. Ime našeg ureda jasno na to upozorava, ali željeli smo istaknuti taj aspekt kad smo postali međunarodni ured još 2006.
Koje su vaše metode pri ostvarivanju relacije prema okolišu, bilo da je riječ o urbanoj sredini ili o krajoliku, kao što je to bio slučaj projekta Botaničkog instituta u Barceloni?
Lokacija, kulturno nasljeđe mjesta, orijentacija, klima, topografski uvjeti itd. ključni su za arhitektonski pristup projektu. Svi informacijski slojevi kojima arhitekt treba upravljati ili ih tumačiti kako bi odgovorio na različite potrebe, neke od kojih su opipljive i fizičke, a druge podložnije osobnoj interpretaciji, trebaju biti koherentni i jako povezani sa svojim ishodištem.
Ne naginjete spektakularnoj pojavnosti vaše arhitekture, očito vam je važniji uzajamni odnos vanjskog i unutarnjeg. No, ne želite li ipak pobuditi pozornost kako korisnika, tako i javnosti?
Da, dobar je primjer zgrada galerije Roca Barcelona, koja se može razumjeti kao monolit, bezvremenski objekt, ali čija ovojnica poziva i privlači pješake, naročito noću. Kao i sjedište tvrtke Mediapro, urbane zgrade koja se nalazi usred gustog urbanog tkiva… Riječ spektakularno povezano je sa spektaklom ili šouom, a šou se shvaća kao nešto prolazno, nešto što će vrlo brzo izgubiti draž ili nestati. To je prilično suprotno onome što bi arhitektura trebala predstavljati. Arhitektonske zgrade i projekti napravljeni su da traju, da budu bezvremenske strukture koje će odolijevati modi ili stilu što je dulje moguće. Tako da, da, želimo izbjeći spektakl i graditi projekte koji će trajati. Vrijeme smatramo skrivenim uvjetom u arhitekturi.
Bavite se i teoretskim radom kao u knjizi 'Geometric Taxonomy'. Možete li nam objasniti sposobnost geometrije da razvije nove forme arhitektonskog izraza?
Geometrija je alat kojim arhitekti ideje prenose u formu. Određena razina kompleksne geometrije omogućuje upravljanje kompleksnim projektima, bilo zbog kulturnog nasljeđa lokacije, kompleksnosti programa ili potreba korisnika/naručitelja. Što je kompleksniji projekt, to nam je potrebnija geometrija kako bismo ustanovili određeni intrinzični red i upravljali svim informacijama i datostima projekta.
U kojoj mjeri može digitalno projektiranje utjecati na arhitektovu kreativnost?
Vjerujemo u istraživanje projektiranjem. Digitalni alati mogu biti prisutni tijekom kreativnog procesa. Jedini je rizik da bi takvi alati nekako mogli postati moćniji od naših ideja pa da izgubimo kontrolu nad njima. Uvijek kažem studentima da koriste koje god žele alate digitalnog dizajna, ali da uvijek imaju na umu da mogu postati dvosjekli mač. Digitalni alati danas su nam potrebni, pod uvjetom da ne kontroliraju ili uvjetuju projekt i ideje iza njega. Papir i olovka još su moćna oružja za izražavanje ideja i bit će i u budućnosti.
Koliko su vam važni osjetilni i taktilni aspekti projekata kao način približavanja korisniku?
Materijalnost i tektoniku smatramo glavnim sastavnicama arhitekture. Ako bismo arhitekturu shvatili kao stol s četiri noge, jedna bi bila sustavi (shvaćeni kao društvena organizacija projekta, program, cirkularnost, itd.), druga svjetlo, treća krajolik (ili urbani kontekst) te četvrta materijalnost. Peta, nevidljiva noga, kao što sam već spomenuo, bila bi vrijeme.
Od 2006. godine vodite arhitektonski ured OAB u Barceloni s timom koji je zapravo vaša obitelj, a gradite, osim u Španjolskoj, i u Njemačkoj, Turskoj, SAD-u, Brazilu, Meksiku. Možete li nam približiti način i obuhvat rada vašeg ureda?
OAB nastavlja put prijašnjeg studija Carlosa Ferratera. Novi načini razumijevanja arhitekture od članova tima ugrađeni su u bogatiji, raznolikiji, fleksibilan način pristupa projektiranju. Cilj pomlađivanja tima i stvaranja ove nove platforme jest uhvatiti se u koštac s izazovima arhitekture u ovom stoljeću na intelektualnom, društvenom, tehnološkom i ekološkom području.
USUSRET DANIMA ORISA 21
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....