Iako je nekretnina ostala poželjna ulagačima, pandemija i njezine posljedice ostavile su traga na kupovnu moć potencijalnih kupaca. Promet nekretninama u Hrvatskoj pao je više od 11 posto u odnosu na 2019. Prosječna cijena realiziranih stambenih nekretnina mogla bi zavarati promatrača. Prosječna cijena raste, ali glavni generator rasta je novogradnja. Situacija s rabljenim nekretninama bitno je lošija. Promet pada već drugu godinu, pa očekujemo korekcije cijena ponuđenih nekretnina.
Možemo zaključiti da na tržište nepovoljno djeluju i državne subvencije, koje uoči svakog ciklusa ili za njegova trajanja nepobitno utječu na rast cijene stanova, prije svega zbog povećane potražnje u kraćem periodu.
Može se uočiti da tražena cijena sve više raste u odnosu na realiziranu.
Zagrebački potres, ali i petrinjski, i dalje će utjecati na tržište, posebno ono zagrebačko. Posljedica potresa je da oni koji to mogu, kupuju novosagrađene stanove iz sigurnosnog razloga, a starije nekretnine Donjeg grada manje privlače kupce. Promet nekreninama u centru gotovo je upola smanjen.
Na djelu je i dalje trend sve veće razlike u cijenama. Novijim nekretninama realizirana cijena uglavnom uprosječeno raste, a starijim, neodržavanim, pa i potresom opterećenim, pada. Trend pada opet će, vjerujemo, korigirati subvencije, ali kratkotrajno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....