Brutalno lijepa rezidencija

Brutalno lijepa rezidencija

Kuća u ruralnoj Belgiji s jezerom

Prilikom odabira prostora u kojem ćete živjeti puno je faktora koji utječu na krajnju odluku koja nikada nije jednostavana, a možda i baš svi neće biti oduševljeni vašim odabirom, ali u konačnici jedino što je bitno je da ste upravo vi zadovoljni. Na kraju karajeva to će biti vaš dom u kojem ćete provesti sigurno dugi niz godina. U sličnoj se situacija našala i Nathalie Vandemoortele, vlasnica modnih dućana u Belgiji, kada je za svoju tročlanu obitelj tražila novi dom i naišla na betonsku “utvrdu” u koju se odmah zaljubila. Kuća je smještena na selu blizu grada Ghenta koji pripada flamanskoj regiji Belgije, a dizajnirana je 1972. godine u maniri arhitektonskog pokreta pod nazivom “Brutalizam”. Riječ je o pokretu koji je svoj bum imao od 1950-ih do sredine 1970-ih godina prošlog stoljeća, a sam izraz dolazi od francuske riječi béton brut, što u prijevodu znači sirovi beton. Brutalizmom je bio vrlo popularan među državnim i institucionalnim klijentima u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu, SAD-u, Kanadi, Brazilu, Filipinima i Australiji. Riječ je obično o masivnim građevinama koje izgledaju poput tvrđava u kojima dominira betonska konstrukcija ili robusna kombinacija cigle i betona. Građevine izgrađene u brutalnom stilu nisu baš objekti kojima će se svi diviti, ali kada je Nathalie Vandemoortele vidjela oglas s fotografijama kuće s prekrasnim jezerom znala je da će to biti novi dom za nju i njezino dvoje djece Merlin (14.) i Cesar (12.). Tjedan dana nakon što je prvi put vidjela kuću, dogovor je postignut. No, kao i u večini slučajeva instant privlačnosti, njezina se fascinacija kućom temeljila na vanjskom izgledu, arhitektura i predivan vrt su bili zaista lijepi, ali interijer nije bio dovoljno velik i imao je nekoliko različitih razina s puno malih stepenica, što je bilo lijepo, ali izgledao je čudno, zbunjujuće i dosta mračno što nikako nije željela. Pa je u pomoć pozvala dizajnera s kojim je prije surađivala, Renauda de Poortera, koji se složio da interijer izgleda vrlo depresivno. Zajedno su se složili da prostor treba otvoriti prema eksterijeru i da treba osigurati više dnevnog svjetla. Što je značilo odabir novog mjesta za dnevnu sobu koja je sada bliže jezeru, gdje je ranije bilo smješteno par malih skučenih spavaćih soba. Nadalje, glavni životni prostor je smješten u razini vanjskog krajolika, dodana su staklena vrata od poda do stropa i lijepi veliki kamin. Pokušali su napraviti da intervencije izgledaju vrlo prirodno, bez znakova dizajna koji bi narušio prvobitini izgled kuće u čemu su i uspjeli. Pogledajte ovu brutalnu ljepoticu u nastvaku i javite nam što mislite.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2024 11:40