Pandemija je oslabila kupovnu moć jer je velik dio gospodarstva doživio pad prihoda, što je uzrokovalo i veći pad ukupnog prometa nekretnina u Hrvatskoj 2020. godine od gotovo 12 posto, u odnosu na prethodnu 2019.
Sličan pad prometa lani je zabilježio Zagreb, ali i sve županije uključujući i one uz more koje su se mogle pohvaliti aktivnim tržištem prije krize. Pokazuju to statistike koje nam je ustupio i komentirao Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i direktor Kastel nekretnina.
SLAVONIJA I LIKA
Kuriozitet ovog istraživanja je očitan povećani promet nekretninama u tri najistočnije slavonske županije i Ličko-senjskoj, što bi se moglo donekle objasniti time da je i prije pandemije to područje bilo gospodarski manje aktivno.
- Mogli bi zaključiti i da su u tim inače malim županijama po broju transakcija, subvencije odigrale pozitivnu ulogu, što pokazuje da su one puno poželjnije u područjima s usporenom aktivnošću nego u gradovima kao što su Zagreb i Split i drugim gospodarskim aktivnim županijama. Na smanjen promet nekretninama u županijama uz more je, pak, utjecao i smanjen broj kupnji stranih osoba što je i razumljivo u okolnostima ove krize - rekao je Dubravko Ranilović.
Tržište nekretnina u Hrvatskoj u 2020. zadržalo je neke trendove započete u 2019., ali su pandemija i potres bitno utjecali na dinamiku. Nekretnine su se i lani pokazale kao i više puta do sada vrlo poželjna investicija u nestabilnim vremenima.
- Usprkos pandemiji dojam je da kapital i dalje postoji i utoliko se kriza započeta 2008., kada je novac istopljen u lošim ulaganjima, bitno razlikuje od ove pandemijske krize. Kamate na štednju gotovo da ne postoje, a kamate na stambene kredite su na povijesno niskim razinama u Hrvatskoj i to je jedan od glavnih razloga kupnje nekretnina - dodaje Ranilović.
DRŽAVNE SUBVENCIJE
Hrvatsko tržište uz postojeće okolnosti ima i jednu posebnost, a to su državne subvencije koje ipak utječu na rast cijene. Subvencije zbog svojih ciklusa, kaže Ranilović, stvaraju povećanu potražnju u kraćim periodima uvjetovanih rokovima, na što vlasnici redovno reagiraju povećanjem cijena, koje se kasnije ne vraćaju u realne okvire.
- Iako realizirane cijene ne prate rast traženih cijena, one ipak u prosjeku rastu, tako da je prosječna cijena u cijeloj Hrvatskoj narasla za šest posto, s time da postoje velike razlike u cijenama pojedinih vrsta nekretnina - dodaje.
Glavni predvodnik rasta cijena su novosagrađeni stanovi, što uvelike podsjeća na rast cijena u periodu prije 2008. godine. Starije nekretnine cijenom od ožujka ove godine uglavnom stagniraju, a u nekim dijelovima Hrvatske i padaju.
- Upravo su potresi, prije svega zagrebački potres, ali i potres na Banovini utjecali na povećanu potražnju za tzv. sigurnijom nekretninom, što se u pravilu odnosi na nekretnine novijih datuma gradnje. Ne može se reći da su cijene primjerice u centru Zagreba bitno pale, ali se u provedenom istraživanju tržišta uočava veliki pad prometa od 43 posto što će bitno utjecati na cijene u nadolazećem periodu - kaže Ranilović i spominje drugo istraživanje zagrebačkog dijela udruženja HGK koje je pokazalo, pak, da je promet agencijama za posredovanje pao u prosjeku 70 posto.
Ipak, smatra on, protekom nekog vremena situacija u središtu Zagreba će se opet poboljšati, ali će taj dio tržišta ovisiti o kvalitetnom provođenju obnove, kako cijele stare jezgre grada, tako i pojedinih zgrada. Nada se da će se potres iskoristiti slično kako se to dogodilo nakon davnog potresa iz 1880., kada je Zagreb doživio razvojni preporod.
DULJI OPORAVAK
- U svakom slučaju potres je ukazao da se upravljati nekretninama ne može više na način kako smo to radili posljednjih 70 godina. Centar Zagreba će uvijek ostati atraktivan i privlačiti ljude, ali hoće li biti poželjan za život, ovisit će o svima nama, a prije svega o dolazećoj obnovi i njenoj brzini, sveobuhvatnosti i efikasnosti provedbe - smatra Ranilović.
Dojam je, zaključuje, da će se tržište nekretnina stabilizirati vrlo brzo nakon što se obuzda pandemija, posebno se to odnosi na nekretnine vezane uz turizam, ali ne treba smetnuti s uma da je ova situacija ipak naštetila gospodarstvu i da će mnogima trebati ipak neki dulji period da se oporave. To se ne odnosi samo na Hrvatsku nego i na Europu, pa i cijeli svijet.
STATISTIKA U 2020.
BROJ TRANSAKCIJA I PRODANIH STANOVA TE PROSJEČNE REALIZIRANE I TRAŽENE CIJENE
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....