Mnogi nisu ni svjesni koliko neki svakodnevni gradski problemi imaju veze s urbanističkim planiranjem grada. Najviše se to osjeća u kvartovima kao što su Kajzerica, dio Trešnjevke, Vrbik, Trnje, dio Dubrave, Podsljemenu, gdje se za neke od ulica teško može reći da su gradske ulice.
Grad Zagreb priprema postupak sveobuhvatnih izmjena temeljnih gradskih planskih dokumenata Generalnog urbanističkog plana Zagreba i Sesveta. Zavod za prostorno uređenje Zagreba primao je stručne prijedloge za izmjene i dopune, a održana je nedavno i stručna javna rasprava u Društvu arhitekata Zagreba.
Mogućnost slanja pisanih prijedloga sa strane struke zapravo je zadnji korak prije nastanka prijedloga izmjena plana jer javna rasprava pred kraj procedure i nije mjesto za donošenje i iznošenje prijedloga. Izmijenjeni Generalni urbanistički plan Zagreba i Sesveta mogao bi biti donesen krajem iduće godine.
Donosimo nekoliko zanimljivih prijedloga troje uglednih arhitekta, koji su se mogli čuti i na stručnoj javnoj raspravi. Postavili smo im dva pitanja: što ste predložili da bi izmjene GUP-a bile kvalitetnije, te je li GUP previše provedbeni plan? Naime, iako mnogi smatraju da je GUP strateški dokument, on je i provedbeni plan, što se općenito smatra greškom u zakonskom sustavu. To znači da se uglavnom bavi detaljima grada, a ne razvojem, dok bi se manjim mjerilom nekog prostora trebali baviti Urbanistički planovi uređenja. A na sasvim novom GUP-u Zagreba tek se treba započeti s procesom.
LUKA KRSTULOVIĆ, URBANIST
Što ste predložili da bi izmjene GUP-a, ali dugoročno i novi GUP bio kvalitetniji?
- Predložio sam da novi GUP ne bude na tragu dosadašnjeg "krpanja" lošeg planskog dokumenta, nego da hrabro napravi iskorak u kvalitetnije urbanističko planiranje koje je prijeko potrebno Zagrebu. To nije moguće ako je GUP provedbeni plan za 90 posto prostora, već mora biti pretežito strateški, razvojni, a detaljno planiranje u većoj mjeri prepustiti planovima niže razine - kojih treba biti što više i koji trebaju osigurati kvalitetu i održivost stručnih rješenja, ali i lokalnoj zajednici participaciju u planiranju svog prostora.
Je li GUP previše provedbeni plan? Je li potrebna revizija zakona?
Svakako je previše provedbeni dokument za tako velik prostor. Nije moguće rješavati svaku ulicu, drvored ili blok na planu od 22.000 ha. Isto tako, smisao javne rasprave kod takvog dokumenta se gubi jer se primjedbe svode na detalje, a ne na cjelinu grada. Zakon svakako treba mijenjati, struka se za to već godinama aktivno zalaže, pisali smo i teze Ministarstvu prostornog uređenja – no ne treba to uzimati kao izliku. Zakon je dovoljno fleksibilan da neke lokalne sredine u Hrvatskoj i dalje zadržavaju principe detaljnog urbanističkog planiranja, primjerice, Poreč. To je put kojim treba i dalje ići dok ne ugledamo neki bolji zakonodavni okvir.
BERNARDA SILOV, ARHITEKTICA, STUDIO ATMOSFERA
Što ste predložili da bi izmjene GUP-a, ali dugoročno i novi GUP bio kvalitetniji?
Istaknula sam koje faze prethode kvalitetnoj izradi plana, u ovom slučaju GUP-a, te kvalitetnim primjerom iz recentne prošlosti našega grada ukazati na princip koji osigurava kvalitetnu provedbu.
Prvo je bitno sakupiti ideje, raspisati natječaj za viziju grada Zagreba; zadnji takav natječaj raspisan bio je 1930./31.godine - Međunarodni natječaj za generalnu regulatornu osnovu Grada Zagreba. Zašto?
Stanovnici, investitori, institucije jednoga grada lakše će se poistovjetiti s budućnošću prostora ako im je jasna vizija, a vizija koja ima u sebi jednostavnost, logičnost i vidljivu formu, crtež koji opisuje riječi, stavove, može biti ‘zajedničan‘ svima.
Da bi to Grad brzo realizirao, trebao bi mu Ured za regulaciju. Regulacija je osnova za razvoj grada, a ona sada nepotrebno opterećuju GUP. Regulacija se mora neovisno, unaprijed provoditi, to privlači kvalitetne i očekivane investicije.
Također sam se osvrnula na tehnički aspekt Urbanih pravila iz GUP-a. Nepotrebno ih je toliko detaljno propisivati. Rezultat postaje generičan umjesto ‘bioraznolik‘, a ‘bioraznolikost‘ nas obogaćuje. Urbana pravila moguće je inteligentno svesti na jednostavno propisivanje količine zelenila i kubaturu volumena buduće gradnje – doslovno dva pravila. Nema pomaka u osuvremenjavanju gradnje, oblikovanja i korištenja prostora grada ako u cijelom lancu ishođenja dozvola arhitekt nema slobodu pridonošenja oblikovanju grada. Štoviše, svi drugi koji ne potpisuju dozvole, od konzervacije do nadzornih referencija i kontrolora, susjeda, internih pravilnika donesenih na gradskim kolegijima... bez kojih je dozvolu nemoguće dobiti, propisuju i nepotrebno reinterpretiraju ta ista Urbana pravila unedogled.
Na kraju ono najbitnije, ne treba stalno kritizirati – nego nešto i konstruktivno predložiti. Naš studio ATMOSFERA na radionici GUP-a Praktikuma iz 2009. predložio je ideju - organiziranje prirodnog režima provlačenja i povezivanja javnih zelenih površina, odnosno Zelenu mrežu. Paralelno s prometnom mrežom, postojala bi i Zelena mreža, a osiguravala bi prirodno vjetrenje – čišćenje grada. Zamislite šetnju ili vožnju biciklom od Sljemena do Zapruđa isključivo parkovima, drvoredima, zelenim površinama, a na prvom skretanju ste u unutar gustog urbanog konteksta. Za početak realizacije takve vizije grada, dovoljno je da Grad osnuje Zeleni fond i strateški otkupljuje zelene površine, prethodno GUP-om definiranih zelenih koridora.
Je li GUP sada previše provedbeni plan? Je li potrebna revizija zakona?
Revizija zakona na svim razinama je nužna. Prostorno planiranje je postalo nesagledivo u moru planova, razina i propisa, a prostor i države i grada djeluje prilično devastirano i neodržavano. Prostor je najveći kapital koji posjedujemo, koji se mora pametno projektirati. Zakon o gradnji i prostornom uređenju napisan je na 200 stranica, a prije 30 godina bio je na 20 stranica, tekstualni dio GUP-a ima 141 stranicu. Ideja, vizija i cilj određenog prostora osim zabrane na zabranu ne postoji. Nitko se s takvim planiranjem ne može poistovjetiti. Čak je i psihološki tolika razina propisivanja pogubna. Ne moramo baš sve zakone pisati tako da doslovno prepišemo direktive EU. Nitko nas na to ne tjera.
TIN SVEN FRANIĆ, PREDSTOJNIK KATEDRE ZA ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE NA AF, ARHITEKT
Što ste predložili da bi izmjene GUP-a, ali dugoročno i novi GUP bio kvalitetniji?
GUP je inicijalno donesen 2007., pred petnaest godina. Višekratno je komentirano u raspravi da mu nedostaje vizija suvremenog grada u novim okolnostima. Također, postavljenim ciljevima konstatirana je potreba "progušćivanja" postojećeg gradskog tkiva.
Posebno sam naglasio važnost koncipiranja i oblikovanja postojećih jakih gradskih prometnih arterija kao prostora primarne važnosti i prisutnosti u prostoru. Gradske arterije povezuju više planerskih cjelina, dijelova grada i zona namjene. Međutim, ti prostori nisu projektantski artikulirani izuzev dijelova Vukovarske. Stanje u prostoru danas je nezadovoljavajuće – Savska, Slavonska, Avenija HBZ itd. Premda je bilo raspisanih natječaja za pojedine poteze, rezultati nisu implementirani kao polazišta za GUP niti se prišlo ozbiljnijoj razradi planova nižeg reda (UPU) niti projekata. Radi se o prostorima visokog urbanog potencijala koji je slabo iskorišten i vizualno neatraktivan. Umjesto urbanističkih poteza prilazi se pojedinačnim projektima, koji se nerijetko uopće ne realiziraju Suradnja gradske uprave koja artikulira javni interes i privatnog sektora trebala bi biti produktivnija. Iluzorno je očekivati da bi sam javni sektor trebao graditi grad, a privatni sektor proglasiti nepoželjnim uzurpatorom i špekulantom.Sitničava i nejasna urbana pravila - rigidno postavljene namjene, dogmatska pravila prometa u mirovanju (parkinga), čudne konzervatorske smjernice i nejasne procedure - neki su od razloga koji rezultirali bijegom investicija u nekonsolidirana područja grada.
Je li GUP previše provedbeni plan? Je li potrebna revizija zakona?
Da, GUP je pretjerano opširan i provedbeni plan - kao takav je nefleksibilan: greške se teško popravljaju, rade se brojne izmjene i iznimke na zastarjelom planu. Kako se planovi usvajaju na gradskim skupštinama, dugoročni razvojni ciljevi često su žrtve dnevnopolitičkih sukoba. Društveni dogovor oko tako opširnog i detaljnog plana teško je ostvariti. Zagreb kao glavni grad RH treba se planirati u sinergiji državne i gradske vlasti. Najbolji primjer je pitanje željeznice koja barem zadnjih 50-ak godina sputava razvoj centralnog gradskog prostora, kao i sustave gradskog prometa odnosno prometa gradskog prstena. Svjedoci smo velikih infrastrukturnih zahvata u RH, pa mi je pomalo nevjerojatno da se u Zagrebu ne dešava gotovo ništa, premda taj prostor direktno utječe na živote stanovnika milijunske regije i cijele države. HŽ je vlasnik/korisnik važnog dijela grada i kao takav doima se prilično nezainteresiranim za unaprjeđenje kvalitete navedenih prostora. Ministar prometa trebao bi reći je li potrebna revizija kakvog zakona, odnosno pravnog okvira, koji bi omogućio kvalitetnu suradnju u strategijskom planiranju najvažnijeg GUP-a u zemlji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....