Objava je planirana s ožujka na travanj, a prijave počinju sredinom svibnja, što znači da prijavitelji imaju 45 dana za pripremu projekata.
Pitanje vlasništva i (ne)odgovornosti prema vlastitoj imovini, nejasna zakonska regulativa i komplicirana dokumentacija, nepostojanje kontinuiteta javnih poziva, nedostatna planirana sredstva, manjak radne snage, drastičan rast cijena materijala i usluga izvođača, prekratak rok za ažuriranje postojećih i pripremu novih projektnih prijedloga, manjak informacija... samo su neki od gorućih problema uoči dugoočekivanog, nadolazećeg Javnog poziva na energetsku obnovu višestambenih zgrada, neoštećenih u potresu, čija je objava planirana s ožujka na travanj.
DEFINICIJA ZGRADE
Zadnji javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada bio je 2016. godine, a ovaj se najavljuje kao svojevrsni nastavak tog programa, uz nekoliko promjena i noviteta. O tome je bila riječ i na konferenciji "Od plana za oporavak i otpornost prema energetskoj obnovi zgrada", održanoj sredinom tjedna u organizaciji Europske komisije u Hrvatskoj, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te edukativno-servisne online platforme ZGRADOnačelnik.hr.
Skorašnji javni poziv sufinancira se sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta "EU sljedeće generacije" kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. godine, za što je osigurana alokacija u iznosu od 300 milijuna kuna, a provodi ga Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Kako je pojašnjeno, od objave javnog poziva kreće period od 45 dana za pripremu projektne dokumentacije, a same prijave kreću sredinom svibnja putem informatičkog sustava eNPOO. Mogu ih podnositi ovlašteni predstavnik suvlasnika zgrade ili upravitelj višestambene zgrade, a glavni zahtjevi za odobravanje sredstava su postizanje najmanje 50 posto uštede u toplinskoj energiji na godišnjoj razini, odnosno najmanje 30 posto uštede u potrebi ukupne primarne energije na razini cijele zgrade u odnosu na stanje prije obnove. Također, financijska potpora u slučaju zamjene postojećih neučinkovitih sustava grijanja i kotlova, primjerice na bazi ugljena i loživog ulja ili standardnih postojećih plinskih kotlova/bojlera, neće predstavljati više od 20 posto investicije.
Višestambenom zgradom smatra se postojeća zgrada u kojoj se najmanje 66 posto ukupne korisne površine koristi za stanovanje, s tri ili više stambenih jedinica, koja ima upravitelja, koja je jedinstvena arhitektonska cjelina i koja nema više od 25 posto nadzemne građevinske bruto površine negrijano.
AŽURIRANJE TROŠKOVNIKA
Na poziv se ne mogu prijaviti višestambene zgrade kojima su temeljem prijašnjih javnih poziva odobrena bespovratna sredstva za energetsku obnovu, no moguće je prijaviti neobnovljeni dio zgrade, koji zajedno s prije obnovljenim dijelom čini jedinstvenu arhitektonsku cjelinu. To se odnosi na, primjerice, zgradu s više ulaza, od kojih su neki prije obnovljeni. Pritom ti obnovljeni dijelovi zgrade moraju biti energetskog razreda A+, A, B ili C u kontinentalnoj Hrvatskoj, odnosno A+, A ili B u primorskoj Hrvatskoj, dok će uvjetima poziva odgovarati samo oni projekti koji će obuhvaćati sve ostale, neobnovljene dijelove.
Tri su kategorije energetske obnove: integralna, dubinska i sveobuhvatna. Integralna energetska obnova sufinancirat će se do 60 posto, a dubinska i sveobuhvatna obnova do 80 posto za radove i usluge nadzora. Također, za integralnu energetsku i dubinsku obnovu moguće je ostvariti sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i upravljanja projektom do 85 posto, a u slučaju sveobuhvatne obnove do maksimalnih 100 posto. Najniži iznos bespovratnih sredstava za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga iznosi 150 tisuća kuna, a najviši 22 milijuna kuna.
Međutim, treba napomenuti kako se izrada projektne dokumentacije neće sufinancirati ako je izrađena prije 1. veljače 2020. godine, što je datum koji je zadala Europska unija nakon donošenja Mehanizma za oporavak i otpornost, ali će sami projekti biti prihvatljivi u okviru poziva.
Poziv će trajati do 31. kolovoza ili do iskorištenja planiranih sredstava, a postupak dodjele očekuje se u narednom periodu od 120 dana. Nakon toga je 30 dana predviđeno za sklapanje ugovora za dodjelu bespovratnih sredstava, a provedba projekata ograničena je na dvije godine.
Na konferenciji se moglo čuti kako 300 milijuna kuna zasigurno neće biti dovoljno za sve zainteresirane koji teže unapređenju kvalitete stanovanja, postizanju ušteda i smanjenju emisija CO2 te u konačnici povećanju vrijednosti same nekretnine. Naime, neki su se projekti počeli pripremati još od zadnjeg poziva 2016. godine, a na nezadovoljstvo suvlasnika zgrada troškovi za njihovu izradu neće biti sufinancirani. U tom periodu nakupilo se dosta kandidata, a prema procjeni edukativno-servisne platforme ZGRADOnačelnik.hr, pripremljeno je oko 1200 projektnih prijedloga koji se sada moraju ažurirati, što se prvenstveno odnosi na nove smjernice za izradu analize postojećeg stanja zgrade i mjera poboljšanja vezanih uz unutarnje klimatske uvjete, mehaniku otpornost i stabilnost te sigurnost u slučaju požara. Također, potrebno je revidirati i troškovnike jer tadašnje cijene materijala i usluga ne odgovaraju današnjim.
PREKRATKI ROKOVI
Istaknuto je i kako je rok od 45 dana za pripremu projektnih prijedloga prekratak, a jedan od prijedloga sudionika konferencije bio je da se razmotri produljenje roka s 24 na 36 mjeseca za izvođenje energetske obnove od trenutka potpisivanja ugovora.
Ipak, pitanje je što će biti s višestambenim zgradama za koje je izrađena projektna dokumentacija, a koja neće biti prihvaćena. Ako se u budućim godinama ne pronađu novi izvori za sufinanciranje, činjenica je da većina suvlasnika višestambenih zgrada ne može osigurati vlastita sredstva za energetsku obnovu, a problem predstavlja i nepostojanje drugih mogućnosti financiranja u smislu povoljnijih kredita i financijskih instrumenata koji ne uključuju bespovratna sredstva.
Mini vodič
TRI KATEGORIJE OBNOVE
1. INTEGRALNA ENERGETSKA OBNOVA
Obuhvaća kombinaciju više mjera energetske obnove, a obavezno uključuje jednu ili više mjera na ovojnici zgrade, kojima se ostvaruje ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH, nd) od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove.
2. DUBINSKA OBNOVA
Obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH, nd) i primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove.
3. SVEOBUHVATNA OBNOVA
Obuhvaća optimalne mjere unaprjeđenja postojećeg stanja zgrade te osim mjera energetske obnove zgrade uključuje i mjere poput povećanja sigurnosti u slučaju požara, mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta i mjere za unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade, uz obavezno povećanje potresne otpornosti zgrade od najmanje 10 posto u odnosu na stanje prije obnove. Može uključivati i druge mjere kojima se unaprjeđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.
DIO DOKUMENTACIJE POTREBNE ZA PRIJAVU
● Izvješće o energetskom pregledu zgrade i važeći energetski certifikat zgrade koja je predmet projektnog prijedloga, ne stariji od 13. studenoga 2012. godine
● Strojarski ili elektroprojekt za zahvate na sustavu grijanja, promjenu energenta i/ili korištenje obnovljivih izvora energije
● Glavni projekt energetske obnove sa sažetkom analize postojećeg stanja, ne stariji od 1. siječnja 2016. godine
ŠTO SE SUFINANCIRA?
Mjere energetske učinkovitosti i korištenja OIE te horizontalne mjere
MJERE IZ PRETHODNOG POZIVA:
● Povećanje toplinske zaštite ovojnice
● Ugradnja novih ili zamjena/poboljšanje postojećih tehničkih sustava zgrade
● Zamjena unutarnje rasvjete zajedničkih prostorija učinkovitijom
● Ugradnja fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije iz OIE za potrebe zgrade
● Promicanje korištenja OIE u sustavima grijanja i/ili pripreme potrošne tople vode
● Uvođenje sustava automatizacije i upravljanja zgradom
● Provedba novih i rekonstrukcija postojećih elemenata pristupačnosti
NOVE MJERE:
● Ugradnja zelenog krova/ozelenjavanje pročelja zgrade kojima se povećava toplinska zaštita ovojnice
● Mjere za povećanje potresne otpornosti zgrade
● Mjere povećanje sigurnosti u slučaju požara
● Mjere osiguravanja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta
● Mjere ugradnje elemenata zelene infrastrukture (uređenje novih i postojećih zelenih površina na čestici)
● Mjere održive urbane mobilnosti (izvedba parkirališta za bicikle)
● Elektromobilnost (punionice ili stanice za punjenje vozila s pripadajućom infrastrukturom)
ARHITEKTONSKA CJELINA
Ne mogu se prijaviti zgrade koje su prije dobile bespovratna sredstva, ali moguće je prijaviti sve one dijelove zgrade koji nisu obnovljeni.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....