Za njezinu gradnju nije iskorištena niti jedna opeka. Nije korišten ni stiropor kao izolacijski materijal, ni crijep kao pokrov. Ona je građena od drva i - slame.
Kuća u koju vas vodimo ovaj mjesec odgovara svim kriterijima održive, ekološke gradnje, za što je zaslužna mlada četveročlana obitelj blizu Vinkovaca. Prvotne želje mladog bračnog para bile su sagraditi kuću pasivnih standarda s konvencionalnim materijalima na parceli površine 1200 kvadrata, ali su se na prijedlog arhitekta Tihomira Kostića odlučili na zdravu kuću korištenjem prirodnih materijala, projektiranu po principima pasivne solarne arhitekture.
- Ideja je bila iskoristiti slamu s vlastitih polja kao toplisnko-izolacijski matreijal te uz funkcionalan dizajn omogućiti maksimalno iskorištavanje solarne energije. Kuću smo velikim staklenim površinama otvorili prema jugu kako bi u zimskom periodu primili, a slamom zadržali sunčevu energiju te na taj način ostvarili dobar dio energije za zagrijavanje kuće - pojašnjava arhitekt Tihomir Kostić.
Vlasnica nam odmah na početku prepričava kako je bila skeptična prema korištenju slame i nije joj bilo jasno kako će slama izdržati teret gornje etaže. Ali kad su je uvjerili da je nosiva konstrukcija zapravo drvo i da slama ima odlične izolacijske karakteristike te kad je vidjela maketu kuće, više nije dvojila.
Međutim, pri realizaciji kuće vlasnici su se susreli s nekoliko problema. Iako se na internetu mogu pronaći razni članci na temu gradnje kuće od slame, činjenica je da iznimno mali broj majstora i tvrtki u Hrvatskoj nudi tu uslugu ili se želi educirati kako bi ju ponudili. Isto tako, ni materijal nije bilo jednostavno nabaviti. Na svu sreću, pronašli su majstora iz Slavonskog Broda s višegodišnjim iskustvom, koji se s velikim zadovoljstvom odazvao pozivu, dok su dio građe kupili u Austriji, a dio u Hrvatskoj.
Radovi su trajali tri mjeseca. Kuća je površine 245 kvadrata, a na njezinoj južnoj strani postavljene su velike staklene površine radi dobivanja sunčene energije. Sagrađena je od betonskih temelja na koje je postavljenja drvena konstrukcija, povezana drvenim tiplama i čeličnim vijcima te ispunjena balama slame.
- Između drvene konstrukcije, sklapana u panele veličine 3x3 metra u hali, ugrađena je ispuna od balirane slame. Slama je obostrano ožbukana vapnenom žbukom koja ujedno čuva slamu od požara i od glodavaca. S unutarnje strane zida postavljena je parna brana, a kao završna obloga gips kartonske ploče. S vanjske strane ožbukane slame postavljena je vodonepropusna paropropusna folija te ventilirajuća fasada dijelom izvedena od drvenih letvica sibirskoj ariša, koje u obliku slova Z okružuju velike staklene stijene na donjoj i gornjoj etaži s južne strane kuće te u obliku slova S sa sjeverne strane kuće podsjećajući na meandrične forme velikog Julija Knifera - kaže arhiekt, prepričavajući kako je kuća i dobila naziv.
Zidovi su ukupne debljine 65 centimetara, a od čega 45 centimetara čini slama, a ukupno je iskorišteno tisuću bala slame te popriličan broj vijaka za pričvršćivanje konstrukcije. Pritom su vijci, uz armaturu temelja i spregove, jedini metalni materijal koji se koristio u gradnji. Na ravnom krovu je drvena konstrukcija nosivi materijal, a toplinska izolacija je ponovno od balirane slame. Sibirski ariš iskorišten je i kao podna obloga za terasu oko kuće, a glavni ulaz je sa sjeverne, ulične strane, pored garažnih vrata. U ulaznom hodniku s lijeve je strane gostinjski WC te garderoba, a s desne sporedni ulaz u garažu. Hodnik ravno vodi prema dnevnom boravku otvorenom do krova, s velikim staklenim stijenama u prizemlju i na katu, što omogućava prodor prirodnog svjetla, kao i pogled na oranice.
Dječja igraonica smještena je u produžetku boravka s desne strane, a s lijeve su blagovaonica te kuhinja. Kako bismo vizualno odvojili dnevni boravak od igraonice, iz stropa smo spustili plohu za postavljanje televizora oko i ispod koje je omogućena sva komunikacija s djecom - pojašnjava vlasnica.
Što se tiče dodatnih sustava za grijanje, ventilaciju i zagrijavanje sanitarne tople vode, ugrađeni su rekuperator za odsis otpadnog i dobavu svježeg zraka te dizalica topline voda-voda, koja koristi geotermalnu energiju iz dva bunara za grijanje kuće i zagrijavanje potrošne vode. Bunari su dubine 36 i 11 metara, a u njima je voda tijekom cijele godine oko 13°C, što odgovara i zimskim i ljetnim uvjetima. Postavljeno je podno grijanje, a uz staklene stijene u boravku su dodatne cijevi kako se staklo ne bi maglilo.
- Tijekom ožujka uopće nismo uključivali grijanje jer nas je sunce dovoljno zagrijalo, a kad se sunce pojavi tijekom zime unutra je 25°C, tako su nam režije bile minimalne kad je bilo i najhladnije. Kuća ima potrebu toplinske energije za grijanje 17 kwh/m2 na godinu, što je vrlo blizu kriterijima pasivne kuće - kažu vlasnici.
Foto: Berislava Picek/Hanza Media
