Kuća za odmor tročlane obitelji na otoku Krku

Zadatak slovenske arhitektice Nuše Završnik Šilec bio je projektirati zdanje u kojem se isprepliću tradicionalni i moderni elementi, a posebnu pozornost posvetiti vanjskom uređenju. Rezultat je Villa Olea na otoku Krku, čija nas je ljetna kuhinja osvojila na prvu.

O ljepotama Jadranske obale ne treba puno govoriti: predivne pješčane i šljunčane plaže okružene bujnom vegetacijom, nacionalna i narodna gastronomija, tradicionalna jela i pića mediteranske kuhinje, specifična arhitektura, brojni kulturni, sportski i zabavni sadržaji... Stoga ne čudi iznimno velika posjećenost tijekom ljetne sezone. Brojnim strancima, međutim, više nije dovoljan turistički aranžman i noćenje u hotelima, nego se odlučuju na kupnju nekretnine u kojoj će moći uživati tijekom godišnjeg odmora.

Potvrđuju to i službeni podaci, prema kojima trećinu udjela u ukupnom broju transakcija na godišnjoj razini čine stranci. Među njima prednjače Slovenci, koje najviše zanimaju nekretnine u Istri i na kvarnerskim otocima. Upravo na otoku Krku naišli smo na jednu takvu priču.

Riječ je o tročlanoj obitelji iz Slovenije, koja je u malom gradu Klimno sagradila suvremenu kuću za odmor naziva Villa Olea.

- Zemljište smo tražili dvije godine, a pregledavali smo oglase parcela s pogledom na more, koje omogućavaju mir i imaju pristup moru pješice. Sve što smo tražili pronašli smo na parceli okruženoj šumom s dvije strane i udaljenoj od obale samo 280 metara u mjestu Klimno, a za sve dozvole trebalo nam je oko pola godine - kažu vlasnici i dodaju da je njihova ideja bila maksimalno iskoristiti impozantan pogled prema moru u interijeru i eksterijeru te sagraditi kuću u kojoj će se moći opustiti nakon cjelogodišnjeg rada. Kad je riječ o arhitektonskom oblikovanju, htjeli su zdanje čija je okosnica spoj tradicionalnog i modernog, a taj je izazov preuzela arhitektica Nuša Završnik Šilec, također iz Slovenije.

Kuća je sagrađena lani, površine je 180 kvadrata, sastoji se od dvije etaže, a njezina najveća posebnost su ljetna kuhinja i dnevni boravak na otvorenom, na terasi površine 40 kvadrata uz bazen površine 30 kvadrata.

- Objekt je bio zamišljen kao kućica za odmor, odnosno vikendica, s namjerom povremenog iznajmljivanja turistima. No, zbog velikog interesa posjetitelja trenutačno se više koristi kao kuća za najam - smije se arhitektica i dodaje da je polazišna točka projekta bila tradicionalna kamena kuća koja je prilagođena prirodnim utjecajima, kao što su konfiguracija terena, klimatski uvjeti i raspoloživ građevinski materijal.

- Kao što je često slučaj s tradicionalnom gradnjom, prizemna etaža kuće djelomično je ukopana u teren, pa tako djeluje kao jednoetažna kuća. Od građevinskih materijala korišteni su opeka i kamena fasadna obloga s velikim staklenim stijenama s drvenim okvirima pa je tako nastala moderna inačica tradicionalne kamene kuće - dodaje arhitektica.

U djelomično ukopanom prizemlju, što omogućava povoljnije, niže temperature pa nije potrebno uključivati klimatizaciju, smještene su dvije spavaće sobe sa zasebnim kupaonicama i malim zasebnim terasama na kojima se u miru može čitati knjiga ili ispijati jutarnja kava te središnji prostor s kuhinjom, blagovaonicom i dnevnim boravkom. Dnevna zona staklenim kliznim stijenama povezana je s već spomenutom terasom na kojoj su ljetna kuhinja, boravak na otvorenom i bazen. Na prizemnoj etaži još je manja gospodarska soba, a na gornjoj zahod i još jedna spavaća soba s pripadajućom kupaonicom.

- Ljetna kuhinja je po mom mišljenju, a tu sam se složila s investitorima, obavezan element kuće za odmor. Organizirana je u sklopu terase, a sadrži ono najosnovnije što treba za pripremu dobre ribe ili ćevapa, a to su roštilj, priključak za vodu i radna površina - kaže arhitektica i dodaje da je posebna pozornost posvećena okućnici čija je površina, bez prilaza i parkirališnih mjesta, 250 kvadrata.

Glavna tema vanjskog uređenja je drvo, odnosno sibirski ariš, a cilj je bio koristiti što prirodnije materijale da bi se cijela kuća što bolje uklopila u okoliš.

- Drvena konstrukcija povezuje terasu, ogradu i potporne zidove u jednu cjelinu te nudi jedinstven ambijent. Ako se drvo preradi i tretira na odgovarajući način, dulje odolijeva agresivnim mediteranskim vremenskim utjecajima, odnosno kiši, buri i morskoj soli, nego željezo koje propada zbog hrđe. To je bio jedan od razloga zašto smo se odlučili za drvo u eksterijeru, a drugi jer je investitor želio da i u interijeru prevladava drvo - kaže.

Dodaje da je interijer osmišljen kao moderna svijetla školjka s velikim staklenim površinama koja djeluje prozračno, ali istodobno vrlo jednostavno. Visoki stropovi dodatno su istaknuli osnovni volumen i pridonijeli prostranosti, a prevladavaju prirodni materijali i elementi u prirodnim tonovima.

Na podu je postavljen microtopping, odnosno cementni premaz s dodatkom sintetičke smole koji, osim što daje unikatan izgled, nudi zadovoljavajuću tvrdoću i vodootpornost pa se može upotrebljavati u prostoru koji je mokar ili vlažan, poput kupaonice. Kao podna obloga pojavljuje se i parket na betonskim stepenicama koji je više u funkciji tepiha, odnosno dekoracije.

Zidovi su obojeni u prirodne nijanse, a manji pomak dopušten je jedino u kuhinji, gdje je zid obojen u crnu boju. Na toj plohi uz pomoć šablona napravljeni su čipkasti uzorci. Isti se uzorci još pojavljuju i u spavaćim sobama, ali u manjoj mjeri.

Kad je riječ o namještaju, sve u kući izrađeno je po mjeri, a prevladavaju hrastovo drvo i prirodne tkanine. Osnovni elementi spavaćih soba su kreveti i ormari, a svaka soba svoj je karakter dobila zahvaljujući različitom dizajnu rasvjete. Tako su postavljena zidna, podna i stropna rasvjetna tijela, a svaka soba ima drukčiji noćni ormarić i ogledalo.

- Prvotno idejno rješenje imalo je četiri spavaće sobe, no u naknadnim razgovorima se od toga odustalo pa je jedna spavaonica ukinuta da bi se mogle proširiti ostale sobe, što se na kraju pokazala kao opravdana odluka - kaže arhitektica, a mi je pitamo može li podijeliti s nama neku anegdotu vezanu za projekt.

- Uz svaki projekt vežu se neke anegdote, a u ovom slučaju one nisu toliko duhovite koliko biste voljeli čuti jer su povezane s pogreškama tijekom izvođenja radova. Odnose se na izvođače radova koji su samoinicijativno mijenjali projekt. Tako smo nekoliko puta, pri obilasku gradilišta, naišli na njihova 'bolja rješenja' koja smo morali vraćati na projektiranu varijantu. To je prouzročilo malo tenzija, ali smo u konačnici svi bili zadovoljni realizacijom - zaključuje.

Foto: Rajan Milošević/ KORIDOR 27