NAJLJEPŠI INTERIJERI Slavni rukometaš Zrnić otvorio nam je vrata svojeg doma

Poznata peteročlana obitelj kupila je klasičan donjogradski stan u užem zagrebačkom središtu te ga u potpunosti preuredila i opremila. Pogledajte rezultat

Zlatna i brončana medalja osvojene na Mediteranskim igrama 2001. u Tunisu zauzimaju počasno mjesto u dnevnom boravku njihova stana u zagrebačkom centru. Za rukometaša Vedrana Zrnića i njegovu suprugu Lanu, nekadašnju uspješnu karatisticu, ova odličja predstavljaju mnogo više od sjajnih sportskih postignuća. Za njih je to uspomena na najromantičnije trenutke zajedničkog života jer su se upravo na tom natjecanju upoznali i započeli svoju vezu. Danas imaju 8-godišnju kćerkicu i dvojicu 5-godišnjih dječaka, blizance, te su nedavno uredili svoj novi dom u zgradi staroj više od 120 godina, u kojoj je Lana provela i svoje djetinjstvo s roditeljima.

- Stan smo kupili od jednog starijeg gospodina koji u prostor nije ništa ulagao više od 50 godina. Ima 110 kvadrata i stropove visoke 3,60 metara, ali mu je originalni tlocrt bio jako loš. Primjerice, u tako velikom stanu postojale su samo dvije sobe, svaka površine po 35 četvornih metara, ali ih zbog pozicije prozora nismo mogli samo pregraditi jer ne bismo imali dovoljno svjetla. Stoga smo odlučili srušiti sve što se može, osim nosivih zidova, i osmisliti raspored prostorija koji će najviše odgovarati potrebama naše peteročlane obitelji - objasnila je Lana.

U realizaciji njihovih želja izradom nacrta i savjetima pomogla im je prijateljica arhitektica, a mnogo radova u stanu Zrnići su obavili sami i uz veliku pomoć Lanina tate Ivice Susovića koji je iskustvo i znanje stekao izrađujući rekvizite i lutke za predstave u Zagrebačkom kazalištu lutaka.
Sada se stan sastoji od prostranog i minimalistički uređenog ulaznog hodnika, iz kojeg se lijevo ulazi u open space prostor koji sadrži kuhinju, blagovaonicu i dnevni boravak te ima izlaz na balkon. Ravno je ulaz u gostinjski toalet, pokraj kojeg je prolaz do bračne spavaće sobe s vlastitom kupaonicom, a desno je najšareniji i najveseliji dio stana u kojem su dvije dječje spavaće sobe povezane zajedničkim prostorom za igru, a za mališane je opremljena i posebna kupaonica.

Restauracija lustera

U ulaznom hodniku prevladava bijela boja, a opremljen je velikim ugradbenim ormarom od poda do stropa koji osigurava dovoljno prostora za spremanje obuće, odjeće, posteljine i igračaka. Iza njega je i walk-in ormar velik oko 5 kvadrata.
- Zadržali smo stari luster od bivšeg vlasnika, ali smo ga restaurirali. Na njemu su pravi kristali koje smo skinuli i oprali u perilici, a iz originalne bakrene boje prelakirali smo ga u bijelo. Prema uputama prijatelja zlatara frkali smo nove žičice na kojima vise kristali, a kako je cijela konstrukcija prilično uska, nove kabele provukao je električar - ispričala je Lana.
Bijela boja proteže se i na kuhinjske elemente koje su po mjeri izradili u Namještaju sekvoja. Najveća zanimljivost je klupica koja se izvlači ispod kuhinjskog otoka i najčešće je koriste djeca kada doručkuju, a kada se ponovno spremi pod otok, postaje potpuno nevidljiva. Cijeli otok služi kao velika radna ploha ispod koje su ladice i hladnjak za vina, a iznad njega montirane su visilice koje je Vedran donio iz Turske.

Centralni dio ovog prostora čini masivni dizajnerski stol izrađen od dijelova starog broda koji je Zrnićima posebno drag. Uz njega su i stolci stari više od 50 godina, a prema zamisli vlasnika prelakirani su u žarke boje. Uz blagovaonski stol nalazi se i starinski sef težak čak 400 kilograma koji služi kao bar. Iako je izrađen od metala, bojen je tako da djeluje drveno, a na poklon su ga dobili od Lanina tate.
- Kada smo zidove ogolili do cigle, odlučili smo dio u dnevnom boravku ostaviti neožbukan. Ciglu nismo ničim tretirali, a taj vanjski zid je debeo pola metra pa posebna izolacija nije bila potrebna. Ta velika niša rađena je prema dimenzijama naše stare bijele sofe iz bivšeg stana koja se idealno uklopila na ovu novu poziciju - prepričava Lana i dodaje kako je njezinu suprugu bilo jako važno pažnju posvetiti rasvjeti pa se ona pali na raznim mjestima u dnevnoj zoni i njome je moguće stvoriti različite ugođaje.

Pod koji se ‘penje’

U ovom dijelu stana pod je prekriven uljenim četkanim hrastom koji imitira seljački pod, a daske rezane na metar dužine “penju” se i po zidu iza televizora.
Komoda ispod televizora, stolić ispred sofe, ali i radni stol te krevet u bračnoj sobi djelo su dizajnerskog brenda Gazzda koji nastaje u Bosni i Hercegovini, a riječ je o rukom rađenom namještaju od hrastovine.
- Naša spavaća soba nastala je na mjestu nekadašnje kupaonice koja je bila stvarno velika. Zidove smo ukrasili velikim fotografijama naše djece koje su obrađene tako da izgledaju kao akvarel i otisnute su na platnu - priča vlasnica i dodaje kako su velika i masivna klizna vrata prema kupaonici od istog materijala kojim je prekriven pod u dnevnom boravku izradili ona, njezin suprug i njezin tata. Kako su im se jako svidjele pločice koje imitiraju drvo, njima su prekrili pod kupaonice, a ugrađeno je i podno grijanje. Vrlo praktičnim učinio im se walk-in tuš, a razne sitnice odlažu u nišama u zidu.

Dječje carstvo

- U ostatku stana zadržan je stari hrastov parket koji smo originalno ovdje zatekli. Majstori su nam savjetovali da ga sačuvamo jer je u dobrom stanju, a njegova boja vrlo je rijetka te je još k tome rezan na neuobičajenu dimenziju. Sami smo ga skinuli i počistili, a majstori su ga zatim ponovno posložili - prisjetila se radova Lana.
Svojevrsno dječje carstvo u stanu nastalo je na mjestu nekadašnje dvije velike sobe, a sada su tu soba za djevojčicu, u kojoj, prema njezinim željama, prevladava ljubičasta boja, soba za dvojicu dječaka u kojoj dominiraju kreveti u obliku automobila i helikoptera, zajednički prostor za igru, zabavu i kreativnost te kupaonica s dva mala umivaonika, kadom i toaletom.
- Kreveti dječaka su stari, iz njihove bivše sobe, i preglomazni su za ovaj prostor. Stoga uređenje njihove sobe tek slijedi, a planiramo izraditi dva kreveta na kat ispod kojih će u početku biti igračke, a kasnije radni stolovi - zaključila je Lana Zrnić.

Foto: Berislava Picek/EPH