Povećanje cijena energenata, sirovina i transporta na globalnom tržištu dovelo je do lančanog poskupljenja gotovo svih proizvoda i usluga, koje nije zaobišlo ni građevinski sektor. U Hrvatskoj se poveći rast cijena građevinskog materijala, a posljedično i građevinsko-obrtničkih usluga, osjeti još od lani, čemu je svakako pridonijela i situacija s kroničnim nedostatkom kvalitetnih radnika, ali i povećana potražnja zbog obnove nakon potresa.
S obzirom na sva događanja u Europi i svijetu, izvjestan je nastavak inflacije i pogoršanje situacije. Novi val poskupljenja najavljuje se već neko vrijeme, s tim da je već početkom godine došlo do dodatnog rasta cijena u odnosu na ono lanjsko. Prije pola godina beton, s uračunatim prijevozom mikserom, koštao je 470 kuna po kubičnom metru, a sad se cijene penju na 600 do 650 kuna po kubičnom metru. Nabavna cijena armature prije godinu dana iznosila je 5 kuna po kilogramu, a sada je 7 kuna. Nadalje, kubični metar drva prije godinu je stajao 1200 kuna, a sada stoji 3000 kuna, cijena keramike lani je porasla za 15 posto, a početkom godine za još toliko.
Troškovnik
Sve to pogađa i građane koji su zainteresirani za gradnju kuće ili (pre)uređenje stana, o čemu smo razgovarali s arhitektom Robertom Križnjakom, koji sa sestrom Martinom vodi Arhitektonski studio Križnjak, i Majom Mihovilović, vlasnicom studija Tu žive ljudi, koji se bavi upravo adaptacijama.
- Od početka prošle godine poskupjeli su gotovo svi materijali, neki za 10-ak, a neki za čak 100 i više posto. Neka poskupljenja opravdana su zbog globalnog tržišta, a neki samo koriste situaciju kako bi pretjerano podigli cijene. Poskupjele su sve sirovine: od stiropora, čelika, željeza, bakra, aluminija do drvne građe, što se onda odražava na cijene, primjerice, armature, profila za gips kartonske ploče, OSB ploča, električnih vodiča i drugog materijala koji koristimo u gradnji i adaptacijama - nabraja Maja Mihovilović.
Prepričava nam i jednu situaciju koja vrlo dobro oslikava golem porast cijena građe.
- Radila sam troškovnik za stan u starijoj zgradi u Zagrebu. Među ostalim radovima, trebalo je podići pod u spavaćoj sobi i dnevnom boravku za tri centimetara kako bi se poravnao s ulaznim hodnikom. Uz konzultacije s majstorima, odlučili smo ispod parketa staviti dva reda OSB ploča od 15 milimetara. Finalni troškovnik radila sam u srpnju, prije godišnjeg odmora, kad je cijena jedne takve ploče od 1,5 kvadrata bila oko 50 kuna, a adaptacija je bila planirana za rujan. Kad je došao trenutak za kupnju građe, sredinom rujna, cijena je porasla na oko 110 kn za istu veličinu i debljinu ploče. Kad se sve izračunalo, podloga je ispala skuplja od samog parketa - kaže.
Brojni faktori
Cijene su podigli i izvođači radova, neki za 30 i više posto. Poveći rast zabilježen je kod fasadera, ponuđača prozora, keramičara, stolara i općenito majstora koji izvode adaptacije, a situaciji se prilagodila i većina dizajnera te arhitekata. Tako je i cijena uređenja stanova znatno porasla. Prema iskustvu Maje Mihovilović, adaptacija s opremom srednjeg cjenovnog ranga danas se penje na 500 do 700 eura po kvadratu, a prije nekoliko godina mogla je iznositi i oko 300 eura po kvadratu.
- Samo grubi građevinski radovi, govorimo li o adaptacijama srednjeg cjenovnog ranga, popeli su se na 300 do 350 eura po kvadratu, bez PDV-a. To je cijena koja može uključivati nove podove, zamjenu vanjske i unutarnje stolarije, sanaciju zidova, rušenje i zidanje pregradnih zidova, zamjenu elektroinstalacija i vodovodnih instalacija, novu keramiku, sanitarije, ulazna protuprovalna vrata, radijatore i klimatizacijske uređaje. Ni odvoz šute više nije zanemariva stavka, a poskupjelo je i deponiranje. Za namještaj, aparate i ostalu opremu srednjeg cjenovnog ranga investitori odvajaju još oko 250 do 350 eura po kvadratu, bez PDV-a - kaže M. Mihovilović.
Dodaje da se navedeni iznosi ne odnose na stanove u starijim zgradama u centru Zagreba, pogotovo onima pogođenima potresima, gdje adaptacija obuhvaća puno skuplju sanaciju zidova, zamjenu instalacija, stolarije, angažiranje statičara....
S druge strane, procjenjuje se da je gradnja prosječne obiteljske kuće poskupjela za 30 i više posto. Primjerice, cijena gradnje kuće po sistemu "ključ u ruke" prije dvije godine iznosila je 1000 do 1100 eura po kvadratu, a danas iznosi 1500 do 1600 eura po kvadratu. Za malo luksuzniju kuću, cijelu u betonu, potrebno je pak 2200 do 2500 eura po kvadratu. No, arhitekt Robert Križnjak iz Arhitektonskog studija Križnjak ističe da to ovisi o brojnim faktorima: od same lokacije gradilišta do određenih faza završnih građevinsko-obrtničkih radova.
Liste čekanja
Unatoč porastu cijena, Križnjak ističe da nije došlo do smanjenja opsega posla.
- Štoviše, trenutačno je velika navala kod svih. I dalje se ulaže, ljudi nisu prestali graditi kuće i kupovati stanove. No, primjetna je novonastala situacija vezana za liste čekanja, koje su vjerojatno svi napravili, od izvođača do nas arhitekata. Konkretno, kod nas je situacija takva da zbog količine posla novi projekt možemo uzeti tek za dva do tri mjeseca. Investitori su prije bili spremni čekati kvalitetnog majstora nekoliko mjeseci, a sad moraju biti spremni čekati i dulje, a zbog porasta cijena i platiti više. Zbog svega toga izvođenje radova traje dulje. Osim činjenice da nedostaje kvalitetnih radnika, rokovi ovise i o isporuci materijala iz inozemstva. Stoga je nemoguće očekivati realizaciju uređenja interijera u roku od tri mjeseca, sada se sve produljilo na pet, šest i više mjeseci. I bojim se da se to do daljnjega neće promijeniti - ističe arhitekt.
I Maja Mihovilović kaže da već ima dogovorene poslove za početak 2023. godine, a dodaje da su investitori svjesni golemog poskupljenja i daljnjeg uzlaznog trenda nekih sirovina pa često mole izradu okvirnog troškovnika što prije, kako bi mogli kupiti keramiku, sanitarije, aparate, radijatore pa čak i komade namještaja.
- Ako to mogu negdje skladištiti, zaista tako i naprave. Znaju zamoliti majstore, ako su u mogućnosti, da ranije kupe i nešto od građe, no to je logistički teško organizirati. Također, s obzirom na najavljeno poskupljenje energenata, zanimaju se za alternativne sustave hlađenja i grijanja koji bi im dugoročno mogli uštedjeti novac - kaže.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....