INTERVJU S DVA ARHITEKTA

Ponosni smo na svojih 30 kuća u Podsljemenu

O tome zašto se ugodno može živjeti samo u personaliziranoj kući razgovaramo s uspješnim dvojcem iz studija Dva arhitekta

Studio Dva arhitekta, Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić, na području zagrebačkog Podsljemena autori su zavidnog broja obiteljskih kuća, njih više od 20. Razgovarali smo o obiteljskom stanovanju u tom dijelu Zagreba.

• Na koji način vas dvojica zajedno funkcionirate, što je kod obiteljskih kuća i zgrada čiji posao?

TOM: Ovisno o projektu, naša je uloga da odvojeno, zajedno ili u timu konceptualno osmislimo projekt i da ga budno pratimo u svim njegovim razvojnim fazama, što najčešće uključuje aktivnu participaciju do samog useljenja u kuću.

• Koliko kuća ste radili u Podsljemenu? Koja je ovdje bila prva vaša kuća?

TOM: Između dvadeset i trideset, a prva je bila za prijatelje iz srednjoškolskih dana, što je logično kad si na početku profesionalne karijere, bez referenci. Riječ je o rekonstrukciji i nadogradnji obiteljske kuće u Andrijevićevoj ulici.

• Koja vam je zadnja realizacija ovdje?

ZIK: Obiteljska kuća uz park šumu Jelenovac. Kao i u većini projekata, zahtjevan teren i nepravilna parcela utjecale su na projektiranje.

• Kad su se pojavile vaše kuće prije gotovo 20 godina, uglavnom su se u Podsljemenu još gradile kuće s tornjićima...

TOM: "Kuće s tornjićima" manifestacija su duha hrvatskoga graditeljskog tržišta 90-ih, koje arhitekt kritičar Toni Bešlić naziva "neregularnim i nadrealnim", a čije elementarne uzuse karakterizira grubost, egoizam, bahatost i nepoštivanje struke. Bez obzira na sve navedeno odgovornost uvijek leži na arhitektima, stoga ako započinješ svoj profesionalni rad u takvim okolnostima, onda je najvažnije ostati dosljedan i ne pristati na nemoralne ponude.

• Što od vas sada investitori više traže u odnosu na prije?

ZIK: Danas su zahtjevi i očekivanja investitora veći, jer su im informacije dostupnije, što nije bio slučaj prije 20-ak godina. Novi standardi su usmjereni na tzv. održivu gradnju s naglaskom na što manju energetsku potrošnju i što manju proizvodnju svih vrsta otpada.

• Gotovo ste se specijalizirali za obiteljske kuće.

TOM: Splet tržišnih okolnosti usmjerio nas je na obiteljske kuće koje su s vremenom postale naš "zaštitni znak". Njima smo ostali vjerni do današnjeg dana, premda se u posljednje vrijeme više bavimo drugim tipologijama i mjerilima.

• O čemu je najvažnije voditi računa pri projektiranju kuća u tom dijelu Zagreba?

TOM: Budući da je prema mojem mišljenju svaka kuća interpolacija, odnos prema materijalnom kontekstu, u ovom slučaju najčešće vrlo strmom terenu, predstavlja polazišnu točku svake koncepcije.

• Što je vrlo važno za ugodno obiteljsko stanovanje?

ZIK: Za ugodno stanovanje određene obitelji treba napraviti personaliziranu kuću, projektiranu baš za tu obitelj, vodeći se njihovim konkretnim životnim navikama i željama. Uvijek krećemo od zadane situacije na samom terenu, kao što je konfiguracija terena, pogled, susjedstvo, prirodne karakteristike, strane svijeta te posebne želje klijenata.

• Često se atraktivne kuće u Podsljemenu nazivaju vilama.

ZIK: Rijetko je koja od tih kuća zapravo vila. Za vilu treba puno preduvjeta da bi kao takva sveukupno egzistirala.

• Koji je stil vaših stambenih kuća?

ZIK: Teško je govoriti o stilu, recimo, da ima neki naš potpis i prepoznatljivost, što je nama zapravo dovoljno i jako drago.

• Uz arhitekta Stjepana Planića potpisujete možda najviše arhitektonski osmišljenih kuća u tom dijelu Zagreba...

ZIK: Ponosni smo na tu činjenicu, s tim da kolege znaju koliko energije i truda treba da bi se nešto osmišljeno na papiru i realiziralo, i to onako kako je zamišljeno.

• Zašto ljudi grade luksuzne kuće? Za gušt i obitelj ili više za pokazivanje pred drugima? One su često i statusni simboli?

TOM: Sve navedeno može biti motivacija za gradnju obiteljskih kuća, ali dobra arhitektura mora ponuditi kvalitetno osmišljene prostore koji će vlasniku osigurati nadgradnju života njegove obitelji. U materijalnom smislu, to je prije svega poboljšanje standarda i komfora.

• Tko su uglavnom investitori takvih objekata?

ZIK: Investitori su različiti. Svaka kuća, kao i svaki klijent, priča je za sebe.

• Jeste li sebi sagradili obiteljske kuće?

TOM: Nismo... zasad.

• Koja je budućnost Podsljemena, s obzirom na to da je već konsolidirano područje grada. No, interes za stanovanjem, posebno u nekim dijelovima te zone ne opada.

ZIK: Ta zona je preizgrađena. Teško je pronaći česticu koja bi udovoljavala svim zahtjevima obiteljskog života, eventualno tamo gdje se mogu rušiti postojeće građevine. Budućnost vidimo u gradnji pojedinačnih obiteljskih kuća.

• Nudi li hrvatski obrazovni sustav dovoljno znanja mladim dizajnerima i mogu li konkurirati na tržištu?

- U današnje je vrijeme samoobrazovanje broj jedan. Mladi ljudi prilično lako mogu učiti o apsolutno svakom području jer su im dostupna sva znanja ovoga svijeta i samo o osobi ovis želi li ta znanja upiti ili ne. Naš je obrazovni sustav ne samo u dizajnu, nego i u drugom područjima ipak malo zaostao i kaska za svjetskim sustavima. No, to ne može biti opravdanje mladima da se ne obrazuju, da ne idu naprijed i da ne pokušaju pronaći svoje mjesto na globalnom tržištu.

Foto: Boris Kovačev/Hanza Media

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. studeni 2024 13:16