Priča o stanu u Zagrebu

U posljednje vrijeme svjedočimo dobrim transformacijama stambenih prostora u poslovne. Za arhitekte su to izazovi projekti koji zahtijevaju pomno planiranje i ne ostavljaju prostor ni najmanjoj greški. Potvrdio nam je to i arhitekt Hrvoje Krajač s kojim smo razgledali urede jedne farmaceutske tvrtke u centru Zagreba. Zadatak? Četverosobni stan pretvoriti u poslovni prostor 21. stoljeća.

- Stan je 120 m2 neto površine zatvorenog prostora s dva manja balkona orijentirana prema glavnom trgu u metropoli. Ima pretežno sjevernu orijentaciju i s jednom sobom orijentaciju na sjever i istok. Smješten je u zgradi koja je secesijska građevina, a čija je prva namjena trebala biti za Gospodarsku komoru. Zgrada je iz 1903. godine, projekt arhitekata Lea Hönigsberga i Julija Deutscha, uz suradnju Vjekoslava Bastla - objašnjava nam arhitekt Krajač i dodaje da je prva faza uključivala opsežnu i temeljitu adaptaciju.



INSTALATERSKI POTHVAT

- Kako je postojeće stanje i namjena prostora prije adaptacije i rekonstrukcije bila u suprotnosti s traženom namjenom poslovnog prostora i zahtjeva koje suvremeni poslovni prostor danas moraju zadovoljiti, prvo se krenulo u totalnu rekonstrukciju postojećih električnih, strojarskih i instalacija vodovoda i odvodnje. Paralelno s instalacijama radilo se i na potrebnoj zamjeni i niveliranju poda. Prostor nije uopće imao zahod i kuhinju, grijanje je bilo preko termoakumulacijskih peći, a u stan je trebalo dovesti instalaciju plina. Općenito jedan sveobuhvatan instalaterski pothvat - prisjeća se arhitekt.

Prostor je tako nakon adaptacije dobio WC, čajnu kuhinju, plinsko etažno grijanje, kao i hlađenje svih prostorija. Rasvjeta je nova. U sklopu ureda sada je i server soba koja je smještena unutar ugrađenog ormara garderobe. Soba za sastanke opremljena je mrežnim instalacijama, uključujući platno za projiciranje. Uglavnom, sve što je potrebno za jedan suvremeni poslovni prostor.

VISINA JE PREDNOST

- Glavni koncept uređenja stana u poslovni prostor predviđao je to da se uopće nisu izvodili klasični pregradni zidovi, nego su se zbog potreba poslovnog prostora i namjena unutar njega, pregrade izvodile kao ugradni namještaj. Nosiva konstrukcija izvedena je od čeličnih profila. Izolacija između prostorija izvedena je mineralnom vunom u konstrukciji pregradnih ormara. Visina prostora od 420 cm tretirana je do visine od 280 cm kao puna pregrada, a iznad toga je u visini od 140 cm izvedeno ostakljenje do pune visine stropa - ističe i dodaje da je postojeći vijenac u prostoru koji je nekada očito trebao služiti u jedinstvenom prostoru, dodatno naglašen kanalom za izravnu i neizravnu i rasvjetu.

- Taj svjetlosni kanal prati postojeći vijenac i zajedno s ostakljenim pregradama na visini od 280 - 420 cm ponovno daje jedinstvenost prostora koja se sada očituje u neometanom pogledu na strop, bez obzira u kojem dijelu novog pregrađenog dijela mi bili - komentira.

U uredu sada dominiraju tople sivo-smeđe nijanse zidova od tekstilnih tapeta. Sve to savršeno se nadopunjuje s bijelim pultom i bijelim ugradbenim ormarom za garderobu i servere koji se stapaju s bijelom bojom ulazne stijene i stropom.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media