Prijateljice koje žive u različitim zemljama, a zajednički rade sjajne poslovne prostore

Arhitektice Margarita Bošnjak i Tatjana Bilek Žurić već šest godina rade u partnerstvu na relaciji Hrvatska - Velika Britanija. Margarita ima ured u Londonu, Tatjana u Zagrebu.

Svaka ima svoju specijalizaciju: Tatjana je specijalizirana za dizajn hotela, a Margarita je stručnjakinja za projekte poslovnih prostora. Zajednički rade na projektima u Velikoj Britaniji, Rusiji, SAD-u i Hrvatskoj.

- Super je ovako raditi, moram priznati. Treba imati na umu da danas uredi nisu kakvi su nekoć bili: sve više se koristi outsourcing i potpuno je svejedno gdje se radnik nalazi. Bitno je samo da se posao obavi. Tako i nas dvije odlično funkcioniramo, bez obzira na to što su nam uredi u različitim zemljama, a pritom ulogu igra i činjenica da se poznajemo 30 godina, pa lako i brzo donosimo odluke - kaže Tatjana.

Margarita se slaže. Ona je ta koja može, s obzirom na iskustvo, usporediti načine na koje se radi u obje zemlje. Zanimljive su razlike.

POZNAVANJE

- U V. Britaniji jedna firma napravi projekt za tzv. shell & core - jezgru s dizalima i stubištem, nosivu konstrukciju i fasadu objekta, a druga radi projekt interijera. Na taj način se specijaliziraju za određeni tip posla i nema mjesta improvizaciji i greškama, nego se radi brzo i na visokom nivou. Kod nas su projekti manjeg opsega pa jedna arhitektonska firma može odraditi sve faze. Nažalost, mi smo ovdje skloni biti ‘katice za sve’ pa ne želimo priznati koliko nam pojedinačnog znanja fali, stoga je ključno znati koje su nam jače strane i gdje nam fali nadogradnje i iskustva - kaže Margarita.

Kad je tek došla u tu zemlju, sjeća se ona, shvatila je kako ima taj tipičan hrvatski problem: zna o svemu pomalo, ali ni u čemu nije bila stručna. To je, pojašnjava, bila logična posljedica rada na malom tržištu, ali je zbog toga morala raditi više nego njezini kolege iz te zemlje koji su imali jednak broj godina iskustva iza sebe kao i ona. No, premda joj na početku nije bilo lako, izborila se za svoje mjesto.

- Posljednjih pet godina radim uglavnom s korporativnim klijentima, tako da sam naučila puno o projektiranju uredskih interijera i radnih prostora općenito. S obzirom na to da oni koji rade većinu dana provode u uredu, taj ambijent je izuzetno bitno kvalitetno dizajnirati, kako bi bili motiviraniji i produktivniji na poslu. Iz perspektive poslodavca to je još bitnije, jer privući i zadržati kvalitetnu radnu snagu je jedini način da firma prosperira - pojašnjava Margarita.

Kaže nam i kako proces projektiranja ureda zahtijeva puno više od samog poznavanja dizajna i arhitekture. Za sebe kaže da je imala sreće što je učila od ljudi koji predvode trendove na tržištu. To su vizionari koji predviđaju budućnost poslovanja, pojašnjava, i ta edukacija nikad ne prestaje.

ŽIVI ORGANIZAM

- Različiti principi dizajna se primjenjuju na različite funkcije prostora. Ako se radi uredski interijer određenog tipa i projekcije poslovnog rasta, pogrešno je misliti da se mogu samo kopirati principi iz stambenog interijera. Sofa na kojoj uvijek sjedite s obitelji kod kuće nema iste karakteristike kao fotelja u uredu na koju treba sjesti 10 različitih ljudi tijekom dana, u pitanju je drugačiji tip konstrukcije i nezapaljive tkanine - pojašnjava Margarita.

Dodaje kako je prostor živi organizam, koji može inspirirati ljude, opustiti ih, ali ih učiniti nervoznima, zbog čega je bitno kako je uređen. Radni prostor ima dodatne nivoe koje se mora analizirati. Puno je na prvi pogled nevidljivih sitnica koje su važne. Primjerice, besplatna kava u uredu daje privid uštede zaposlenicima, a zapravo čini da ne izlaze često van, sto je zapravo ušteda poslodavcu. Nemaju svi potrebu za velikim, klasičnim radnim stolom širine 150 centimetara. Nekima je dovoljno i manje jer rade na laptopu, što omogućava da se više ljudi smjesti u isti prostor.

NAŠ POTENCIJAL

- Velike firme instaliraju senzore na svako radno mjesto i prate podatke o tome koje pozicije su najviše i najmanje posjećene. Razlog je taj što trošak prostora mora opravdati boravak u njemu, inače se uvode promjene i specificiraju se drugačiji komadi namještaja, rasvjete, tehnologije... - dodaje Margarita.

Pojašnjava i kako i naša zemlja tehnološki ne zaostaje za zemljama zapadne Europe. Uvjerena je kako kao nacija imamo potencijal za velike stvari, ali da nam mentalitet nije fleksibilan. Izravna je: kaže da smo tromi, konzervativni i pesimistični, što usporava napredak.

- Ipak, zahvaljujući činjenici da svijet postaje globalno selo, pozitivni utjecaji lakše dolaze do nas. Mladi ljudi i oni koji su odlučili vidjeti kako se živi u drugim državama pomoći će da uvidimo koliko je lakše hodati s otvorenim očima i gledati ispred, a ne nazad - zaključuje Margarita.

Foto: Margarita Bošnjak