Slučajevi raznih devastacija prostora divljom ili okruženju neprimjerenom gradnjom postali su medijski gotovo svakodnevna rubrika. No, prostorni kaos dijelom izvire i iz loših zakona o gradnji. O bespravnoj gradnji, primjerima apsurdnosti nekih odredbi zakona, ali i o prijedlozima kojima bi se zakoni mogli poboljšati, razgovarali smo s Rajkom Bunjevac, predsjednicom Hrvatske komore arhitekata (HKA).
Suočeni smo s dugogodišnjim problemom devastacije prostora i novim valom bespravne gradnje koji je u nekim dijelovima zemlje površinom čak premašio gradnju legalnih građevina.
- U situaciji kad nam iz brojnih javnih glasila dolaze vijesti o slučajevima narušavanja prirode ili gradnje izvan građevnih područja, moramo biti svjesni da je ono što nam se pojavljuje kao slučaj, u medijima samo vrh sante leda ukupne bespravne gradnje koja se trenutačno događa u svim dijelovima zemlje, a ne samo u najljepšim uvalama našega priobalja na koje smo posebno osjetljivi.
Što je tome uzrok?
- Uzroci su različiti i vrlo složeni, navest ću samo neke: složeni procesi donošenja prostorno planske dokumentacije i izostanak detaljnih prostornih planova kojima se promptno rješavaju prostorni izazovi, dug i neizvjestan proces ishođenja građevinske dozvole, nepostojanje svijesti graditelja da moraju graditi unutar građevinskih područja naselja, u skladu s prostorno planskom i projektnom dokumentacijom, naizgled veći profit investitora ako se ne investira u dokumentaciju i pristojbe za doprinose obvezne za izdavanje građevinske dozvole i konačno, izostanak bilo kakve penalizacije bespravne gradnje. Dapače, sadašnji bespravni graditelji nalaze opravdanje u tome što su 'iz pouzdanih izvora čuli da se sprema novi val legalizacije bespravnih zgrada', o čemu se Vlada RH nije, ni na koji način, dosad očitovala jasno.
Dodatno je situaciju pogoršalo izdvajanje građevinske inspekcije Ministarstva graditeljstva?
- Pripajanjem građevinske inspekcije Državnom inspektoratu stvorio se neučinkovit sustav za kontrolu gradnje i kažnjavanje bespravnih graditelja, što im je dalo dodatni vjetar u leđa. No, važan je podatak da već sada imamo planirano gotovo četiri puta više površina građevinskih područja nego što nam treba za broj stanovnika Hrvatske. Suočeni smo s depopularizacijom ruralnih područja i manjih urbanih sredina, a naglo se naseljavaju veća urbana središta, što urbanističko planiranje dovodi do ruba društvenog problema.
Spomenuli ste složene procese donošenja prostornih planova i ishođenja građevinskih dozvola kao jedan od uzroka lošeg stanja u prostoru.
- Problemi u prostoru koje smo naslijedili iz proteklih desetljeća samo su se pojačali 2013. godine donošenjem Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji, koji je zakočio dotadašnje procese i stvorio nove konflikte. Osnovni cilj kojim je zakonodavac tada opravdavao donošenje novih zakona bio je želja za pojednostavljenjem zakonskih procedura i ubrzanjem postupaka dobivanja dozvola, a sve kako bi se stvorila što pozitivnija klima za nove investicije i razvoj gospodarstva. Iako je arhitektonska struka još prije donošenja zakona jasno upozorila na probleme u takvim zakonskim rješenjima, taj cilj, nažalost, nije ostvaren. Štoviše, ono što je tada ugrađeno u nove zakone, s aspekta stručnih faza razrade i kontrole kvalitete prostornih planova i projekata, poslije je donijelo velike probleme investitorima, projektantima, izvođačima, kao i uredima koji izdaju dozvole i daju suglasnosti na projekte, a odrazilo se negativno na kvalitetu sagrađenog okoliša u Hrvatskoj, što javnost uviđa sve više. Na takav loš sustav uveli su dodatno sustav e-dozvole, koji je sam po sebi, kao alat, dobro zamišljen, ali nedovoljan da bi se riješili uzroci problema.
Možete li navesti neke primjere?
- U domeni prostornog uređenja zakonom je određen isključivo provedbeni karakter svakog prostornog plana, a zanemaren strateško-razvojni karakter planova 'višeg' reda, čime se ne poštuju osnovni stručni postulati prostornog planiranja. To je nastavljeno uvođenjem državnog prostornog plana kao provedbenog, znači kao plana na temelju kojega se može izdati građevinska dozvola, ali i ograničavanjem planiranja planova nižeg reda i ukidanjem detaljnog plana uređenja, jedinog plana u kojem se određivao oblik građevne čestice. Stvoren je sustav u kojima su prostorni planovi više razine nepotrebno detaljni, a planovi niže razine premalo detaljni, što otvara mogućnost različitih tumačenja prostorno planskih rješenja ili nedovoljne razrađenosti radi rješavanja specifičnosti nekog gradskog kvarta ili dijela naselja. Ovakva zakonska rješenja ne omogućuju dovoljnu fleksibilnost, odnosno otvorenost planova više razine za potencijalne investicijske projekte koji bi se mogli realizirati u prostoru, jer za njih u trenutku izrade plana najčešće nije moguće jasno definirati detaljne lokacijske uvjete, pa se onda mora provesti procedura izmjene i dopune prostornoga plana kako bi se prilagodio pojedinom investicijskom projektu. Time se planiranje prostora sustavno narušilo i priklonilo se planiranju prostora 'od slučaja do slučaja'.
Zakonskim rješenjem nisu omogućene poznate i učinkovite mjere provedbe planova kao što je urbana komasacija?
- Time se realizacija planskih rješenja često odgađa u nedogled, pa i do situacije da konačno neće biti provediva nikad. Naime, otkup i uređenje zemljišta radi realizacije određenih javnih sadržaja ili prometnice, padaju na teret lokalne samouprave, umjesto da se kroz urbanu komasaciju riješe vlasnički odnosi, izdvoji, opremi i uredi zemljište za javne potrebe, čime se ujedno povećava vrijednost okolnih zemljišta koja, smanjene površine, ali u istom suvlasničkom omjeru kao i prije komasacije, ostaju u vlasništvu pojedinaca. Uvođenje e-dozvole omogućilo se predaju dokumentacije potrebne za ishođenje građevinske dozvole digitalnim putem, što svakako pozdravljamo. No, u mnogim uredima za prostorno uređenje i graditeljstvo predmet se, nakon toga, mjesecima ne dodjeljuje referentu na rješavanje, tako da se proces izdavanja dozvole, najčešće, nije ubrzao.
Izbacivanjem lokacijske dozvole kao obvezne faze za ishođenje građevinske dozvole pokušao se tada smanjiti broj upravnih postupaka za dobivanje građevinske dozvole.
- Nažalost, zakonsko je rješenje odredilo u tom slučaju da se provjera lokacijskih uvjeta za građevinu provodi, umjesto na temelju idejnog projekta, na temelju predanog glavnog projekta, s izrađenim glavnim projektima svih strukovnih područja. U slučaju neusuglašenosti projekta s lokacijskim uvjetima, moraju se korigirati kompletno svi glavni projekti i elaborati, što predstavlja veliki gubitak vremena, trošak i golemi rizik za investitora koji do samog kraja postupka ishođenja građevinske dozvole nije potpuno siguran što i kako može graditi na pojedinoj lokaciji. Razlog tome leži i u činjenici da su prostorni planovi, koji nisu dovoljno detaljni za pojedina područja, podložni različitim tumačenjima investitora, projektanata ili referenata koji izdaju dozvole. Vrlo se često događa da referenti u istom uredu različito tumače istu odredbu prostornog plana, što dovodi investitora do velike nesigurnosti pri realizaciji investicije. Kako bi investitor bio potpuno siguran što može graditi na pojedinoj parceli, zakonom je omogućeno da se prije ishođenja građevinske dozvole ishodi lokacijska dozvola, što opet znači da je investitor osuđen na dva upravna postupka sa svim fazama i strankama u postupku koji zahtijevaju ti postupci.
Komora je uputila Ministarstvu teze za izmjenu zakonodavnog okvira iz područja prostornog uređenja i gradnje.
- Iz svega što smo dosad čuli, zakonodavac trenutačno nije spreman ući u korjenitu izmjenu zakonodavnog okvira, nego planira manjim izmjenama pokušati premostiti očite nedostatke zakona, kako bi ih učinio provedivima i učinkovitijima. Hrvatska komora arhitekata uložila je godinu rada svojih stručnih tijela kako bi detektirala sve probleme postojećeg zakonodavnog okvira te predložila kvalitetna rješenja. Izrađene su teze za izmjenu zakonodavnog okvira iz područja prostornog uređenja i gradnje i upućene u široku stručnu raspravu. Rezultate stručne rasprave predstavit ćemo na Danima arhitekata 5.2 koji će se održati 28. i 29. rujna 2021. virtualnim putem iz Oris kuće arhitekture.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....