Jedan od najnovijih stanara Galićeve zgrade u Ulici grada Vukovara 35 naš je poznati slikar Danijel Srdarev. Sa životnom partnericom Dubravkom te kćerima, šestogodišnjom Kišom Vitom i jednogodišnjom Kiarom Luom, uselio se prije nekoliko mjeseci. Riječ je o trosobnom stanu od 100 četvornih metara na dvije etaže, a radovi koji su se odvijali prije useljenja bili su bliži restauriranju nego renoviranju stana.
- Oduvijek sam želio živjeti u ovoj zgradi zato što je tlocrtna organizacija ovog stana prostor u službi čovjeka. Od svog dolaska u Zagreb znam za nju zbog Ljube Ivančića, meni jednog od najdražih umjetnika, koji je ovdje imao atelje, a naslijedila ga je njegova kći, također poznata slikarica Nina Ivančić. Ovdje su stanovali slikar Josip Seissel sa suprugom Silvanom, zatim arhitekt Frankol, bliski suradnik Drage Galića, Maja Galasso, veliki Boško Petrović i brojni drugi. Danas su ovdje redatelj Andrej Korovljev, glumac Livio Badurina, dizajner Dogan, filmski producent Boris T. Matić... Život u ovoj zgradi daje vam osjećaj da ste na neki način jako privilegirani i tako bi se trebalo odnositi prema njoj - kaže Danijel Srdarev.
Zgrada je građena od 1953. do 1957. i nastala je prema uzoru na poznatu Le Corbusierovu Unité d‘habitation u Marseilleu, ali Srdarev smatra da su u Galićevoj tlocrtno puno bolje riješeni neki prostori. Primjerice kuhinja, koja je ovdje vrlo svijetla, dok je kod Le Corbusiera to skučeni mračni prostor. Uvjeren je da je tako jer je cijeli koncept življenja u toj zgradi proveden na drugačiji način. Naime, kod nas se ljudi tijekom druženja s prijateljima na kraju uvijek svi nađu u kuhinji.
Arhitektura i urbanizam su Srdarevu jako važni. To najbolje dokazuje njegov projekt Arhitektura za djecu za koji je radio elektroničke edukativne slikovnice "Bernardi za djecu", "Planić - teksture arhitekture" i "Richter - oblik arhitekture - skulpture".
- Tijekom godina posjetili smo mnoge građevine koje je projektirao Le Corbusier, među kojima i vilu La Roche iz koje je jedna zidna lampa u stanu. Lampe Achillea Castiglionija sakupljamo već dugo godina, upoznali smo i njegovu kćer Giovannu koja vodi fondaciju i s kojom se povremeno dopisujemo - otkriva Srdarev kojem su omiljeni detalji lampe.
Voli ih sakupljati jer ih promatra kao skulpture. Od dizajnerskih komada, u stanu bi posebno izdvojio veliki blagovaonski stol Jeana Prouvéa i njegovu fotelju Cité u dnevnom boravku.
- Volim interijere u kojima vidim neku vrstu poznavanja dizajna i estetike. To nisu interijeri određenog razdoblja. Teško mi je opisati stil u kojem je uređen ovaj stan jer predmeti koji se nalaze u njemu nisu dekor, nego je to način života. Ima jako puno predmeta iz 50-ih i 60-ih godina, ali oni nisu kupljeni u hipu za ovaj stan. To su predmeti koje godinama sakupljamo i selimo sa sobom. Oni nisu ni birani po principu slaganja, to su naprosto namještaj i predmeti koji nam se sviđaju, a ako imate imalo smisla za lijepo, tu ne možete pogriješiti. Dosta smo toga kupili preko stranih aukcijskih kuća ili na specijaliziranim stranicama koje se bave prodajom namještaja iz 50-ih godina. Puno smo stvari preselili iz starog stana, a za ovaj stan nabavili smo samo nekoliko komada namještaja i kuhinju koja je specifična - kaže Danijel Srdarev.
Najviše je ponosan na restauriranje južnog ugradbenog ormara-plakara koji je interpoliran u fasadu južnog pročelja. Ormar je izrađen od borova drva, a sastoji se od dijela s ladicama i policama.
- Sve sam restaurirao tako da niti jedan komad drva nije zamijenjen novim. Sondirao sam originalnu boju koju sam koristio za lakiranje fronti ormara. Fronte su se s vremenom izvile, ali sam ih odlučio ostaviti takvima jer je specifičan način izrade gdje je na okvir unutar fronte fiksirana šperploča kao sendvič s prednje i stražnje strane. Koristio sam čak i originalne čavle - otkriva Srdarev.
Drago Galić osmislio je i dizajnirao namještaj za sve stanove, koji je u konačnici izveden samo u dva stana na sedmom katu, dok su u ostalim stanovima izvedeni samo niša-ormar u vjetrobranskom dijelu hodnika i ti ormari u južnoj sobi.
- Zgrada je zaštićeni spomenik kulture i mislim da bi trebalo više brinuti o njoj upravo zbog toga. Nedavno je bilo vodstvo po zgradi u sklopu Open Houses Zagreb Festivala. Svi su bili jako zainteresirani i postavljali puno potpitanja. Vodila je arhitektica Melita Čavlović s kojom sam malo surađivao oko tog festivala pa me toliki interes baš razveselio - rekao je Danijel Srdarev.
