Subvencije opet podigle tražene cijene nekretnina, ali nisu jedini razlog za to

Za najnoviji natječaj za subvencioniranje stambenih kredita, koji je vjerojatno i posljednji, država je osigurala oko 9,3 milijuna eura, što bi trebalo biti dovoljno za oko 5800 zahtjeva. Svi oni koji žele iskoristiti državne poticaje kako bi riješili vlastito stambeno pitanje već neko vrijeme užurbano traže idealne kuće ili stanove, a takav val potražnje obično uzrokuje i nove cjenovne skokove na tržištu nekretnina.

Razdoblje subvencioniranih stambenih kredita žele iskoristiti svi: kako kupci, tako i prodavatelji. Ovi prvi žele iskoristiti subvencije kojima im država plaća dio rate kredita najmanje pet godina. Prodavatelji, pak, žele iskoristiti trenutak velike potražnje i porasta cijena te za svoje nekretnine dobiti što veće iznose.

Ivana Nobilo/Cropix

Jadran očekivano skuplji

- Na Crozilla portalu bilježimo porast posjeta oglasa u proteklih nekoliko mjeseci, čemu uvelike pripisujemo praksu APN subvencija - komentirao je Mladen Matijević, regionalni direktor tvrtke Indomio d.o.o., koja drži mrežu portala za nekretnine.

Poznato je da su cijene stanova odletjele visoko, kao i da je potražnja za njima izuzetno velika. No, osim njihovih cijena, podaci oglasnika Crozilla pokazuju kako su porasle i cijene kuća, ali i zanimanje potencijalnih kupaca za njihovu kupnju.

Prosječne vrijednosti kuća koje su se tijekom siječnja prodavale putem tog oglasnika bilježe porast od 4,2 posto na mjesečnoj razini, dok stanovi imaju 3,8 posto više cijene.

Na području Zagreba oglašavane siječanjske vrijednosti kuća porasle su za 5,8 posto, pa se prosječna cijena kvadratnog metra popela na 1481 euro. Cijene zagrebačkih stanova porasle su za 2,2 posto i popele su se na 2745 eura po kvadratu. Osjetno jeftinija od Zagreba je njegova okolica, odnosno Zagrebačka županija, u kojoj se za kvadratni metar kuće, s uključenom cijenom okućnice i pripadajućih objekata, u prosjeku traži 956 eura, dok se za cijene stanova tražilo 2250 eura po kvadratnome metru.

Nikola Vilic/Cropix/Cropix

U Osječko-baranjskoj županiji, gdje se kuće u nekim mjestima putem oglasnika Crozilla prodaju i po cijenama već od oko 10 tisuća eura, prosječne tražene vrijednosti tijekom siječnja iznosile su tek 561 euro po kvadratu, što pokazuje mjesečni porast od 3,2 posto.

Cijene kuća u županijama na Jadranu daleko su više od onih u kontinentalnom dijelu. Primorsko-goranska županija u siječnju bilježi porast vrijednosti kuća od 3,8 posto, a cijena kvadrata u toj im je županiji u prosjeku iznosila 1785 eura, dok su cijene tamošnjih stanova bile oko 900 eura više. Nešto skuplja od prethodne je županija Zadarska, gdje su tražene cijene kuća porasle za 1,4 posto, a za kvadrat se u prosjeku tražilo 1909 eura. Okruglih 3000 eura tražena je prosječna siječanjska cijena kvadratnog metra stanova u toj županiji, što na mjesečnoj razini predstavlja promjenu od 0,8 posto. U jednakom su postotku porasle i tražene mjesečne cijene stanova u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj se za kvadratni metar u prosjeku tražilo 2900 eura. Prosječna oglašavana cijena kvadratnog metra kuća u siječnju iznosila je 2107 eura, što predstavlja porast od 1,3 posto.

Vlado Kos/Cropix/Cropix

Razumijevanje cijena

Na području Istarske županije kuće i stanovi su tijekom siječnja poskupjeli za 2,7 posto, pa se prosječna oglašavana vrijednost kvadrata kuća popela na 2325 eura, a stanova na 3070 eura.

Mladen Matijević istaknuo je važnost razumijevanja da cijene nekretnina, odnosno kuća i stanova, koje se prodaju na oglasnoj platformi Crozilla predstavljaju tražene cijene koje utvrđuju prodavatelji, a koje se često razlikuju od realiziranih cijena. Valja napomenuti da su ove cijene izračunate na temelju medijana koji se smatraju pouzdanijim pokazateljima stvarne tržišne vrijednosti nekretnina na platformi Crozilla u odnosu na prosječne ili srednje vrijednosti. Potrebno je, kaže, da kupci i prodavatelji pri procjeni cijena nekretnina na tom oglasniku uzmu u obzir sve to jer potencijalno može utjecati na njihovo odlučivanje.

Razdoblje prije novog kruga stambenog sufinanciranja obično protječe u znaku porasta potražnje, kao i porasta cijena, no Matijević smatra da APN ipak nije jedini "krivac".

- Cijene nekretnina također ovise o velikom broju drugih faktora, poput razine potražnje i ponude na tržištu, stanju gospodarstva, poreznoj politici, kamatnim stopama, lokaciji, uvjetima tržišta i slično - zaključuje.